BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20200329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20201025T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
TZID:Europe/Paris
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250715T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250831T200000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250414T120200Z
LAST-MODIFIED:20250414T120200Z
UID:10007224-1752609600-1756670400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Bojan Mrđenović - Toplice
DESCRIPTION:Mjesto održavanja: Galerija Dulčić Masle Pulitika (2. kat)\nKustosica izložbe: dr.sc. Rozana Vojvoda\, muzejska savjetnica UGD \nSuvremeni hrvatski fotograf i snimatelj Bojan Mrđenović predstavlja izbor iz serije „Toplice“ koja je nastajala nekoliko godina počevši od 2011.\, te predstavlja kroniku suživota ljudi s odabranim mjestom\, ali i polaznu točku za razmišljanja o društvenim okvirima u kojem su toplice nastale i u kojima traju i danas. Bojan Mrđenović medij fotografije koristi za bilježenje i analitičko propitivanje društvene stvarnosti s čestim naglaskom na poslijeratno i tranzicijsko vrijeme. S obzirom na nesvakidašnji senzibilitet za interakciju ljudi i prostora i vizualne kvalitete zabilježenih prizora s pravom se smatra jednim od najtalentiranijih hrvatskih fotografa mlađe generacije.\n”Serija fotografija nastajala je kroz nekoliko godina\, i predstavlja opservaciju života u toplicama. Kupališno – lječilišni kompleks sagrađen je 1980. godine. Od tada do danas društveno ekonomske okolnosti su se značajno izmijenile\, pa se čini da se trenutno ne uklapaju u viziju razvoja Hrvatske kao luksuzne turističke destinacije. Prekrivene patinom vremena\, pomalo strše kao relikt nekog prošlog sustava. Kretanje kroz prostor ostavlja dojam da su ljudi i prostor organski povezani\, da se procesi odvijaju u vlastitom sporom ritmu\, neopterećeni pitanjima nacionalne ekonomije. Usredotočenost na opuštanje i njegu tijela reflektira sustav socijalne njege i brige\, za koji se čini da se polako i sigurno raspada u korist osobnog razvoja i individualnosti.” (Bojan Mrđenović)\nIzložba je prvo predstavljanje umjetnika u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i prvo predstavljanje serije „Toplice“ dubrovačkoj publici. \nBiografija: \nBojan Mrđenović rođen je 1987. u Virovitici. Diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu 2011. Na preddiplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 2012. godine\, a na diplomskom 2015. godine. Na istom odsjeku danas je zaposlen kao docent. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli\, Budućnost\, Uvozna pustinja\, Toplice\, Grčki dnevnik\, Magistrala\, Priroda\, kemija i društvo te je sudjelovao na brojnim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga. Dobitnik je prve nagrade festivala Rovinj Photodays u kategoriji Arhitektura i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je nagrade Red Carpet Art Award za mlade umjetnike\, te je prvi dobitnik nagrade Marina Viculin za razvoj fotografskog stvaralaštva. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/bojan-mrdenovic-toplice/
LOCATION:Galerija Dulčić Masle Pulitika\, Držićeva poljana 1\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/04/Bojan-Mrdenovic-iz-ciklusa-Toplice-2011-2014.jpg
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6399206;18.1105435
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Galerija Dulčić Masle Pulitika Držićeva poljana 1 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Držićeva poljana 1:geo:18.1105435,42.6399206
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250721
DTEND;VALUE=DATE:20250722
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250719T133057Z
LAST-MODIFIED:20250719T135556Z
UID:10008140-1753056000-1753142399@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:KNJIGE POD STABLIMA Sanda Lončar Ružić i pjesnikinje ''Jugom označene''
DESCRIPTION:Cjelodnevna manifestacija Knjige pod stablima koju Dubrovačke knjižnice organiziraju ljeti\, u ponedjeljak\, 21. srpnja 2025.\, seli u park pored Kiosk Dubrovnika u Gružu (Ante Starčevića 95). \nProgram za djecu Čitamo\, pričamo\, slikamo kreće od 10 sati\, a namijenjen je djeci 3-6 godina. U 17 sati Sanda Lončar Ružić predstavit će slikovnicu za malo stariju djecu (6-12 godina) “Na vilinskom tragu” u kojoj se isprepliću sadašnjost\, povijest i mitološko\, a koju je ilustrirala Ana Grigorjev. Poslije će se po načelima EDUKIDO programa održati radionica izrade vilinskoga svijeta s LEGO® kockama. Djeca mogu doći odjevena u vile i vilenjake. \nZa odrasle\, s početkom u 20 sati\, održat će se pjesničko-glazbena večer Jugom označene. Svoje će pjesme interpretirati pjesnikinje “Jugom označene” koje je okupila Mariela Marković pripremajući prilog za novi broj časopisa “Dubrovnik” u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku: Barbara Klepić\, Slavka Jurić\, Marija Matana Bazdan\, Vesna Čelebić\, Zvončica Šimić i Iva Pozniak te Gabriela Mihanović\, Splićanka jugom označena. Glazbeni prilog dodat će glasom Romana Kalauz uz gitarsku pratnju Mateja Trpina. Susret se organizira uz podršku Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. \nTijekom cijeloga dana posjetitelji su pozvani na čitanje u hladu gdje će imati priliku izabrati ponuđene rabljene knjige i “knjigom na dar” upotpuniti svoju kućnu biblioteku. \nProgram se održava uz podršku Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske\, a ima za cilj promoviranje i poticanje čitanja.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjige-pod-stablima-4/
LOCATION:Park KIOSK Dubrovnik (Ul. Ante Starčevića 95)\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/07/knjige-pod-stablima-KIOSK.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250722T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250926T200000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250317T134930Z
