BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Kalendar događanja Dubrovnika
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20200329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20201025T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
TZID:Europe/Paris
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251002
DTEND;VALUE=DATE:20251005
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20250924T145819Z
LAST-MODIFIED:20250929T064718Z
UID:10008210-1759363200-1759622399@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Književno-kulturni festival GRAD OD RIJEČI
DESCRIPTION:Grad od riječi 2025 – plakat B1Povodom 70. obljetnice izlaženja časopisa Dubrovnik\, dubrovački ogranak Matice hrvatske s ponosom organizira drugo izdanje književno-kulturnog festivala Grad od riječi\, koji će se održati od 2. do 4. listopada u prostorijama TUP-a u Gružu. \nFestival će okupiti brojne ogranke Matice hrvatske iz cijele zemlje\, kao i suradnike iz lokalnih kulturnih i obrazovnih institucija. Program je bogat i raznolik – posvećen knjizi\, jeziku\, kulturi i baštini – te donosi niz događanja za sve generacije. \nTematski panel: Četvrtak\, 2. listopada u 18 sati Panel o nakladništvu i baštinskoj vrijednosti pisane riječi okuplja Slavicu Stojan\, Paulu Raguž\, Minelu Fuluriju Vučić i Irenu Ipšić. \nSvečano otvorenje: Četvrtak\, 2. listopada u 19 sati Uz glazbeni program\, prigodna obraćanja i dodjelu zahvalnica dugogodišnjim suradnicima časopisa\, okupljenima će se obratiti predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić. U sklopu svečanosti bit će predstavljena nova ilustrirana knjiga Marin Držić u dvanaest priča autorice Slavice Stojan\, uz sudjelovanje ilustratora Joška Marušića. \nKulturni program: Petak i subota\, 3. i 4. listopada Posjetitelje očekuju radionice\, književne večeri\, izložbe\, promocije knjiga i susreti s autorima. Festival donosi prostor za dijalog\, stvaralaštvo i zajedničko slavljenje riječi. \nDetaljan program \nCjelokupni raspored događanja dostupan je niže u programu festivala. Svaki dan donosi nove susrete\, inspiracije i prilike za povezivanje kroz književnost i kulturu. \nFestival Grad od riječi nastavlja se razvijati kao značajan kulturni događaj koji promiče vrijednost pisane riječi\, književne baštine i stvaralaštva. Ovogodišnje izdanje dodatno naglašava važnu obljetnicu časopisa koji već sedam desetljeća bilježi\, njeguje i promiče dubrovačku i hrvatsku književnost. \nVidimo se u Dubrovniku – u Gradu od riječi! \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjizevno-kulturni-festival-grad-od-rijeci/
LOCATION:TUP\, Sv. Križa 3\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Festivali,Javni razgovor,KULTURA,Obilježavanja,OSTALO,performans / prezentacija,sajam rukotvorina
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/09/Snimka-zaslona-2025-09-24-165707.jpg
ORGANIZER;CN="Ogranak%20Matice%20hrvatske%20u%20Dubrovniku":MAILTO:mhdubrovnik@optinet.hr
GEO:42.6594928;18.0869592
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=TUP Sv. Križa 3 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Sv. Križa 3:geo:18.0869592,42.6594928
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251023T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251207T200000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20250317T140212Z
LAST-MODIFIED:20251010T100829Z
UID:10006976-1761246000-1765137600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:IVANA JELAVIĆ
DESCRIPTION:Mjesto održavanja: Umjetnička galerija Dubrovnik (2. kat)\nKustosica izložbe: Petra Golušić\, muzejska savjetnica UGD \nMultimedijalna suvremena dubrovačka umjetnica Ivana Jelavić prvi puta samostalno izlaže u prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik\, a predstavit će se izborom iz različitih ciklusa i site-specific instalacijom – neonskom crtom koja kontinuira duž svih zidova središnje i najveće izlagačke prostorije. U unutarnji prostor Galerije uvodi se morski horizont\, povezuje se ono izvanjsko s unutrašnjim na više razina jednostavnim izričajem. Reagiranje na prostor izlaganja je iscrtavanje njegove praznine u kojoj se minimalističkim rječnikom metafizički izriče vanjski prizor. Budući da je riječ o crti koja nije realna već se javlja u oku kao linija koja spaja/razdvaja dvije površine (plavo)\, ona se preispituje u svom vidljivom ne-postojanju – plava boja mudrosti i vječnosti u praznini bjeline. Horizont je taj trenutak podjele koja je ontološka. Površine zidova dijeli na dvije bijele