BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20200329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20201025T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
TZID:Europe/Paris
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251112
DTEND;VALUE=DATE:20251116
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20251215T131043Z
LAST-MODIFIED:20251215T131045Z
UID:10008800-1762905600-1763251199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:XII. Dani kreativnih i kulturnih industrija u Dubrovniku
DESCRIPTION:Dubrovačka razvojna agencija DURA\, u suradnji s institucijama\, udrugama i pojedincima iz kulturnog\, kreativnog i umjetničkog sektora\, a pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske\, od 12. do 15. studenog 2025. godine\, već dvanaestu godinu zaredom organizira „Dane kreativnih i kulturnih industrija Dubrovnika“ . \nCilj ovogodišnje manifestacije je poticanje umrežavanja i povezivanja sudionika kulturnog\, kreativnog\, gospodarskog i društvenog sektora Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije kroz kreativne i inovativne pristupe za razvoj novih ideja i proizvoda inspiriranih očuvanjem podmorja stavljajući fokus na ulogu kreativnih i kulturnih industrija u zaštiti morskog ekosustava. \nJeste li ikada uronili u tišinu i spektar boja našeg Jadrana? Podmorje je riznica života\, neiscrpna inspiracija i vitalni dio našeg identiteta. Međutim\, ova ljepota je ugrožena. Suočeni s izazovima zagađenja\, prekomjernog izlova i klimatskih promjena\, shvatili smo da očuvanje morskih dubina nije samo zadatak znanstvenika i ekologa – to je dužnost svakog čovjeka i tema za svaku umjetnost. \nOvogodišnja manifestacija\, pod temom „MODRA VIZIJA_Kreativni čuvari dubina“ je platforma gdje se kreativnost susreće s ekologijom a kultura postaje najmoćniji ambasador prirode. Kroz snagu umjetnosti\, priče i inovativne ideje\, želimo probuditi svijest o važnosti očuvanja podmorja. Od izložbi\, preko edukativnih radionica\, panel rasprave na kojoj ćemo pokušati razotkriti izazove pa sve do ronilačke akcije čišćenja – mi pretvaramo inspiraciju u konkretno djelovanje. \nProgram će objediniti raznoliku  kreativnu scenu\, s naglaskom ne samo na promociju kreativnog sektora\, već i na povezivanju stručnjaka\, udruga\, institucija i privatnih subjekata kako bi zajednički djelovali na očuvanju podmorja kroz inovacije i kreativna rješenja. \nNaglasak je stavljen i na smanjenje onečišćenja mora recikliranjem morskih materijala uz stvaranje umjetnosti inspirirane podmorjem. \nU prostorima Lazareta održat će se panel-rasprava „MODRA VIZIJA_Kreativni čuvari dubina“\, gdje će se razmotriti pitanja poput: Kako kreativni sektor može doprinijeti očuvanju morskog ekosustava? Može li umjetnost inspirirati zajednicu na odgovornije ponašanje prema moru? Jesu li inovacije ključ za čisto podmorje? \nOve godine i popularna prezentacijska večer Art of Your Mind powered by Pecha Kucha na kojoj će se predstaviti čak 10 novih lica iz svijeta znanosti te kreativnih i kulturnih industrija. \nPridružite nam se u stvaranju “Modre Vizije” gdje svaka slika\, pjesma ili ideja postaje glas podmorja. Budimo kultura koja ne samo da uživa u ljepoti\, već je i aktivno štiti. Zaronimo zajedno u svijet očuvanja! \nZa više informacija o ovogodišnjoj manifestaciji: www.facebook.com/dkki.dubrovnik \nU nastavku detaljan program i popis svih sudionika i su-kreatora. Kao i prethodnih godina\, odabrane aktivnosti bit će dostupne uživo putem prijenosa na Facebook stranici Dani kreativnih i kulturnih industrija (www.facebook.com/dkki.dubrovnik). \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/xii-dani-kreativnih-i-kulturnih-industrija-u-dubrovniku/
LOCATION:Grad Dubrovnik\, Pred Dvorom 1\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000
CATEGORIES:Edukativna,Festivali,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/12/DKKI_800x533.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20razvojna%20agencija%20DURA":MAILTO:info@dura.hr
GEO:42.6407764;18.1103672
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Grad Dubrovnik Pred Dvorom 1 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Pred Dvorom 1:geo:18.1103672,42.6407764