LAST-MODIFIED:20250616T093509Z
UID:10006975-1753218000-1758916800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:TONY CRAGG - međunarodna izložba
DESCRIPTION:Velika međunarodna izložba svjetski poznatog kipara\, Tonya Cragga bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 22. srpnja 2025. Kustosica izložbe je Jelena Tamindžija Donnart. \nInfo o umjetniku: https://www.tony-cragg.com/ \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/tony-cragg-medunarodna-izlozba/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250807
DTEND;VALUE=DATE:20250808
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250719T140202Z
LAST-MODIFIED:20250731T120434Z
UID:10008141-1754524800-1754611199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:ŽUPSKE "KNJIGE POD STABLIMA" Renata Zlatković
DESCRIPTION:Treće cjelodnevno događanje „Knjige pod stablima“ u organizaciji Dubrovačkih knjižnica i u sklopu “Župskog ljeta” koje organizira Turistička zajednica općine Župa dubrovačka\, održat će se u četvrtak\, 7. kolovoza 2025. u parku Striježice u Mlinima (Župa dubrovačka). \nPričaonica i kreativna radionica “Valovi mašte” za djecu 3 -7 godina počinje u 10 sati. Čitat će se priče o stanovnicima mora i održat će se kreativna radionica ljetnih motiva s prirodnim materijalima. Jutarnji program vodit će knjižničarka Marjana Leventić. \nU 17 sati  “Kalendar priča” donosi susret s književnicom Renatom Zlatković. Uz  igru i zabavu Renata će predstaviti svoje slikovnice\, a nakon toga slijedi kreativna radionica za djecu 6-12 godina koju će voditi umjetnici Marta Baće i Robert Kralj. \nZa mlade i odrasle se od 19 sati održava program pod naslovom “Festina lente: skriveno između redaka”\, odnosno književna potraga (escape room) za tajnama skrivenim u kriminalističkim romanima Renate Zlatković\, koji će uz autoricu voditi Tanja Galjuf\, prof. hrvatskoga jezika i književnosti. Program je zamišljen kao upoznavanje s autoricom i zavirivanje u svijet detektivskih priča. Također\, bit će potrebne prijave timova koji će istraživati ulomke knjige\, tražiti skrivene tragove i povezujući ih riješiti misterij. Molit ćemo sve one koji su se već bili prijavili da to ponovno naprave. Prijave su do utorka\, 5. kolovoza! Prijavljuje se u ekipama do 4 igrača najviše\, a preko QR koda koji je na plakatu događanja. \nTijekom cijeloga dana posjetitelji imaju priliku uživati u čitanju u hladu te mogu birati među ponuđenim rabljenim knjigama. Svaka odabrana knjiga može postati dio njihove kućne biblioteke. \nKnjige pod stablima sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Dubrovnik.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/zupske-knjige-pod-stablima-renata-zlatkovic/
LOCATION:Park Striježice\, Mlini\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Edukativna,KULTURA,Predstavljanje knjige,Radionice
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/07/knjige-pod-stablima-Zupa-2025-1.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6227599;18.2078035
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250821
DTEND;VALUE=DATE:20250822
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250815T083922Z
LAST-MODIFIED:20250815T083922Z
UID:10008155-1755734400-1755820799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:KNJIGE POD STABLIMA [GRUŽ] Staša Aras & Želimir Periš
DESCRIPTION:Četvrto ovogodišnje cjelodnevno događanje „Knjige pod stablima“ u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održat će se u četvrtak\, 21. kolovoza 2025. u parku Luja Šoletića u Gružu. \nPričaonica i kreativna radionica “Valovi mašte” za djecu 3 -7 godina počinje u 10 sati. Čitat će se priče o stanovnicima mora i održat će se kreativna radionica ljetnih motiva s prirodnim materijalima. Jutarnji program vodit će knjižničarka Marjana Leventić. \nOd 17:30 sati pisac Želimir Periš vodit će radionicu stvaranja priče “Kako nastaje priča?” namijenjenu djeci od 6 – 10 godina. Autor knjiga za odrasle i slikovnica za djecu\, s djecom će razgovarati o svijetu priča\, zašto su nam priče potrebne\, uzbudljive\, zanimljive\, a zatim će zajedno smisliti novu priču s novim likovima\, zapletom i raspletom te ju ako požele i oslikati. Priču o dječaku Vjeranu koji suočen s problemom nestanska struje otkriva zanimljivi svijet zabave i vlastite kreativnosti: “Dan kad se ugasio ekran”\, Periš će predstaviti kao primjer kako nastaje priča. Djeco\, ugasite ekrane\, naoružajte se maštom izmišljajte i stvarajte! \nU 19:00 sati u programu za odrasle\, “O piscima i knjigama” govorit će Staša Aras i Želimir Periš. Razgovori o pisanju\, piscima\, knjigama i svemu što publika bude htjela pitati (a oni smisle odgovoriti). \nStašu Aras i Želimira Periša povezuju Zadar\, radionice kreativnog pisanja\, organiziranje i vođenje književnih programa\, stvaranje\, priče\, romani i napokon – Dubrovnik. \nStaša Aras profesorica je hrvatskog jezika i spisateljica. Uz pisanje i vođenje radionica bavi se književnim moderiranjem i organizacijom književnih susreta i festivala te je urednica književnog programa u Art radionici Lazareti\, u Dubrovniku. Piše eseje za Treći program hrvatskog radija te književne kritike i prikaze na portalu Najbolje knjige.Objavila je tri zbirke poezije – “Takve se stvari događaju ljudima” (Algoritam 2014.)\, “Nedolično i vrijedno spomena” (Durieux 2015.) te “Premještanja” (Hena com 2020.)