plohe koje podcrtavaju mir i spokoj. Već krajem devedesetih godina autorica započinje rad na preispitivanju fenomena morskog horizonta (u video radovima) kojeg tematiziraju mnoge umjetnice i umjetnici (internacionalni\, tuzemni). Riječ o motivu koji živi snažno u umjetnosti i kojemu se posvećuju izložbe u Hrvatskoj i svijetu. Javlja se zanimljiva nit na umjetničkoj sceni Dubrovnika u radu: Ivane Jelavić\, Ivone Vlašić\, Ivane Dražić Selmani\, Ane Opalić\, Slavena Tolja\, Anabel Zanze\, Tonka Smokvine i drugih. Jelavić se bavi unutrašnjim prostorima čovjeka i njegovom mogućnošću da sagleda sebe u procesu samospoznaje bez koje nema istine. U tom smjeru autorica podcrtava diskurs o višerazinskom odnosu vanjskog i unutarnjeg.\nU drugom ciklusu radova razmatra pojam “kuće” koja postaje središte svijeta\, slika univerzuma. Jelavić radi instalacije na temu kuće koristeći bjelinu kao ključni izraz u djelima. Autorica u radu univerzalno progovara o kući kao zaklonu od destrukcije i tame svijeta. To je mjesto ulaska u harmoniju i spokoj; događanja koje opisuje gibanje i mir vode. Nepravda i užas vladaju globalnom slikom svijeta gdje nema humane rapsodije zaklona za život. Umjetnica nježno rastvara etičko pitanje o vrlinama kao što su čovječnost\, pravednost\, razbor i dr. Autorica se fokusira na unutarnju kuću ljudskog bića koja je temelj života. U kući/Galeriji podcrtavaju se fenomeni: zaštićenosti (ljudsko biće\, umjetnost općenito) i prožetost s okolinom (pitanje širokih razmjera raznih od estetike\, morala\, ekologije\, sociologije\, preko metafizike u nedogled).\nBiografija:\nIvana Jelavić rođena je u Splitu 1971. godine. Osnovnu i srednju školu završava u Dubrovniku. Nakon toga upisuje Umjetničku akademiju u Splitu\, smjer profesor likovne kulture gdje diplomira 1997. u klasi prof. Gorkog Žuvele. U svom radu koristi se raznim medijima: video\, fotografija\, instalacije\, performans. Osim umjetničkog rada\, već od vremena Akademije radi na nezavisnim projektima i na organizaciji izložbi. Nakon diplome u Splitu\, vraća se u Dubrovnik gdje počinje surađivati s Art radionicom Lazareti i Galerijom Otok. Od 2007. s udrugom Punta Arta radi na organizaciji izložbi na otoku Zlarinu gdje se dovođenjem umjetnika na izložbe i radionice pokušava oživiti izvansezonski život otoka i ponuditi stanovništvu kulturno umjetničke sadržaje koji im inače nisu dostupni. Kontinuirano se bavi i pedagoškim\, izvaninstitucionalnim radom. Održala je i vodila niz likovnih radionica za djecu i odrasle u suradnji s Art radionicom Lazareti (Dubrovnik)\, Waldorfskom školom u Zagrebu\, MO Peščenica\, te različitim festivalima. Ostvarila je niz samostalnih i grupnih izložbi u raznim galerijama i na manifestacijama u Hrvatskoj\, a izlaže i u inozemstvu. Bila je hrvatska predstavnica na Manifesti 3 – Međunarodnom bijenalu suvremene umjetnosti u Ljubljani 2000. Član je HDLU-a\, HDLU-Dubrovnik i Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ivana-jelavic/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251030T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251130T193000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20251027T183329Z
LAST-MODIFIED:20251029T132040Z
UID:10008259-1761852600-1764531000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba: BABIN KUK - PLANIRANJE UTOPIJE: 50 godina od izgradnje hotelsko-turističkog centra
DESCRIPTION:U četvrtak 30.10. otvaramo izložbu posvećenu planiranju\, izgradnji i djelovanju Hotelsko-turističkog centra Babin kuk. Lapadsku Dubravu zamislili su i projektirali brojni domaći i strani stručnjaci\, na izgradnji je sudjelovalo i preko tri tisuće radnika i inženjera istovremeno\, a njeno otvaranje u lipnju 1976. oblikovalo zabavni i društveni život Grada. Postala je mjesto susreta Dubrovčana i njihovih gostiju\, koji su u njenim hotelima\, restoranima\, barovima\, šetnicama i parkovima zajednički stvarali uspomene za cijeli život.\n\nNa izložbi će kroz tekstove\, fotografije\, novinske članke i predmete biti predstavljena polustoljetna povijest ovog prostora\, oblikovanog za najveću kvalitetu i iskoristivost: od projektiranja\, nikad dovršene izgradnje\, zabavnog života\, do ratnih i poratnih godina.\n\nAutori izložbe su Ivan Lujo\, povjesničar i kustos Muzeja crvene povijesti i Krunoslav Šmit\, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Dizajn postava potpisuje Studio Bonsenjo.\n\nIzložba ostaje otvorena do početka prosinca.\nPokrovitelji izložbe su: Grad Dubrovnik\, Ministarstvo kulture RH i Valamar.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-babin-kuk-planiranje-utopije-50-godina-od-izgradnje-hotelsko-turistickog-centra/