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251113
DTEND;VALUE=DATE:20251120
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20251114T142017Z
LAST-MODIFIED:20251114T142017Z
UID:10008319-1762992000-1763596799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Molim te zapiši: Radionica ispisivanja tradicionalnih izraza u glini
DESCRIPTION:Od 13.11. do 19.11. u prostoru obrta za umjetnost i restauraciju ABatelier organizirat će se treći ciklus radionica ispisivanja tradicionalnih izraza u glini. \nProgram se održava u sklopu programa “Molim te zapiši” \nOvim putem pozivamo sve dosadašnje polaznike i novo zainteresirane da se jave na mob 0958175817.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/molim-te-zapisi-radionica-ispisivanja-tradicionalnih-izraza-u-glini/
LOCATION:AB atelier\, Ul. Svetog Križa 3\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
GEO:42.6594928;18.0869592
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=AB atelier Ul. Svetog Križa 3 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Ul. Svetog Križa 3:geo:18.0869592,42.6594928
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251216T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260301T200000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20250317T141741Z
LAST-MODIFIED:20251209T135150Z
UID:10006977-1765911600-1772395200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:SLIKARSTVO JOSIPA ŠKERLJA - CRNO I BIJELO U BOJI
DESCRIPTION:  \nOrganizacija izložbe: Umjetnička galerija Dubrovnik \nMjesto održavanja i prostor: Umjetnička galerija Dubrovnik\, drugi i treći kat \nOtvorenje: utorak\, 16.12.2025. u 19 sati \nVrijeme trajanja: 16.12.2025. – 1.3.2026. \nAutor izložbe: dr.sc. Antun Karaman \nKustosica izložbe: Ivona Šimunović\, kustosica pedagoginja UGD \n  \nU gotovo šezdeset godina bavljenja slikarstvom\, i po broju radova – naslikanih slika\, crteža\, grafika\, oslikanih objekata i dr. (ovdje ne bi trebalo zaboraviti ni zbirke pjesama koje je napisao i objavio\, i koje još ih uvijek piše) –  i po misaonim odrednicama\, po svojim slikarskim promišljanjima i načinu rada te po različitosti u odnosu na likovna promišljanja  drugih dubrovačkih slikara – Josip Škerlj je ostvario iznimno obimno\, zanimljivo i vrijedno umjetničko djelo. Tijekom dugog bavljenja slikarstvom izlagao je na velikom broju samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu.Retrospektivnom izložbom Škerljevih slika u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik\, na kojoj će biti izloženo više od 150 djela\, želi se kroz kritičku obradu i valorizaciju ukazati na vrijednost i značenje opusa jednog od istaknutih\, i još uvijek vrlo aktivnih dubrovačkih umjetnika. Otvorenje izložbe uveličat će i nastup dubrovačkih glazbenih umjetnika. Klarinetist Teo Čipčić\, kontrabasist Denis Ajduković i violinist Slobodan Begić koji je i autor glazbe\, izvest će skladbu ‘Scherzo-Škerlja’ ili ‘Škerac Škerlja’ napisanu 1997.godine i posvećenu dubrovačkom slikaru. \nNa izložbi će biti izloženo više od 150 djela iz raznih razdoblja kojima će biti ukazano na sve značajne odrednice koje su označile njegova likovno-umjetnička promišljanja. Od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća\, kada je Škerlj uplovio u slikarske vode\, pa do danas\, likovnu su umjetnost zapljuskivali brojni različiti izmi\, i mnogo se toga promijenilo. Nakon  (široko prihvaćene) dominacije apstraktnih opcija\, slijedila je pojava Hiperealizma (pojava ponovnog afirmiranja figuracije\, nakon njega nikli su i s vremenom gasili Pop Art\, Nova slika\, Transavangarda\, Konceptualna i procesualna umjetnost\, obnavljali su se preživjeli apstraktni izmi\, na kraju pojavila se i Postmoderna… Mijene su se gomilale\, ponekad bile gotovo trenutne. \nŠkerlj se\, iako se znao približiti onome što mu je bilo blisko\, nije dao uhvatiti u trendovske zamke nijedne od\, pokazalo se\, brzo nestajućih i još brže nestajućih likovnih opcija\, koje su\, odmah po pojavi\, kao nekoć i apstrakcija\, prerastale u dogme u koje se zaklinjalo. Mijene i novosti nije  negirao\, ali nije im se ni klanjao: mudro je koristio podosta njihovih postignuća (ona su mu otvarala vrata prema nekim njegovim vlastitim mijenama)\, ali uvijek je sve dodirnutu (postmodernistički prije postmoderne) spretno podčinjavao svojoj vlastitoj igri i naravi. Sloboda i hrabrost izbora te brzina reagiranja\, a i Škerljeva nepresušna intuicija i entelehija\, pomogle su mu u  stvaranju vibrantnog  opusa\, koji\, koliko god ga različitih ciklusa tvorilo\, danas se to dobro vidi\, djeluje i diše kao jedinstvena cjelina – kao samosvojno  i samodostatno biće. \nSlike\, zapravo oslikani objekti iz 1970.