\, knjigu kratkih priča “Meke granice” (Algoritam 2015.) \, roman “Horror vacui” (Hena com\, 2021.) te novi roman “Suhozid” (Hena com\, 2025.) Za kratke priče dobila je nagradu Vranac na festivalu Odakle zovem (Podgorica 2015. i 2016.) i nagradu Mate Raos za najbolju kratku priču. Rukopis “Horror vacui” nagrađen je na trećem natječaju za prozu Trećeg trga i Beogradskog festivala poezije i knjige (2020.). \nŽelimir Periš računalni programer i pisac\, uz radionice kreativnog pisanja i oragnizaciju književnih susreta\, bavi se dizajniranjem igara\, koautor je društvene igre “Fierce Women”\, dosad objavljenu u tisućama primjeraka na hrvatskom\, engleskom\, talijanskom i francuskom jeziku\, te edukativnu videoigru za Narodni muzej Zadar “Ifigenija”. Objavio je zbirke priča “Mučenice” (Algoritam\, 2013. )\, “Žuti bog” – koautorstvo s V. M. Maerom i Z. Perićem (C.A.S.H.\, Pula\, 2020.) i “Gracija od čempresa” (Ocean more\, 2022.); zbirku pjesama “X”(Algoritam\, 2016.); romane: “Mima i kvadratura duga” (Algoritam/24 sata\, 2014.)\, “Mima i vaše kćeri” (24 sata\, 2015.)\, “Mladenka kostonoga” (OceanMore\, 2020.) i slikovnice: “Straška postavlja teška pitanja” i “Straška izvrće neistine” (Fierce Women\, 2021.) te “Dan kad se ugasio ekran” (Naša djeca\, 2024.). Za priče je dobio nagrade Sfera 2002\, Lapis Histriae 2012\, te finala: Lapis Histriae 2013\, Vranac 2014\, FEKP 2014.\, a Mladenka Kostonoga nagrađena je Kočićevim perom\, i nagradom tportala za najbolji hrvatski roman godine 2021. \nTijekom cijeloga dana posjetitelji imaju priliku uživati u čitanju u hladu te mogu birati među ponuđenim rabljenim knjigama. Svaka odabrana knjiga može postati dio njihove kućne biblioteke. \nKnjige pod stablima sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Dubrovnik. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjige-pod-stablima-gruz-stasa-aras-zelimir-peris/
LOCATION:Park Luja Šoletića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Edukativna,KULTURA,Radionice
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/08/knjige-pod-stablima-gruz-2025-2.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250828
DTEND;VALUE=DATE:20250829
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250825T070827Z
LAST-MODIFIED:20250825T070827Z
UID:10008164-1756339200-1756425599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:KNJIGE POD STABLIMA [Cavtat] dr. Marija Radonić i kviz "Konavoski gusti"
DESCRIPTION:Peto ovogodišnje cjelodnevno događanje „Knjige pod stablima“ u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održat će se u četvrtak\, 28. kolovoza 2025. u vrtu Zbirke Baltazara Bogišića\, HAZU Cavtat.\n\nProgram “Nit po nit” počinje u 10 sati s dr. Marijom Radonić koja će govoriti o pričama i svili\, nakon čega slijedi Edukido radionica za djecu od 6 do 12 godina na kojoj će se upoznati s čarolijom dudova svilca.\n\n\n\nPopodnevni program “Čitamo\, pričamo” počinje u 17 sati. Knjižničarke će čitati razne priče (za djecu 3-6 godina).\n\n\n\n\n\nOd 18:30 sati održat će se kviz o kulturi\, životu i delicijama Konavala “Konavoski gusti”\, vodit će ga knjižničarka Josipa Vragolov. Prijave za kviz primaju se do 26. kolovoza na e-mail: cavtat@dkd.hr. Natjecatelji se mogu prijaviti u timovima (2-4) osobe. Prva tri mjesta bit će nagrađena knjigama.\n\n\n\n\n\nTijekom cijeloga dana posjetitelji imaju priliku uživati u čitanju u hladu te mogu birati među ponuđenim rabljenim knjigama. Svaka odabrana knjiga može postati dio njihove kućne biblioteke.\n\n\n\nKnjige pod stablima sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Dubrovnik\, a organizacija je u suradnji s Općinom Konavle i HAZU Cavtat.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjige-pod-stablima-cavtat-dr-marija-radonic-i-kviz-konavoski-gusti/
LOCATION:Cavtat\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Edukativna,KULTURA,Predavanja,Radionice
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/08/knjige-pod-stablima-cavtat-2025.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:43.0766588;17.5268471
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250908T110000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250926T200000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250910T173741Z
LAST-MODIFIED:20250910T173741Z
UID:10008199-1757329200-1758916800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba sarajevskog umjetnika Nusreta Pašića\, Svjedoci\, u Art radionici Lazareti (lađa X)
DESCRIPTION:Samostalna izložba Svjedoci\, sarajevskog umjetnika Nusreta Pašića otvorena je u utorak 5. rujna u Art radionici Lazareti (lađi X). \nIzložba za posjetitelje ostaje otvorena do 26. rujna 2025\, a možete je pogledati radnim danima          (pon-pet) 11-13 i 16-20 sati. \nNUSRET PAŠIĆ – SVJEDOCI –\nNa ovoj izložbi imate priliku vidjeti slike i instalacije sarajevskog multimedijalnog umjetnika Nusreta Pašića iz ciklusa „Svjedoci postojanja“ koji autor razvija od početka 1990-ih\,  koju su 1992. postavljeni na izložbi u Sarajevu. \nU originalnom tekstu za izložbu Svjedoci postojanja 1992. Nusret Pašić piše:\n“U svim su radovima primarne izdužene vertikale ljudskih figura\, koje taložeći iskustva i sjećanja rastu i izdužuju se zadržavajući od atributa ljudskog tijela glavu sa živim zrcalnim očima.\nMeditirajući o ovim vertikalama izdužujem ih sve dok se ne javi nedoumica: da ti te akvarelisane stabljičaste figure izrastaju iz dubine vremena stremeći u visinu ili pak vise istežući se kako bu dosegnule tlo? Hoće li se možda beksonačnim izduljivanjem dematerijalizirati i tako samo kao kopljasto strukturirana energija i misao svojom prisutnošću u vasioni svjedočiti o ljudskom postojanju? … Slike postavljene na ovoj izložbi rađene su na stranicama dnevnog lista „Oslobođenje“ pa se tako izvještaji s ratišta ili svjedočenja o strašnim masakrima i stradanjima naroda doimaju kao svojevrstan komentar – podloga naslikanog.“ \nIzložba se može posjetiti do 26. 9. radnim danima od 11 do 13 i od 16 do 20 sati. \nIzložbu omogućili: Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture i medija RH \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-sarajevskog-umjetnika-nusreta-pasica-svjedoci-u-art-radionici-lazareti-lada-x/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/09/Nusret-Pasic-u-ARL.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250915T110000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251002T200000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250910T172051Z