LOCATION:Muzej crvene povijesti
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/10/babin-kuk-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251106T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251216T200000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20250929T115124Z
LAST-MODIFIED:20250929T115124Z
UID:10008216-1762455600-1765915200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:MATEO PERASOVIĆ: BÜYÜK MENDER
DESCRIPTION:Organizacija izložbe: Umjetnička galerija Dubrovnik\nMjesto održavanja i prostor: Umjetnička galerija Dubrovnik\, prvi kat galerije\nVrijeme trajanja: 6.11.– 16.12.2026.\nAutor izložbe: Branko Franceschi \nMateo Perasović (Split\, 1954.) diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na odjelu grafike u klasi prof. Dževada Hoze. Od 1979. radi kao likovni pedagog\, a posebno se ističe njegov rad kao profesora mentora na Školi likovnih umjetnosti u Splitu 1990. – 2007.\, odnosno kao vanjskog suradnika Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost 2000. – 2007.\, prvo u statusu predavača\, a od 2005. u statusu docenta gdje predaje slikarstvo i akt. Od 2007. do 2021. u stalnom je radnom odnosu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu kad odlazi u mirovinu kao redovni profesor u trajnom zvanju. Od 2007. do 2021. obnaša dužnost prodekana za nastavu (dva mandata) i dekana (dva mandata). Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split od 1980. do 2015. i predsjednik udruge od 2002. do 2015. (tri mandata). Od 2006. do 2007. obnaša dužnost predsjednika koordinacije udruga likovnih umjetnika Republike Hrvatske. Godine 2009. postaje član Stručnog povjerenstva za primanje novih članova u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika (dva mandata). Pripremio je i objavio stručni priručnik Slikarski rječnik (Narodno sveučilište u Splitu\, 1994.)\, Slikarski pojmovnik (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu\, 2002.)\, Memento likovne kulture (Mentor d.o.o.\, Split\, 2002.)\, Memento povijesti umjetnosti (Mentor d.o.o.\, Split\, 2002.) i monografiju Strah od smrti / Istraživanje i razvoj artefakta (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu\, 2017.). Izlaže od 1975. godine. Dobitnik je Nagrade Emanuel Vidović\, velike nagrade Splitskog salona 1990. godine. Živi i radi u Splitu.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/mateo-perasovic-buyuk-mender/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/09/Picture1.png
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251112
DTEND;VALUE=DATE:20251116
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20251215T131043Z
LAST-MODIFIED:20251215T131045Z
UID:10008800-1762905600-1763251199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:XII. Dani kreativnih i kulturnih industrija u Dubrovniku
DESCRIPTION:Dubrovačka razvojna agencija DURA\, u suradnji s institucijama\, udrugama i pojedincima iz kulturnog\, kreativnog i umjetničkog sektora\, a pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske\, od 12. do 15. studenog 2025. godine\, već dvanaestu godinu zaredom organizira „Dane kreativnih i kulturnih industrija Dubrovnika“ . \nCilj ovogodišnje manifestacije je poticanje umrežavanja i povezivanja sudionika kulturnog\, kreativnog\, gospodarskog i društvenog sektora Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije kroz kreativne i inovativne pristupe za razvoj novih ideja i proizvoda inspiriranih očuvanjem podmorja stavljajući fokus na ulogu kreativnih i kulturnih industrija u zaštiti morskog ekosustava. \nJeste li ikada uronili u tišinu i spektar boja našeg Jadrana? Podmorje je riznica života\, neiscrpna inspiracija i vitalni dio našeg identiteta. Međutim\, ova ljepota je ugrožena. Suočeni s izazovima zagađenja\, prekomjernog izlova i klimatskih promjena\, shvatili smo da očuvanje morskih dubina nije samo zadatak znanstvenika i ekologa – to je dužnost svakog čovjeka i tema za svaku umjetnost. \nOvogodišnja manifestacija\, pod temom „MODRA VIZIJA_Kreativni čuvari dubina“ je platforma gdje se kreativnost susreće s ekologijom a kultura postaje najmoćniji ambasador prirode. Kroz snagu umjetnosti\, priče i inovativne ideje\, želimo probuditi svijest o važnosti očuvanja podmorja. Od izložbi\, preko edukativnih radionica\, panel rasprave na kojoj ćemo pokušati razotkriti izazove pa sve do ronilačke akcije čišćenja – mi pretvaramo