-ih \, i slike iz 1980.-ih\, jednako kao i slike što ih slika danas\, u sadašnjem vremenu\, očituju  iste metierske i duhovno-emotivne značajke. To su: intenzivna dinamika\, spontanost i impetus oblika\, upečatljiv\, žarki komplementarno tretirani kolorit\, igra kontrastima\, naglašeni psihološki naboj i pokrenuta strukturalnost forme\, nepredvidljivost te označiteljska razvučenost/izduženost i deformacija oblika i linija\, samosvojna stilizacija forme\, snažna ekspresija i emotivni uzleti\, slojeviti misaoni sklopovi…jednom riječju – sjajna kohezija misli\, sadržaja i forme…A uprizoreni sadržaji\, uvijek zanimljivi i intrigantni\, i svaki put\, zahvaljujući nepresušnom bujanju intuicije\, poetskim složenostima filozofičnošću prožetih konotacija\, umetanjem dodatnih\, poetsko-emotivnih i afektivnih sastavnica i značenja te uporabom njima sukladnog\, primjereno odmjerenog slikarskog rječnika i izrijeka\, promaknuti su u slojevito višeznačno znakovlje i izdignuti na razinu simboličkih i slojevitih alegorijskih i metaforičkih vizija i poruka\, odnosno na razinu\, u kojoj se pojedinačno\, (slikarovo osobno) neposredno doživljeno iskustvo\, prelijeva u općenite asocijacije i univerzalne odrednice/sastavnice života. \nŠkerljev izniman slikarski opus\, promatran iz današnjeg vremena\, sa pozicija postmodernističkih optacija\, zorno ukazuje da je slikarovo viđenje i pomišljanje umjetnosti rezultat isključivo njegova vlastitog razmaha ideja i snažno iskazanog individualiteta. Ukazuje i na to\, da naš slikar nikad nije htio ni pristao robovati (niti podilaziti) nikomu ni ničemu – (bio je postmodernist daleko prije pojave postmodernizma). Što god mu drugi govorili ili sugerirali\, vjerovao je jedino samome sebi i svojim umjetničkim stavovima i promišljanjima: na taj je način osvojio svoj vlastiti prostor i u njemu danas spokojno\, uživajući prebiva. \nBiografija: \nJosip Škerlj rodio se u Dubrovniku 1941. godine\, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Prve ozbiljnije slikarske poduke primio je u krugu umjetnika koji su se okupljali oko Koste Strajnića\, likovnog poslenika koji je mentorski ustrajno radio s velikim brojem mladih dubrovačkih umjetnika. Po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu\, Škerlj se vratio u Dubrovnik\, gdje se zaposlio kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj školi. Kao prosvjetni djelatnik je\, usput slikajući i za sebe\, radio sve do umirovljenja 2006. godine. Prvu samostalnu izložbu ostvario je u Splitu 1968. godine u Salonu Matice hrvatske; nakon nje slijedile su brojne druge izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom stvaralaštvu\, osim slikarstvom bavio se i pisanjem (poezija i proza) te scenografijom. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka namijenjenih odraslima i djeci. Za svoj rad dubrovački umjetnik je dobio brojne nagrade među kojima su i Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića\, Nagrada Grada Dubrovnika za likovna ostvarenja\, Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije… Josip Škerlj živi i radi u Dubrovniku.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/josip-skerlj-retrospektiva/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/03/Josip-Skerlj-Muha-1973-UGD-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20260125
DTEND;VALUE=DATE:20260203
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20260119T144549Z
LAST-MODIFIED:20260119T144554Z
UID:10008845-1769299200-1770076799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:FESTA 2026 DUBROVNIK - Festa od klapa\, gala koncert „Kome bi šumilo more moje sinje” i drugi programi ususret svetom Vlahu