LAST-MODIFIED:20250910T173924Z
UID:10008198-1757934000-1759435200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Samostalna izložba Dubravke Tullio\, Posveta ljetu\, u Galeriji Otok
DESCRIPTION:U petak 12.9. u 20 sati u Galeriji Otok otvorena je samostalna izložba\, dubrovačke akademske umjetnice Dubravke Tullio\, POSVETA LJETU. \nIzložba za posjetitelje ostaje otvorena do 8. listopada\, a možete je u Galeriji Otok\, Art radionice Lazareti pogledati radnim danima (pon-pet) 11-13 i 16-20 sati. \nPosveta ljetu Dubravke Tullio osobni je put i opće mjesto našeg prostora. U motivima njenih radova fragmentirana je svakodnevica\, gledana drugim\, ali opet prepoznatljivim očima. Vizualno ili zvučno je zabilježena digitalnom fotografijom ili digitalnim zapisom te ugljenom i akrilom “transponirana” na papir ili platno. Audio zapis Tullio materijalizira u slici\, nastojeći ga učiniti trajnim i zauvijek prisutnim. Rad Dubravke Tullio samoispitivački je repetitivni proces. Ponavljajućim reproduciranjem motiva ljeta iznova ga se s nostalgijom prisjeća\, proživljava\, evocira i nastoji postaviti unutar osobnih okvira koji postaju univerzalni.\nU seriji radova Ardura višestruko pokušava dohvatiti svjetlucanje mora noću (fosforesciranje). Prikazuje detalje odsjaja mjesečine na namreškanoj morskoj površini zaustavljajući trenutak u pogledu i sjećanju. Morskoj površini noću kontrapunktira istu situaciju u podne\, slanu membranu izloženu insolaciji\, najvišoj i najsnažnijoj dnevnoj toplini i svjetlu. Sam ugljen na teksturi podloge ostavlja dojam treperave površine koju akril dodatno gusne. Zaronima dodaje boju\, tirkizne nijanse podmorja. Studiozno promatra prirodu prije prikazivanja\, nesvjesno asocirajući na Bukovca i apstrahirajući tek detalje komparativnog Ikarova pada.\nPreokupaciju svjetlom prenosi i u seriju prikaza prodora svijetlog u zasjenjeno\, u kojima se motiv i dalje dosljedno rastače do figuralne neprepoznatljivosti i promatrača uranja u apstraktnu protežitost tišine i mekoće bivanja. Svaki od procesa karakterizira prolaznost vremena\, promjenjivost okolnosti koje se već u sljedećem trenutku mogu preinačiti ili jednostavno nestati.\nProlaznost je skupna značajka izloženih radova pa tako i niza u čijem je središtu motiv cvijeta agave. Pomirena s teškim uvjetima opstanka\, agava po prvi put cvjeta nakon dugo godina\, što je ujedno kraj života jedinke\, a produžetak vrste kroz njene mladice. Cvijet agave simbol je strpljenja i izdržljivosti\, privremenosti i održavanja života\, sretnog i zloslutnog trenutka. Paradoksa sreće. Proces nastanka radova je dugotrajan\, započet iz obrađene digitalne fotografije koju putem otiska i printa ovaj put vjerno transferira na foliju ili slika na platno. Kontemplativan ritam niza\, poput otkucaja sata\, podsjeća na smjenjivost ciklusa.\nTullio koristi gotovo sva osjetila u svojoj težnji za kolekcioniranjem i konzerviranjem mirisa\, okusa\, boja i tekstura podneblja za vrijeme specifičnog godišnjeg doba kojem je posvećena. Zvuk čiopa i cvrčaka\, osim audio zapisa\, prevodi u vizualni jezik koristeći se alatom sonograma (spektograma). Fragment vizualnog prikaza snimljenog zvuka donosi kroz tri dimenzije\, vremensku\, frenkvecijsku te jakosnu\, no pred našim očima prije svega kao apstraktnu grafičku pojavnost.\nIzložba Posveta ljetu može se promatrati kao sveobuhvatan koncept koji na više razina uvezuje fragmente prostora i vremena u kojem jesmo\, a za koje smo nerijetko slijepi. Obraća se univerzalnim govorom te je podložna uvijek novom čitanju\, nadogradnji i neprestanom preslagivanju. Poziva na promatranje prirode i traženje sebe u njoj. Bavi se pejzažom\, razgrađenim ili u detalju uvećanim do neprepoznatljivosti\, kako bi se pred njim zadržali i predali mu se. Nudi se kao kratkotrajni zaron u nedohvatljivo i drukčije\, u kojem dominira nestalnost\, promjenjivost i prolaznost\, ali iz kojeg ćemo\, kao iz mora\, izaći makar prividno i privremeno oslobođeni i laki. \nLucija Vuković \nDubravka Tullio Dubrovkinja je u četrdesetim godinama života. Majka je Bartulu i Bruni i Emiliova supruga. Po zanimanju je viša kustosica pedagoginja u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik\, a po zvanju akademska slikarica. Voli ljeto\, more\, čiope i naranče. Njezin spektar interesa je vrlo širok\, ali u okviru kreativnog izražavanja. Slika\, crta\, piše\, sadi cvijeće\, čita\, mašta\, planira\, kuha i vježba jogu.\nDani su joj uglavnom kratki za sve što ima na umu. Želja joj je imati odrinu s lozom ispred kuće i veliki drveni stol gdje će moći slikati\, crtati\, pisati\, saditi cvijeće\, čitati\, maštati\, planirati\, kuhati\, i vježbati jogu. Članica je HDLUDU-a i HMD-a. Dobitnica je nagrada i posebnih priznanja Hrvatskog muzejskog društva za realizirane pedagoške programe i likovne postave izložbi. Radovi joj se nalaze u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu. Izlagala je na više skupnih i vlastitih izložbi. \nDUBRAVKA TULLIO\nPOSVETA LJETU\n12. 9. – 8. 10. 2025. \nOtvorenje izložbe:\nPetak\, 12. rujna 2025. u 20 sati\nRadno vrijeme:\nPON – PET: 11 – 13 & 16 – 20 sati\nU drugim terminima po dogovoru na arl@arl.hr \nTekst: Lucija Vuković\nPostav: Dubravka Tullio\nTehnički postav: Nikša Vukosavić \nDizajn: Petra Milički \nARL\na: Frana Supila 8\, 20 000 Dubrovnik\ne: arl@arl.hr\nt: 020-324-633\nfb: @ARL.Dbk                                                                                                                                                          ig: @arldu\nw: arl.hr \nDubravka Tullio\ne:   dubravka.raic@gmail.com\nig: @dubravkatullio\nfb: @dubravka.tullio \nRealizaciju izložbe omogućili Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Dubrovnik. Rad ARL podržava Zaklada Kultura nova.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/63145/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/09/Dube-Tullio-1.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251002