inspiraciju u konkretno djelovanje. \nProgram će objediniti raznoliku  kreativnu scenu\, s naglaskom ne samo na promociju kreativnog sektora\, već i na povezivanju stručnjaka\, udruga\, institucija i privatnih subjekata kako bi zajednički djelovali na očuvanju podmorja kroz inovacije i kreativna rješenja. \nNaglasak je stavljen i na smanjenje onečišćenja mora recikliranjem morskih materijala uz stvaranje umjetnosti inspirirane podmorjem. \nU prostorima Lazareta održat će se panel-rasprava „MODRA VIZIJA_Kreativni čuvari dubina“\, gdje će se razmotriti pitanja poput: Kako kreativni sektor može doprinijeti očuvanju morskog ekosustava? Može li umjetnost inspirirati zajednicu na odgovornije ponašanje prema moru? Jesu li inovacije ključ za čisto podmorje? \nOve godine i popularna prezentacijska večer Art of Your Mind powered by Pecha Kucha na kojoj će se predstaviti čak 10 novih lica iz svijeta znanosti te kreativnih i kulturnih industrija. \nPridružite nam se u stvaranju “Modre Vizije” gdje svaka slika\, pjesma ili ideja postaje glas podmorja. Budimo kultura koja ne samo da uživa u ljepoti\, već je i aktivno štiti. Zaronimo zajedno u svijet očuvanja! \nZa više informacija o ovogodišnjoj manifestaciji: www.facebook.com/dkki.dubrovnik \nU nastavku detaljan program i popis svih sudionika i su-kreatora. Kao i prethodnih godina\, odabrane aktivnosti bit će dostupne uživo putem prijenosa na Facebook stranici Dani kreativnih i kulturnih industrija (www.facebook.com/dkki.dubrovnik). \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/xii-dani-kreativnih-i-kulturnih-industrija-u-dubrovniku/
LOCATION:Grad Dubrovnik\, Pred Dvorom 1\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000
CATEGORIES:Edukativna,Festivali,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/12/DKKI_800x533.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20razvojna%20agencija%20DURA":MAILTO:info@dura.hr
GEO:42.6407764;18.1103672
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Grad Dubrovnik Pred Dvorom 1 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Pred Dvorom 1:geo:18.1103672,42.6407764
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20251113
DTEND;VALUE=DATE:20251120
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20251114T142017Z
LAST-MODIFIED:20251114T142017Z
UID:10008319-1762992000-1763596799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Molim te zapiši: Radionica ispisivanja tradicionalnih izraza u glini
DESCRIPTION:Od 13.11. do 19.11. u prostoru obrta za umjetnost i restauraciju ABatelier organizirat će se treći ciklus radionica ispisivanja tradicionalnih izraza u glini. \nProgram se održava u sklopu programa “Molim te zapiši” \nOvim putem pozivamo sve dosadašnje polaznike i novo zainteresirane da se jave na mob 0958175817.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/molim-te-zapisi-radionica-ispisivanja-tradicionalnih-izraza-u-glini/
LOCATION:AB atelier\, Ul. Svetog Križa 3\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
GEO:42.6594928;18.0869592
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=AB atelier Ul. Svetog Križa 3 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Ul. Svetog Križa 3:geo:18.0869592,42.6594928
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20251216T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260301T200000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20250317T141741Z
LAST-MODIFIED:20251209T135150Z
UID:10006977-1765911600-1772395200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:SLIKARSTVO JOSIPA ŠKERLJA - CRNO I BIJELO U BOJI
DESCRIPTION:  \nOrganizacija izložbe: Umjetnička galerija Dubrovnik \nMjesto održavanja i prostor: Umjetnička galerija Dubrovnik\, drugi i treći kat \nOtvorenje: utorak\, 16.12.2025. u 19 sati \nVrijeme trajanja: 16.12.2025. – 1.3.2026. \nAutor izložbe: dr.sc. Antun Karaman \nKustosica izložbe: Ivona Šimunović\, kustosica pedagoginja UGD \n  \nU gotovo šezdeset godina bavljenja slikarstvom\, i po broju radova – naslikanih slika\, crteža\, grafika\, oslikanih objekata i dr. (ovdje ne bi trebalo zaboraviti ni zbirke pjesama koje je napisao i objavio\, i koje još ih uvijek piše) –  i po misaonim odrednicama\, po svojim slikarskim promišljanjima i načinu rada te po različitosti u odnosu na likovna promišljanja  drugih dubrovačkih slikara – Josip Škerlj je ostvario iznimno obimno\, zanimljivo i vrijedno umjetničko djelo. Tijekom dugog bavljenja slikarstvom izlagao je na velikom broju samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu.Retrospektivnom