DESCRIPTION:Humanitarna manifestacija Festa 2026 Dubrovnik počinje 25. siječnja\, tradicionalno ususret Festi Sv. Vlaha. Program ovogodišnje\, 25. manifestacije otvara Kazališna družina Kolarin koja će izvesti svoju najnoviju produkciju\, hvaljenu komediju NERED U REDU LETENJA\, u adaptaciji i režiji Ivana Lea Lema na velikoj sceni Kazališta Marina Držića u 20 sati. Kolarini će svoju uspješnicu na Festi zaigrati i 27. siječnja. \nSljedeći dan\, 26. siječnja u 19 sati\, u predvorju Kazališta bit će otvorena  izložba članova Dubrovačke udruge likovnih umjetnika na temu GRAD KAMENA I SVJETLA. \nPo tradiciji\, održat će se i Radionica FESTE OD VINA u suradnji s Udrugom DEŠA\, Turističkom i ugostiteljskom školom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika o tradicionalnim jelima i vinima za Sv. Vlaha u restoranu Mimoza 28. siječnja od 11 sati. \n  \nIstog dana\, u srijedu\, 28. siječnja u 18 sati prikazat će se dokumentarni film LIJEPI I DRAGI LJUDI redatelja Igora Mirkovića – priča o milenijskim fotografijama dijelom sniman u Dubrovniku\, u suradnji s Kinematografima Dubrovnik u  kinu Visia. \n  \nGlazbeni program ovogodišnje Feste\, tradicionalno otvara FESTA OD KLAPA\, u četvrtak\, 29. siječnja u Kazalištu Marina Držića. Festa od klapa sastavni je dio Feste Dubrovnik. Već po tradiciji\, ovo događanje okuplja najbolje klape juga Hrvatske\, koje iz godine u godinu svojim pjevom odaju čast dubrovačkom Parcu\, ali i velikim autorima kao i stoljećima za nama. \nGala-koncert KOME BI ŠUMILO MORE MOJE SINJE za srebrni jubilej Feste posvećen je najboljem dubrovačkom pjevaču 20. stoljeća Milu Hrniću\, kojemu su tu titulu svojim glasovima\, na razmeđi milenija\, dodijelili slušatelji Radio Dubrovnika i čitatelji Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije. \n\nZa ovaj koncert odabrane su neke od njegovih najpoznatijih pjesama u aranžmanima Ante Gela koje će odsvirati njegovi dugogodišnji suradnici uz gudače DSO-a\, a interpretirati pjevači s hrvatskog juga: Klape Kaše\, Subrenum\, Ragusa Vecchia\, Ilko & Nasko\, Nevio Končić\, Lucas\, Sebastijan Vukosavić\, Doris Kosović\, Maja Grgić & Teo Martinović u subotu\, 31. siječnja u Kazalištu Marina Držića.  Ulaznice su u prodaji u Kazalištu Marina Držića i online putem servisa www.ulaznice.hr. \nUvijek poseban koncert održat će i DIVE U SV. VLAHU i to  30. siječnja\, u Parčevoj crkvi\, uz besplatan ulaz. \nNastavak Festinog filmskog programa u kinu Visia donosi projekciju filma EMIR – POSLJEDNJI DALMATINSKI TEŽAK\, redatelja Nilsa Neuberta\, producenta Mira Bronzića\, u produkciji Škole filma Šipan 1. veljače u 18 sati. \nFESTA OD VINA NA KANDELORU u suradnji s Gospodarskom i Obrtničkom komorom i DNŽ održat će se 2. veljače od 11 sati u Gradskoj kavani. \nHumanitarna namjena dvadeset pete FESTE usmjerena je obnovi crkve svetoga Vlaha \n  \n  \n \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/festa-2026-dubrovnik-festa-od-klapa-gala-koncert-kome-bi-sumilo-more-moje-sinje-i-drugi-programi-ususret-svetom-vlahu/
LOCATION:Dubrovnik\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Festivali
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/01/FESTA-2026-2.jpg
ORGANIZER;CN="Udruga%20Festa%20Dubrovnik":MAILTO:festa.dubrovnik@gmail.com
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20240627
DTEND;VALUE=DATE:20240630
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20240617T075329Z
LAST-MODIFIED:20240827T075408Z
UID:10005269-1719446400-1719705599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Ponta Lopud ljetne projekcije / Ponta Lopud Summer Screenings
DESCRIPTION:Thursday_27/6/24 \n21:00  Io Capitano / Ja\, kapetan\, Matteo Garrone\, 2023. (121 min.) \n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\nFriday_28/6/24\n\n\n\n21:00  Ustav Republike Hrvatske / The Constitution\, Rajko Grlić\, 2016. (93 min.)\n\n\n23:00  Čovjek koji nije mogao šutjeti / The Man Who Could Not Remain Silent\, Nebojša Slijepčević\, 2024. (17 min.)\n\n\n\n\n\nSaturday_29/6/24\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n21:00. Barbie\, Greta Gerwig\, 2023. (114 min.)