DTEND;VALUE=DATE:20251005
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250924T145819Z
LAST-MODIFIED:20250929T064718Z
UID:10008210-1759363200-1759622399@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Književno-kulturni festival GRAD OD RIJEČI
DESCRIPTION:Grad od riječi 2025 – plakat B1Povodom 70. obljetnice izlaženja časopisa Dubrovnik\, dubrovački ogranak Matice hrvatske s ponosom organizira drugo izdanje književno-kulturnog festivala Grad od riječi\, koji će se održati od 2. do 4. listopada u prostorijama TUP-a u Gružu. \nFestival će okupiti brojne ogranke Matice hrvatske iz cijele zemlje\, kao i suradnike iz lokalnih kulturnih i obrazovnih institucija. Program je bogat i raznolik – posvećen knjizi\, jeziku\, kulturi i baštini – te donosi niz događanja za sve generacije. \nTematski panel: Četvrtak\, 2. listopada u 18 sati Panel o nakladništvu i baštinskoj vrijednosti pisane riječi okuplja Slavicu Stojan\, Paulu Raguž\, Minelu Fuluriju Vučić i Irenu Ipšić. \nSvečano otvorenje: Četvrtak\, 2. listopada u 19 sati Uz glazbeni program\, prigodna obraćanja i dodjelu zahvalnica dugogodišnjim suradnicima časopisa\, okupljenima će se obratiti predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić. U sklopu svečanosti bit će predstavljena nova ilustrirana knjiga Marin Držić u dvanaest priča autorice Slavice Stojan\, uz sudjelovanje ilustratora Joška Marušića. \nKulturni program: Petak i subota\, 3. i 4. listopada Posjetitelje očekuju radionice\, književne večeri\, izložbe\, promocije knjiga i susreti s autorima. Festival donosi prostor za dijalog\, stvaralaštvo i zajedničko slavljenje riječi. \nDetaljan program \nCjelokupni raspored događanja dostupan je niže u programu festivala. Svaki dan donosi nove susrete\, inspiracije i prilike za povezivanje kroz književnost i kulturu. \nFestival Grad od riječi nastavlja se razvijati kao značajan kulturni događaj koji promiče vrijednost pisane riječi\, književne baštine i stvaralaštva. Ovogodišnje izdanje dodatno naglašava važnu obljetnicu časopisa koji već sedam desetljeća bilježi\, njeguje i promiče dubrovačku i hrvatsku književnost. \nVidimo se u Dubrovniku – u Gradu od riječi! \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjizevno-kulturni-festival-grad-od-rijeci/
LOCATION:TUP\, Sv. Križa 3\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Festivali,Javni razgovor,KULTURA,Obilježavanja,OSTALO,performans / prezentacija,sajam rukotvorina
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/09/Snimka-zaslona-2025-09-24-165707.jpg
ORGANIZER;CN="Ogranak%20Matice%20hrvatske%20u%20Dubrovniku":MAILTO:mhdubrovnik@optinet.hr
GEO:42.6594928;18.0869592
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=TUP Sv. Križa 3 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Sv. Križa 3:geo:18.0869592,42.6594928
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251023T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251207T200000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250317T140212Z
LAST-MODIFIED:20251010T100829Z
UID:10006976-1761246000-1765137600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:IVANA JELAVIĆ
DESCRIPTION:Mjesto održavanja: Umjetnička galerija Dubrovnik (2. kat)\nKustosica izložbe: Petra Golušić\, muzejska savjetnica UGD \nMultimedijalna suvremena dubrovačka umjetnica Ivana Jelavić prvi puta samostalno izlaže u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik\, a predstavit će se izborom iz različitih ciklusa i site-specific instalacijom – neonskom crtom koja kontinuira duž svih zidova središnje i najveće izlagačke prostorije. U unutarnji prostor Galerije uvodi se morski horizont\, povezuje se ono izvanjsko s unutrašnjim na više razina jednostavnim izričajem. Reagiranje na prostor izlaganja je iscrtavanje njegove praznine u kojoj se minimalističkim rječnikom metafizički izriče vanjski prizor. Budući da je riječ o crti koja nije realna već se javlja u oku kao linija koja spaja/razdvaja dvije površine (plavo)\, ona se preispituje u svom vidljivom ne-postojanju – plava boja mudrosti i vječnosti u praznini bjeline. Horizont je taj trenutak podjele koja je ontološka. Površine zidova dijeli na dvije bijele plohe koje podcrtavaju mir i spokoj. Već krajem devedesetih godina autorica započinje rad na preispitivanju fenomena morskog horizonta (u video radovima) kojeg tematiziraju mnoge umjetnice i umjetnici (internacionalni\, tuzemni). Riječ o motivu koji živi snažno u umjetnosti i kojemu se posvećuju izložbe u Hrvatskoj i svijetu. Javlja se zanimljiva nit na umjetničkoj sceni Dubrovnika u radu: Ivane Jelavić\, Ivone Vlašić\, Ivane Dražić Selmani\, Ane Opalić\, Slavena Tolja\, Anabel Zanze\, Tonka Smokvine i drugih. Jelavić se bavi unutrašnjim prostorima čovjeka i njegovom mogućnošću da sagleda sebe u procesu samospoznaje bez koje nema istine. U tom smjeru autorica podcrtava diskurs o višerazinskom odnosu vanjskog i unutarnjeg.\nU drugom ciklusu radova razmatra pojam “kuće” koja postaje središte svijeta\, slika univerzuma. Jelavić radi instalacije na temu kuće koristeći bjelinu kao ključni izraz u djelima. Autorica u radu univerzalno progovara o kući kao zaklonu od destrukcije i tame svijeta. To je mjesto ulaska u harmoniju i spokoj; događanja koje opisuje gibanje i mir vode. Nepravda i užas vladaju globalnom slikom svijeta gdje nema humane rapsodije zaklona za život. Umjetnica nježno rastvara etičko pitanje o vrlinama kao što su čovječnost\, pravednost\, razbor i dr. Autorica se fokusira na unutarnju kuću ljudskog bića koja je temelj života. U kući/Galeriji podcrtavaju se fenomeni: zaštićenosti (ljudsko biće\, umjetnost općenito) i prožetost s okolinom (pitanje širokih razmjera raznih od estetike\, morala\, ekologije\, sociologije\, preko metafizike u nedogled).