izložbom Škerljevih slika u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik\, na kojoj će biti izloženo više od 150 djela\, želi se kroz kritičku obradu i valorizaciju ukazati na vrijednost i značenje opusa jednog od istaknutih\, i još uvijek vrlo aktivnih dubrovačkih umjetnika. Otvorenje izložbe uveličat će i nastup dubrovačkih glazbenih umjetnika. Klarinetist Teo Čipčić\, kontrabasist Denis Ajduković i violinist Slobodan Begić koji je i autor glazbe\, izvest će skladbu ‘Scherzo-Škerlja’ ili ‘Škerac Škerlja’ napisanu 1997.godine i posvećenu dubrovačkom slikaru. \nNa izložbi će biti izloženo više od 150 djela iz raznih razdoblja kojima će biti ukazano na sve značajne odrednice koje su označile njegova likovno-umjetnička promišljanja. Od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća\, kada je Škerlj uplovio u slikarske vode\, pa do danas\, likovnu su umjetnost zapljuskivali brojni različiti izmi\, i mnogo se toga promijenilo. Nakon  (široko prihvaćene) dominacije apstraktnih opcija\, slijedila je pojava Hiperealizma (pojava ponovnog afirmiranja figuracije\, nakon njega nikli su i s vremenom gasili Pop Art\, Nova slika\, Transavangarda\, Konceptualna i procesualna umjetnost\, obnavljali su se preživjeli apstraktni izmi\, na kraju pojavila se i Postmoderna… Mijene su se gomilale\, ponekad bile gotovo trenutne. \nŠkerlj se\, iako se znao približiti onome što mu je bilo blisko\, nije dao uhvatiti u trendovske zamke nijedne od\, pokazalo se\, brzo nestajućih i još brže nestajućih likovnih opcija\, koje su\, odmah po pojavi\, kao nekoć i apstrakcija\, prerastale u dogme u koje se zaklinjalo. Mijene i novosti nije  negirao\, ali nije im se ni klanjao: mudro je koristio podosta njihovih postignuća (ona su mu otvarala vrata prema nekim njegovim vlastitim mijenama)\, ali uvijek je sve dodirnutu (postmodernistički prije postmoderne) spretno podčinjavao svojoj vlastitoj igri i naravi. Sloboda i hrabrost izbora te brzina reagiranja\, a i Škerljeva nepresušna intuicija i entelehija\, pomogle su mu u  stvaranju vibrantnog  opusa\, koji\, koliko god ga različitih ciklusa tvorilo\, danas se to dobro vidi\, djeluje i diše kao jedinstvena cjelina – kao samosvojno  i samodostatno biće. \nSlike\, zapravo oslikani objekti iz 1970.-ih \, i slike iz 1980.-ih\, jednako kao i slike što ih slika danas\, u sadašnjem vremenu\, očituju  iste metierske i duhovno-emotivne značajke. To su: intenzivna dinamika\, spontanost i impetus oblika\, upečatljiv\, žarki komplementarno tretirani kolorit\, igra kontrastima\, naglašeni psihološki naboj i pokrenuta strukturalnost forme\, nepredvidljivost te označiteljska razvučenost/izduženost i deformacija oblika i linija\, samosvojna stilizacija forme\, snažna ekspresija i emotivni uzleti\, slojeviti misaoni sklopovi…jednom riječju – sjajna kohezija misli\, sadržaja i forme…A uprizoreni sadržaji\, uvijek zanimljivi i intrigantni\, i svaki put\, zahvaljujući nepresušnom bujanju intuicije\, poetskim složenostima filozofičnošću prožetih konotacija\, umetanjem dodatnih\, poetsko-emotivnih i afektivnih sastavnica i značenja te uporabom njima sukladnog\, primjereno odmjerenog slikarskog rječnika i izrijeka\, promaknuti su u slojevito višeznačno znakovlje i izdignuti na razinu simboličkih i slojevitih alegorijskih i metaforičkih vizija i poruka\, odnosno na razinu\, u kojoj se pojedinačno\, (slikarovo osobno) neposredno doživljeno iskustvo\, prelijeva u općenite asocijacije i univerzalne odrednice/sastavnice života. \nŠkerljev izniman slikarski opus\, promatran iz današnjeg vremena\, sa pozicija postmodernističkih optacija\, zorno ukazuje da je slikarovo viđenje i pomišljanje umjetnosti rezultat isključivo njegova vlastitog razmaha ideja i snažno iskazanog individualiteta. Ukazuje i na to\, da naš slikar nikad nije htio ni pristao robovati (niti podilaziti) nikomu ni ničemu – (bio je postmodernist daleko prije pojave postmodernizma). Što god mu drugi govorili ili sugerirali\, vjerovao je jedino samome sebi i svojim umjetničkim stavovima i promišljanjima: na taj je način osvojio svoj vlastiti prostor i u njemu danas spokojno\, uživajući prebiva. \nBiografija: \nJosip Škerlj rodio se u Dubrovniku 1941. godine\, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Prve ozbiljnije slikarske poduke primio je u krugu umjetnika koji su se okupljali oko Koste Strajnića\, likovnog poslenika koji je mentorski ustrajno radio s velikim brojem mladih dubrovačkih umjetnika. Po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu\, Škerlj se vratio u Dubrovnik\, gdje se zaposlio kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj školi. Kao prosvjetni djelatnik je\, usput slikajući i za sebe\, radio sve do umirovljenja 2006. godine. Prvu samostalnu izložbu ostvario je u Splitu 1968. godine u Salonu Matice hrvatske; nakon nje slijedile su brojne druge izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom stvaralaštvu\, osim slikarstvom bavio se i pisanjem (poezija i proza) te scenografijom. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka namijenjenih odraslima i djeci. Za svoj rad dubrovački umjetnik je dobio brojne nagrade među kojima su i Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića\, Nagrada Grada Dubrovnika za likovna ostvarenja\, Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije… Josip Škerlj živi i radi u Dubrovniku.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/josip-skerlj-retrospektiva/
LOCATION:Umjetnička galerija Dubrovnik\, Frana Supila 23\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/03/Josip-Skerlj-Muha-1973-UGD-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Umjetni%C4%8Dka%20galerija%20Dubrovnik":MAILTO:info@momad.hr
GEO:42.6417177;18.1180616
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Umjetnička galerija Dubrovnik Frana Supila 23 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Hrvatska;X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 23:geo:18.1180616,42.6417177
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20260125
DTEND;VALUE=DATE:20260203
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20260119T144549Z
LAST-MODIFIED:20260119T144554Z
UID:10008845-1769299200-1770076799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:FESTA 2026 DUBROVNIK - Festa od klapa\, gala koncert „Kome bi šumilo more moje sinje” i drugi programi ususret svetom Vlahu
DESCRIPTION:Humanitarna manifestacija Festa 2026 Dubrovnik počinje 25. siječnja\, tradicionalno ususret Festi Sv. Vlaha. Program ovogodišnje\, 25. manifestacije otvara Kazališna družina Kolarin koja će izvesti svoju najnoviju produkciju\, hvaljenu komediju NERED U REDU LETENJA\, u adaptaciji i režiji Ivana Lea Lema na velikoj sceni Kazališta Marina Držića u 20 sati. Kolarini će svoju uspješnicu na Festi zaigrati i 27. siječnja. \nSljedeći dan\, 26. siječnja u 19 sati\, u predvorju Kazališta bit će otvorena  izložba članova Dubrovačke udruge likovnih umjetnika na temu GRAD KAMENA I SVJETLA. \nPo tradiciji\, održat će se i Radionica FESTE OD VINA u suradnji s Udrugom DEŠA\, Turističkom i ugostiteljskom školom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika o tradicionalnim jelima i vinima za Sv. Vlaha u restoranu Mimoza 28. siječnja od 11 sati. \n  \nIstog dana\, u srijedu\, 28. siječnja u 18 sati prikazat će se dokumentarni film LIJEPI I DRAGI LJUDI redatelja Igora Mirkovića – priča o milenijskim fotografijama dijelom sniman u Dubrovniku\, u suradnji s Kinematografima Dubrovnik u  kinu Visia. \n  \nGlazbeni program ovogodišnje Feste\, tradicionalno otvara FESTA OD KLAPA\, u četvrtak\, 29. siječnja u Kazalištu Marina Držića. Festa od klapa sastavni je dio Feste Dubrovnik. Već po tradiciji\, ovo događanje okuplja najbolje klape juga Hrvatske\, koje iz godine u godinu svojim pjevom odaju čast dubrovačkom Parcu\, ali i velikim autorima kao i stoljećima za nama. \nGala-koncert KOME BI ŠUMILO MORE MOJE SINJE za srebrni jubilej Feste posvećen je najboljem dubrovačkom pjevaču 20. stoljeća Milu Hrniću\, kojemu su tu titulu svojim glasovima\, na razmeđi milenija\, dodijelili slušatelji Radio Dubrovnika i čitatelji Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije. \n\nZa ovaj koncert odabrane su neke od njegovih najpoznatijih pjesama u aranžmanima Ante Gela koje će odsvirati njegovi dugogodišnji suradnici uz gudače DSO-a\, a interpretirati pjevači s hrvatskog juga: Klape Kaše\, Subrenum\, Ragusa Vecchia\, Ilko & Nasko\, Nevio Končić\, Lucas\, Sebastijan Vukosavić\, Doris Kosović\, Maja Grgić & Teo Martinović u subotu\, 31. siječnja u Kazalištu Marina Držića.  Ulaznice su u prodaji u Kazalištu Marina Držića i online putem servisa www.ulaznice.hr. \nUvijek poseban koncert održat će i DIVE U SV. VLAHU i to  30. siječnja\, u Parčevoj crkvi\, uz besplatan ulaz. \nNastavak Festinog filmskog programa u kinu Visia donosi projekciju filma EMIR – POSLJEDNJI DALMATINSKI TEŽAK\, redatelja Nilsa Neuberta\, producenta Mira Bronzića\, u produkciji Škole filma Šipan 1. veljače u 18 sati. \nFESTA OD VINA NA KANDELORU u suradnji s Gospodarskom i Obrtničkom komorom i DNŽ održat će se 2. veljače od 11 sati u Gradskoj kavani. \nHumanitarna namjena dvadeset pete FESTE usmjerena je obnovi crkve svetoga Vlaha \n  \n  \n \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/festa-2026-dubrovnik-festa-od-klapa-gala-koncert-kome-bi-sumilo-more-moje-sinje-i-drugi-programi-ususret-svetom-vlahu/