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ponta-lopud-ljetne-projekcije-ponta-lopud-summer-screenings/
LOCATION:Lopud\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:FILM,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2024/08/Ponta-Lopud-2024.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrovnik%20partner":MAILTO:press@pontalopud.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20200901T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230627T170000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220913T102828Z
LAST-MODIFIED:20230630T161645Z
UID:10000470-1598947200-1687885200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.
DESCRIPTION:Projekt: HRVATSKA RATNA FOTOGRAFIJA VI \nTematska izložba  „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ \nU sklopu muzejskog projekta „Hrvatska ratna fotografija“\, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik nastavlja obradu i prezentaciju izabranih dokumentarnih ratnih snimaka dubrovačkih fotografa i fotoreportera\, koji su djelovali u foto klubu „Marin Getaldić“\, a posebno Božidara Gjukića\, Mira Kernera i Mila Kovača i dr. Njihovim opsežnim ratnim stvaralaštvom sačuvana su dragocjena vizualna svjedočanstva o stradanju Grada u srpsko-crnogorskoj agresiji 1991. i tijekom Domovinskog rata\, kojima je značajno obogaćena muzejska Zbirka fotografija i negativa. \nUz fotografije\, kao visokovrijedne muzejske predmete i prvorazredne povijesne izvore\, za realizaciju teme koristili smo opsežnu dokumentaciju iz Zbirke dokumenata Muzeja Domovinskog rata koja je nastala djelovanjem Zavoda za obnovu Dubrovnika i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku\, te ratne dnevnike ZOOD i COB-a\, kao i brojne tiskovine iz tog vremena. \nUjedno\, tematskom izložbom „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.“\, nastavila bi se daljnja razrada treće tematske cjeline izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ i budućeg stalnog postava MDRD\, posvećene stradanju branitelja i stanovništva\, gospodarskih objekata i spomenika kulture tijekom Domovinskog rata. \nAutori programa su ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Varina Jurica Turk i viši kustos Mišo Đuraš\, povjesničari\, autori više od 30 tematskih izložbi iz Domovinskog rata\, kataloga\, tekstova\, članaka\, feljtona\, autori stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ u tvrđavi Imperijal na Srđu\, te voditelji Zbirki Muzeja.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/stradanje-sakralnih-objekata-na-dubrovackom-podrucju-u-domovinskom-ratu-1991-1995/
LOCATION:Muzej Domovinskog rata Dubrovnik\, Srđ ulica 1\, Dubrovnik\, Dubrovnik\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/09/Z-Plakat-stradanje-sakralne-samo.jpg
ORGANIZER;CN="Muzej%20Domovinskog%20rata%20Dubrovnik":MAILTO:muzejdr@gmail.com
GEO:42.6499502;18.1106481
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Muzej Domovinskog rata Dubrovnik Srđ ulica 1 Dubrovnik Dubrovnik 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Srđ ulica 1:geo:18.1106481,42.6499502
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220110T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000043-1641816000-1643392800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-5.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220111T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220129T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000045-1641902400-1643479200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-2/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-6.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220112T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220130T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000035-1641988800-1643565600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-3/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-7.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220113T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220131T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000037-1642075200-1643652000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-4/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-8.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220114T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220201T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000038-1642161600-1643738400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-5/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-9.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220115T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220202T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000046-1642248000-1643824800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-6/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-10.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220116T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220203T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000234-1642334400-1643911200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-7/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-11.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220204T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000239-1642420800-1643997600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-8/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-12.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T180000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T190000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000406-1642442400-1643396400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba Nena Kere "La mer"
DESCRIPTION:Prvu izložbu slika u novoj\, 2022. godini pod nazivom “La mer” otvorit će dubrovački moreplovac i umjetnik Neno Kera. Otvorenje izložbe održat će se 17. siječnja u 18 sati u prizemlju Narodne knjižnice Grad. \nPredgovor za izložbu napisao je Loren Ligorio\, dubrovački slikar i dugogodišnji prijatelj Nena Kere. \nUopće\, teško je pisat o čovjeku koji je meštar od riječi kojima se tako nesputano poigrava\, okreće\, izvrće\, muti\, dodava prefikse i sufikse\, te kao na nekom špaheru od riječi šufigaju se delicije od njegovih tekstova. – izjavio je Ligorio o Kerovom umijeću izražavanja. \nNenovo slikarstvo je ujedno i usko vezano uz sve njegove talente\, a Bog do ima ih podosta i svi oni žive na njegovim slikama. Njegove dinamične\, figurativne kompozicije jarkih kolura\, postaju spontani ekspresionistički rukopis našeg vrlog slikara. Iako su mu neki otvorili vrata svog slikarstva\, Neno je odlučno pokucao na neotvorena vrata iza kojih je pronašo sebe i posto svoj. Sve ove ribe koje vidite okolo vas\, one su pratile svaki Nenov brod i na koncu finule u prosuje i pinjate\, pa ostale kao jedan od kuriozih motiva za njegova nadahnuća. \nMore u provu\, vjetar u krmu\, samo naprijed\, na pravom si kursu kapetane. – poručio je Ligorio. \nKako je Kera spojio svoje iskustvo na moru kao pomorac i slikarstvo moći će se pogledati do 28. siječnja radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-nena-kere-la-mer/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/neno_kera_izložba_slika.png