\nBiografija:\nIvana Jelavić rođena je u Splitu 1971. godine. Osnovnu i srednju školu završava u Dubrovniku. Nakon toga upisuje Umjetničku akademiju u Splitu\, smjer profesor likovne kulture gdje diplomira 1997. u klasi prof. Gorkog Žuvele. U svom radu koristi se raznim medijima: video\, fotografija\, instalacije\, performans. Osim umjetničkog rada\, već od vremena Akademije radi na nezavisnim projektima i na organizaciji izložbi. Nakon diplome u Splitu\, vraća se u Dubrovnik gdje počinje surađivati s Art radionicom Lazareti i Galerijom Otok. Od 2007. s udrugom Punta Arta radi na organizaciji izložbi na otoku Zlarinu gdje se dovođenjem umjetnika na izložbe i radionice pokušava oživiti izvansezonski život otoka i ponuditi stanovništvu kulturno umjetničke sadržaje koji im inače nisu dostupni. Kontinuirano se bavi i pedagoškim\, izvaninstitucionalnim radom. Održala je i vodila niz likovnih radionica za djecu i odrasle u suradnji s Art radionicom Lazareti (Dubrovnik)\, Waldorfskom školom u Zagrebu\, MO Peščenica\, te različitim festivalima. Ostvarila je niz samostalnih i grupnih izložbi u raznim galerijama i na manifestacijama u Hrvatskoj\, a izlaže i u inozemstvu. Bila je hrvatska predstavnica na Manifesti 3 – Međunarodnom bijenalu suvremene umjetnosti u Ljubljani 2000. Član je HDLU-a\, HDLU-Dubrovnik i Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ivana-jelavic/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251030T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251130T193000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20251027T183329Z
LAST-MODIFIED:20251029T132040Z
UID:10008259-1761852600-1764531000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba: BABIN KUK - PLANIRANJE UTOPIJE: 50 godina od izgradnje hotelsko-turističkog centra
DESCRIPTION:U četvrtak 30.10. otvaramo izložbu posvećenu planiranju\, izgradnji i djelovanju Hotelsko-turističkog centra Babin kuk. Lapadsku Dubravu zamislili su i projektirali brojni domaći i strani stručnjaci\, na izgradnji je sudjelovalo i preko tri tisuće radnika i inženjera istovremeno\, a njeno otvaranje u lipnju 1976. oblikovalo zabavni i društveni život Grada. Postala je mjesto susreta Dubrovčana i njihovih gostiju\, koji su u njenim hotelima\, restoranima\, barovima\, šetnicama i parkovima zajednički stvarali uspomene za cijeli život.\n\nNa izložbi će kroz tekstove\, fotografije\, novinske članke i predmete biti predstavljena polustoljetna povijest ovog prostora\, oblikovanog za najveću kvalitetu i iskoristivost: od projektiranja\, nikad dovršene izgradnje\, zabavnog života\, do ratnih i poratnih godina.\n\nAutori izložbe su Ivan Lujo\, povjesničar i kustos Muzeja crvene povijesti i Krunoslav Šmit\, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Dizajn postava potpisuje Studio Bonsenjo.\n\nIzložba ostaje otvorena do početka prosinca.\nPokrovitelji izložbe su: Grad Dubrovnik\, Ministarstvo kulture RH i Valamar.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-babin-kuk-planiranje-utopije-50-godina-od-izgradnje-hotelsko-turistickog-centra/
LOCATION:Muzej crvene povijesti
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/10/babin-kuk-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251106T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251216T200000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20250929T115124Z
LAST-MODIFIED:20250929T115124Z
UID:10008216-1762455600-1765915200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:MATEO PERASOVIĆ: BÜYÜK MENDER
DESCRIPTION:Organizacija izložbe: Umjetnička galerija Dubrovnik\nMjesto održavanja i prostor: Umjetnička galerija Dubrovnik\, prvi kat galerije\nVrijeme trajanja: 6.11.– 16.12.2026.\nAutor izložbe: Branko Franceschi \nMateo Perasović (Split\, 1954.) diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na odjelu grafike u klasi prof. Dževada Hoze. Od 1979. radi kao likovni pedagog\, a posebno se ističe njegov rad kao profesora mentora na Školi likovnih umjetnosti u Splitu 1990. – 2007.\, odnosno kao vanjskog suradnika Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost 2000. – 2007.\, prvo u statusu predavača\, a od 2005. u statusu docenta gdje predaje slikarstvo i akt. Od 2007. do 2021. u stalnom je radnom odnosu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu kad odlazi u mirovinu kao redovni profesor u trajnom zvanju. Od 2007. do 2021. obnaša dužnost prodekana za nastavu (dva mandata) i dekana (dva mandata). Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split od 1980. do 2015. i predsjednik udruge od 2002. do 2015. (tri mandata). Od 2006. do 2007. obnaša dužnost predsjednika koordinacije udruga likovnih umjetnika Republike Hrvatske. Godine 2009. postaje član Stručnog povjerenstva za primanje novih članova u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika (dva mandata). Pripremio je i objavio stručni priručnik Slikarski rječnik (Narodno sveučilište u Splitu\, 1994.)\, Slikarski pojmovnik (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu\, 2002.)\, Memento likovne kulture (Mentor d.o.o.\, Split\, 2002.)\, Memento povijesti umjetnosti (Mentor d.o.o.\, Split\, 2002.) i monografiju Strah od smrti / Istraživanje i razvoj artefakta (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu\, 2017.). Izlaže od 1975. godine. Dobitnik je Nagrade Emanuel Vidović\, velike nagrade Splitskog salona 1990. godine. Živi i radi u Splitu.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/mateo-perasovic-buyuk-mender/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/09/Picture1.png
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251112
DTEND;VALUE=DATE:20251116