LOCATION:Dubrovnik\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Festivali
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/01/FESTA-2026-2.jpg
ORGANIZER;CN="Udruga%20Festa%20Dubrovnik":MAILTO:festa.dubrovnik@gmail.com
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20260312
DTEND;VALUE=DATE:20260316
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20260310T143310Z
LAST-MODIFIED:20260310T143320Z
UID:10008967-1773273600-1773619199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:ZNA-DU 2026
DESCRIPTION:  \n \n  \nProgram ZNA-DU 202612.03.2026. ČETVRTAK\, Kino SLOBODA14:00 Projekcija filma “Paviljon” redatelj Dino Mustafić16:00 Promocija knjige “Ja sam Alen”Gosti: Alen Muhić\, Ana Lalić\, Boro Kontić18:00 Projekcija filma “GRBAVICA” redateljica Jasmile Žbanić20:15 Tribina “Seksualno nasilje u ratu”Gosti: Morana Kasapović\, Florence Hartmann\, Olga Kavran13.03.2026. PETAK\, Kino SLOBODA11:00 Promocija knjige “Bitka na Sutjesci – Pakao u raju” Šimun CimermanGosti: Milivoj Bešlin\, Šimun Cimerman13:00 Otvaranje izložbe fotografija “FERDO” Damira Šagolja13:30 Predavanje “Sa distance” Damira Šagolja16:00 Promocija romana “Tko je taj Čovjek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti” Borisa DežulovićaGosti: Morana Kasapović\, Boris Dežulović18:00 Projekcija filma “Fiume O Morte!” redatelj Igor Bezinović20:15 Tribina “Sretna nova 1926”Panelist: Boris Dežulović\, Marko Vučetić\, Milivoj Bešlin14.03.2025. SUBOTA\, Kino SLOBODA12:00 Promocija knjige “Bošnjaštvo kao promašen projekat” Tarik HaverićGosti: Tarik Haverić\, Sinan Gudžević\, Edin Zubčević14:00 Predavanje Zorana Kurelića “Zapadna civilizacija“ nakon „rupture“18:00 Projekcija filma “Među bogovima” redatelj Vuk Ršumović19:30 Razgovor sa redateljem i producentom filma “Među bogovima”20:15 Tribina “My Voice\, My Choice”Panelist: Florence Hartmann\, Barbara Lapajne Predin\, Staša Zajović\, Boris Dežulović15.03.2025. NEDJELJA\, ART radionica Lazareti12:00 Promocija knjige “Anatomija grijeha\, kroz istoriju propagande” Nenad FišerGosti: Tarik Haverić\, Sinan Gudžević\, Nenad Fišer16:30 Tribina “Novinari i Rat”Panelist: Boro Kontić\, Florence Hartmann\, Boris Dežulović15.03.2025. NEDJELJA\, Kino SLOBODA19:00 Predstava “Smrt u Dubrovniku”Dizajn plakata Dizajntriosarajevo 2026
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/zna-du-2026/
LOCATION:DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
CATEGORIES:Festivali,Javni razgovor,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/03/648811578_122172613340792480_5544884460580272408_n.jpg
ORGANIZER;CN="Zna%20Du":MAILTO:znadufest@gmail.com
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20240627
DTEND;VALUE=DATE:20240630
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20240617T075329Z
LAST-MODIFIED:20240827T075408Z
UID:10005269-1719446400-1719705599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Ponta Lopud ljetne projekcije / Ponta Lopud Summer Screenings
DESCRIPTION:Thursday_27/6/24 \n21:00  Io Capitano / Ja\, kapetan\, Matteo Garrone\, 2023. (121 min.) \n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\nFriday_28/6/24\n\n\n\n21:00  Ustav Republike Hrvatske / The Constitution\, Rajko Grlić\, 2016. (93 min.)\n\n\n23:00  Čovjek koji nije mogao šutjeti / The Man Who Could Not Remain Silent\, Nebojša Slijepčević\, 2024. (17 min.)\n\n\n\n\n\nSaturday_29/6/24\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n21:00. Barbie\, Greta Gerwig\, 2023. (114 min.)
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ponta-lopud-ljetne-projekcije-ponta-lopud-summer-screenings/
LOCATION:Lopud\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:FILM,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2024/08/Ponta-Lopud-2024.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrovnik%20partner":MAILTO:press@pontalopud.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20200901T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230627T170000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220913T102828Z
LAST-MODIFIED:20230630T161645Z
UID:10000470-1598947200-1687885200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.