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220118T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220205T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000245-1642507200-1644084000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-9/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-13.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220119T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220206T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000246-1642593600-1644170400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-10/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-14.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220120T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220207T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000247-1642680000-1644256800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-11/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-15.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220121T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220208T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000259-1642766400-1644343200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-12/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-16.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220122T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220209T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000261-1642852800-1644429600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-13/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-17.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220123T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220210T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000266-1642939200-1644516000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-14/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-18.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220124T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220211T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000273-1643025600-1644602400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-15/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-19.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220125T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220212T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000276-1643112000-1644688800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-16/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-20.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220126T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220213T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000279-1643198400-1644775200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-17/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-21.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220127T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220214T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000059-1643284800-1644861600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-18/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-33.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220128T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220215T180000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000060-1643371200-1644948000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-19/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-34.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220131T190000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220218T190000
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000175-1643655600-1645210800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba Vulka Hajdića "Svaki kamen - Vlahov znamen"
DESCRIPTION:U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama\, te u sklopu Feste sv. Vlaha\, u ponedjeljak 31. siječnja s početkom u 19 sati\, umirovljenik i umjetnik Vulko Hajdić izložit će svoje fotografske radove u prizemlju Narodne knjižnice Grad. Izložba “Svaki kamen – Vlahov znamen” skup je je fotografskih radova namijenjenih upravo zaštitniku grada Dubrovnika\, svetome Vlahu.  \nVulko Hajdić\, likovni zaljubljenik\, kako ga naziva Ivan Viđen izložit će fotografije najrazličitijih zatečenih oblika na zidovima dubrovačkih kuća gdje svojom imaginacijom uočava lik sv. Vlaha.  \nVulko Hajdić u spomenutim mrljama\, šarama i drugim oblicima zatečenima na zidovima vidi lik dubrovačkoga Parca i nakon što ih je snimio predaje ih publici da ga i ona u njima vidi\, a katkad joj i pomaže docrtavajući na fotografiju i poneki detalj (grad na ruci\, biskupski štap…). – rekao je Viđen\, povjesničar umjetnosti koji je ujedno i napisao predgovor za ovu izložbu.  \nIzložba će biti otvorena do 18. veljače radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.  \nUlazak je slobodan uz predočenje valjane covid potvrde.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-vulka-hajdica-svaki-kamen-vlahov-znamen/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/Vulko-Hajdič-PLAKAT-za-print-page-001-scaled-1.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220201
DTEND;VALUE=DATE:20220301
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000671-1643673600-1646092799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220202
DTEND;VALUE=DATE:20220302
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000675-1643760000-1646179199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-2/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-1.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220203
DTEND;VALUE=DATE:20220303
DTSTAMP:20260624T034328
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000678-1643846400-1646265599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-3/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-2.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
END:VCALENDAR