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20251215T131043Z
LAST-MODIFIED:20251215T131045Z
UID:10008800-1762905600-1763251199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:XII. Dani kreativnih i kulturnih industrija u Dubrovniku
DESCRIPTION:Dubrovačka razvojna agencija DURA\, u suradnji s institucijama\, udrugama i pojedincima iz kulturnog\, kreativnog i umjetničkog sektora\, a pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske\, od 12. do 15. studenog 2025. godine\, već dvanaestu godinu zaredom organizira „Dane kreativnih i kulturnih industrija Dubrovnika“ . \nCilj ovogodišnje manifestacije je poticanje umrežavanja i povezivanja sudionika kulturnog\, kreativnog\, gospodarskog i društvenog sektora Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije kroz kreativne i inovativne pristupe za razvoj novih ideja i proizvoda inspiriranih očuvanjem podmorja stavljajući fokus na ulogu kreativnih i kulturnih industrija u zaštiti morskog ekosustava. \nJeste li ikada uronili u tišinu i spektar boja našeg Jadrana? Podmorje je riznica života\, neiscrpna inspiracija i vitalni dio našeg identiteta. Međutim\, ova ljepota je ugrožena. Suočeni s izazovima zagađenja\, prekomjernog izlova i klimatskih promjena\, shvatili smo da očuvanje morskih dubina nije samo zadatak znanstvenika i ekologa – to je dužnost svakog čovjeka i tema za svaku umjetnost. \nOvogodišnja manifestacija\, pod temom „MODRA VIZIJA_Kreativni čuvari dubina“ je platforma gdje se kreativnost susreće s ekologijom a kultura postaje najmoćniji ambasador prirode. Kroz snagu umjetnosti\, priče i inovativne ideje\, želimo probuditi svijest o važnosti očuvanja podmorja. Od izložbi\, preko edukativnih radionica\, panel rasprave na kojoj ćemo pokušati razotkriti izazove pa sve do ronilačke akcije čišćenja – mi pretvaramo inspiraciju u konkretno djelovanje. \nProgram će objediniti raznoliku  kreativnu scenu\, s naglaskom ne samo na promociju kreativnog sektora\, već i na povezivanju stručnjaka\, udruga\, institucija i privatnih subjekata kako bi zajednički djelovali na očuvanju podmorja kroz inovacije i kreativna rješenja. \nNaglasak je stavljen i na smanjenje onečišćenja mora recikliranjem morskih materijala uz stvaranje umjetnosti inspirirane podmorjem. \nU prostorima Lazareta održat će se panel-rasprava „MODRA VIZIJA_Kreativni čuvari dubina“\, gdje će se razmotriti pitanja poput: Kako kreativni sektor može doprinijeti očuvanju morskog ekosustava? Može li umjetnost inspirirati zajednicu na odgovornije ponašanje prema moru? Jesu li inovacije ključ za čisto podmorje? \nOve godine i popularna prezentacijska večer Art of Your Mind powered by Pecha Kucha na kojoj će se predstaviti čak 10 novih lica iz svijeta znanosti te kreativnih i kulturnih industrija. \nPridružite nam se u stvaranju “Modre Vizije” gdje svaka slika\, pjesma ili ideja postaje glas podmorja. Budimo kultura koja ne samo da uživa u ljepoti\, već je i aktivno štiti. Zaronimo zajedno u svijet očuvanja! \nZa više informacija o ovogodišnjoj manifestaciji: www.facebook.com/dkki.dubrovnik \nU nastavku detaljan program i popis svih sudionika i su-kreatora. Kao i prethodnih godina\, odabrane aktivnosti bit će dostupne uživo putem prijenosa na Facebook stranici Dani kreativnih i kulturnih industrija (www.facebook.com/dkki.dubrovnik). \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/xii-dani-kreativnih-i-kulturnih-industrija-u-dubrovniku/
LOCATION:Grad Dubrovnik\, Pred Dvorom 1\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000
CATEGORIES:Edukativna,Festivali,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/12/DKKI_800x533.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20razvojna%20agencija%20DURA":MAILTO:info@dura.hr
GEO:42.6407764;18.1103672
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Grad Dubrovnik Pred Dvorom 1 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Pred Dvorom 1:geo:18.1103672,42.6407764
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251113
DTEND;VALUE=DATE:20251120
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20251114T142017Z
LAST-MODIFIED:20251114T142017Z
UID:10008319-1762992000-1763596799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Molim te zapiši: Radionica ispisivanja tradicionalnih izraza u glini
DESCRIPTION:Od 13.11. do 19.11. u prostoru obrta za umjetnost i restauraciju ABatelier organizirat će se treći ciklus radionica ispisivanja tradicionalnih izraza u glini. \nProgram se održava u sklopu programa “Molim te zapiši” \nOvim putem pozivamo sve dosadašnje polaznike i novo zainteresirane da se jave na mob 0958175817.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/molim-te-zapisi-radionica-ispisivanja-tradicionalnih-izraza-u-glini/
LOCATION:AB atelier\, Ul. Svetog Križa 3\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
GEO:42.6594928;18.0869592
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=AB atelier Ul. Svetog Križa 3 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Ul. Svetog Križa 3:geo:18.0869592,42.6594928
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20240627
DTEND;VALUE=DATE:20240630
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20240617T075329Z
LAST-MODIFIED:20240827T075408Z
UID:10005269-1719446400-1719705599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Ponta Lopud ljetne projekcije / Ponta Lopud Summer Screenings
DESCRIPTION:Thursday_27/6/24 \n21:00  Io Capitano / Ja\, kapetan\, Matteo Garrone\, 2023. (121 min.) \n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\nFriday_28/6/24\n\n\n\n21:00  Ustav Republike Hrvatske / The Constitution\, Rajko Grlić\, 2016. (93 min.)\n\n\n23:00  Čovjek koji nije mogao šutjeti / The Man Who Could Not Remain Silent\, Nebojša Slijepčević\, 2024. (17 min.)\n\n\n\n\n\nSaturday_29/6/24\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n21:00. Barbie\, Greta Gerwig\, 2023. (114 min.)