DESCRIPTION:Projekt: HRVATSKA RATNA FOTOGRAFIJA VI \nTematska izložba  „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ \nU sklopu muzejskog projekta „Hrvatska ratna fotografija“\, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik nastavlja obradu i prezentaciju izabranih dokumentarnih ratnih snimaka dubrovačkih fotografa i fotoreportera\, koji su djelovali u foto klubu „Marin Getaldić“\, a posebno Božidara Gjukića\, Mira Kernera i Mila Kovača i dr. Njihovim opsežnim ratnim stvaralaštvom sačuvana su dragocjena vizualna svjedočanstva o stradanju Grada u srpsko-crnogorskoj agresiji 1991. i tijekom Domovinskog rata\, kojima je značajno obogaćena muzejska Zbirka fotografija i negativa. \nUz fotografije\, kao visokovrijedne muzejske predmete i prvorazredne povijesne izvore\, za realizaciju teme koristili smo opsežnu dokumentaciju iz Zbirke dokumenata Muzeja Domovinskog rata koja je nastala djelovanjem Zavoda za obnovu Dubrovnika i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku\, te ratne dnevnike ZOOD i COB-a\, kao i brojne tiskovine iz tog vremena. \nUjedno\, tematskom izložbom „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991.-1995.“\, nastavila bi se daljnja razrada treće tematske cjeline izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ i budućeg stalnog postava MDRD\, posvećene stradanju branitelja i stanovništva\, gospodarskih objekata i spomenika kulture tijekom Domovinskog rata. \nAutori programa su ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Varina Jurica Turk i viši kustos Mišo Đuraš\, povjesničari\, autori više od 30 tematskih izložbi iz Domovinskog rata\, kataloga\, tekstova\, članaka\, feljtona\, autori stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ u tvrđavi Imperijal na Srđu\, te voditelji Zbirki Muzeja.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/stradanje-sakralnih-objekata-na-dubrovackom-podrucju-u-domovinskom-ratu-1991-1995/
LOCATION:Muzej Domovinskog rata Dubrovnik\, Srđ ulica 1\, Dubrovnik\, Dubrovnik\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/09/Z-Plakat-stradanje-sakralne-samo.jpg
ORGANIZER;CN="Muzej%20Domovinskog%20rata%20Dubrovnik":MAILTO:muzejdr@gmail.com
GEO:42.6499502;18.1106481
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Muzej Domovinskog rata Dubrovnik Srđ ulica 1 Dubrovnik Dubrovnik 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Srđ ulica 1:geo:18.1106481,42.6499502
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220110T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000043-1641816000-1643392800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-5.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220111T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220129T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000045-1641902400-1643479200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-2/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-6.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220112T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220130T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000035-1641988800-1643565600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-3/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-7.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220113T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220131T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000037-1642075200-1643652000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-4/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-8.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220114T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220201T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000038-1642161600-1643738400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-5/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-9.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220115T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220202T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000046-1642248000-1643824800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-6/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-10.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220116T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220203T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000234-1642334400-1643911200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-7/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-11.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220204T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000239-1642420800-1643997600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-8/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-12.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T180000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T190000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000406-1642442400-1643396400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba Nena Kere "La mer"
DESCRIPTION:Prvu izložbu slika u novoj\, 2022. godini pod nazivom “La mer” otvorit će dubrovački moreplovac i umjetnik Neno Kera. Otvorenje izložbe održat će se 17. siječnja u 18 sati u prizemlju Narodne knjižnice Grad. \nPredgovor za izložbu napisao je Loren Ligorio\, dubrovački slikar i dugogodišnji prijatelj Nena Kere. \nUopće\, teško je pisat o čovjeku koji je meštar od riječi kojima se tako nesputano poigrava\, okreće\, izvrće\, muti\, dodava prefikse i sufikse\, te kao na nekom špaheru od riječi šufigaju se delicije od njegovih tekstova. – izjavio je Ligorio o Kerovom umijeću izražavanja. \nNenovo slikarstvo je ujedno i usko vezano uz sve njegove talente\, a Bog do ima ih podosta i svi oni žive na njegovim slikama. Njegove dinamične\, figurativne kompozicije jarkih kolura\, postaju spontani ekspresionistički rukopis našeg vrlog slikara. Iako su mu neki otvorili vrata svog slikarstva\, Neno je odlučno pokucao na neotvorena vrata iza kojih je pronašo sebe i posto svoj. Sve ove ribe koje vidite okolo vas\, one su pratile svaki Nenov brod i na koncu finule u prosuje i pinjate\, pa ostale kao jedan od kuriozih motiva za njegova nadahnuća. \nMore u provu\, vjetar u krmu\, samo naprijed\, na pravom si kursu kapetane. – poručio je Ligorio. \nKako je Kera spojio svoje iskustvo na moru kao pomorac i slikarstvo moći će se pogledati do 28. siječnja radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-nena-kere-la-mer/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/neno_kera_izložba_slika.png
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220118T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220205T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000245-1642507200-1644084000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-9/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-13.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220119T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220206T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000246-1642593600-1644170400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-10/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-14.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220120T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220207T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000247-1642680000-1644256800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-11/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-15.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220121T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220208T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000259-1642766400-1644343200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-12/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-16.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220122T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220209T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000261-1642852800-1644429600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-13/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-17.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220123T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220210T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000266-1642939200-1644516000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-14/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-18.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220124T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220211T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000273-1643025600-1644602400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-15/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-19.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220125T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220212T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000276-1643112000-1644688800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-16/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-20.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220126T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220213T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000279-1643198400-1644775200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-17/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-21.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220127T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220214T180000
DTSTAMP:20260427T174859
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000059-1643284800-1644861600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-18/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-33.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
END:VCALENDAR