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ponta-lopud-ljetne-projekcije-ponta-lopud-summer-screenings/
LOCATION:Lopud\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:FILM,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2024/08/Ponta-Lopud-2024.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrovnik%20partner":MAILTO:press@pontalopud.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20200901T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230627T170000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220913T102828Z
LAST-MODIFIED:20230630T161645Z
UID:10000470-1598947200-1687885200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.
DESCRIPTION:Projekt: HRVATSKA RATNA FOTOGRAFIJA VI \nTematska izložba  „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ \nU sklopu muzejskog projekta „Hrvatska ratna fotografija“\, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik nastavlja obradu i prezentaciju izabranih dokumentarnih ratnih snimaka dubrovačkih fotografa i fotoreportera\, koji su djelovali u foto klubu „Marin Getaldić“\, a posebno Božidara Gjukića\, Mira Kernera i Mila Kovača i dr. Njihovim opsežnim ratnim stvaralaštvom sačuvana su dragocjena vizualna svjedočanstva o stradanju Grada u srpsko-crnogorskoj agresiji 1991. i tijekom Domovinskog rata\, kojima je značajno obogaćena muzejska Zbirka fotografija i negativa. \nUz fotografije\, kao visokovrijedne muzejske predmete i prvorazredne povijesne izvore\, za realizaciju teme koristili smo opsežnu dokumentaciju iz Zbirke dokumenata Muzeja Domovinskog rata koja je nastala djelovanjem Zavoda za obnovu Dubrovnika i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku\, te ratne dnevnike ZOOD i COB-a\, kao i brojne tiskovine iz tog vremena. \nUjedno\, tematskom izložbom „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.“\, nastavila bi se daljnja razrada treće tematske cjeline izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ i budućeg stalnog postava MDRD\, posvećene stradanju branitelja i stanovništva\, gospodarskih objekata i spomenika kulture tijekom Domovinskog rata. \nAutori programa su ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Varina Jurica Turk i viši kustos Mišo Đuraš\, povjesničari\, autori više od 30 tematskih izložbi iz Domovinskog rata\, kataloga\, tekstova\, članaka\, feljtona\, autori stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ u tvrđavi Imperijal na Srđu\, te voditelji Zbirki Muzeja.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/stradanje-sakralnih-objekata-na-dubrovackom-podrucju-u-domovinskom-ratu-1991-1995/
LOCATION:Muzej Domovinskog rata Dubrovnik\, Srđ ulica 1\, Dubrovnik\, Dubrovnik\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/09/Z-Plakat-stradanje-sakralne-samo.jpg
ORGANIZER;CN="Muzej%20Domovinskog%20rata%20Dubrovnik":MAILTO:muzejdr@gmail.com
GEO:42.6499502;18.1106481
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Muzej Domovinskog rata Dubrovnik Srđ ulica 1 Dubrovnik Dubrovnik 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Srđ ulica 1:geo:18.1106481,42.6499502
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220110T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000043-1641816000-1643392800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-5.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220111T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220129T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000045-1641902400-1643479200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-2/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-6.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220112T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220130T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000035-1641988800-1643565600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-3/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-7.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220113T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220131T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000037-1642075200-1643652000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-4/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-8.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220114T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220201T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000038-1642161600-1643738400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-5/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-9.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220115T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220202T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000046-1642248000-1643824800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-6/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-10.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220116T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220203T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000234-1642334400-1643911200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-7/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-11.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220204T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000239-1642420800-1643997600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-8/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-12.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T180000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T190000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000406-1642442400-1643396400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba Nena Kere "La mer"
DESCRIPTION:Prvu izložbu slika u novoj\, 2022. godini pod nazivom “La mer” otvorit će dubrovački moreplovac i umjetnik Neno Kera. Otvorenje izložbe održat će se 17. siječnja u 18 sati u prizemlju Narodne knjižnice Grad. \nPredgovor za izložbu napisao je Loren Ligorio\, dubrovački slikar i dugogodišnji prijatelj Nena Kere. \nUopće\, teško je pisat o čovjeku koji je meštar od riječi kojima se tako nesputano poigrava\, okreće\, izvrće\, muti\, dodava prefikse i sufikse\, te kao na nekom špaheru od riječi šufigaju se delicije od njegovih tekstova. – izjavio je Ligorio o Kerovom umijeću izražavanja. \nNenovo slikarstvo je ujedno i usko vezano uz sve njegove talente\, a Bog do ima ih podosta i svi oni žive na njegovim slikama. Njegove dinamične\, figurativne kompozicije jarkih kolura\, postaju spontani ekspresionistički rukopis našeg vrlog slikara. Iako su mu neki otvorili vrata svog slikarstva\, Neno je odlučno pokucao na neotvorena vrata iza kojih je pronašo sebe i posto svoj. Sve ove ribe koje vidite okolo vas\, one su pratile svaki Nenov brod i na koncu finule u prosuje i pinjate\, pa ostale kao jedan od kuriozih motiva za njegova nadahnuća. \nMore u provu\, vjetar u krmu\, samo naprijed\, na pravom si kursu kapetane. – poručio je Ligorio. \nKako je Kera spojio svoje iskustvo na moru kao pomorac i slikarstvo moći će se pogledati do 28. siječnja radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-nena-kere-la-mer/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/neno_kera_izložba_slika.png
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220118T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220205T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000245-1642507200-1644084000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-9/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-13.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220119T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220206T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000246-1642593600-1644170400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-10/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-14.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220120T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220207T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000247-1642680000-1644256800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-11/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-15.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220121T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220208T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000259-1642766400-1644343200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-12/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-16.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220122T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220209T180000
DTSTAMP:20260621T215645
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000261-1642852800-1644429600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-13/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-17.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
END:VCALENDAR