BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
TZID:Europe/Paris
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260814T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260814T220000
DTSTAMP:20260821T143333
CREATED:20260812T075810Z
LAST-MODIFIED:20260812T075933Z
UID:10011646-1786741200-1786744800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Skrivena mjesta Grada - razgovor
DESCRIPTION:Razgovor povodom izložbe Mare Bratoš “Skrivena mjesta Grada” u Galeriji Otok\, održat ćemo u petak 14. kolovoza 2026. u 21 sat na taraci Art radionice Lazareti. \nSudjeluju: Mara Bratoš\, fotografkinja; Anita Ruso Brečić\, povjesničarka umjetnosti i kustosica\, Hrvoje Ivanković\, dramaturg i publicist; Ivan Vigjen\, povjesničar umjetnosti. \nEvo jedna kratka i osobna bilješka kao najava: \nNa izložbi Skrivena mjesta Grada Mara Bratoš izlaže dvije serije fotografija Dubrovnika\, jedna je nastala 1995.\, a druga 2025.\, trideset godina poslije. Fotografije prikazuju niz lokacija u Gradu\, slike mjesta identitetski važnih za Maru\, a i sve nas koji smo u Gradu odrastali 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. \nGledajući te fotografije\, mjesta uhvaćena u prizore\, pitam se je li trideset godina puno ili malo za jedno mjesto\, za jedan prostor? Koliko se toga u jednom prizoru i na jednom mjestu promijenilo\, a što je ostalo isto? Što znači pripadati? I kako je pripadanje vezano uz prostor? Je li supstancija pripadnosti prisutna u prostoru samom ili je ona veza našeg osobnog\, estetskog\, kolektivnog\, iskustvenog doživljaja i pamćenja nekog mjesta? Ono što smo sami učitali i povezali u sjećanje? Iako smo se uzdali u memoriju kao sidro značenja prostora\, identiteta\, pripadnosti\, naučili smo da je memorija konstrukt\, da je nestabilna\, sklona upisivanjima i učitavanjima\, da ju je moguće čitati iz više perspektiva i da će nas uvijek iznenaditi. Pa ipak\, često joj se vraćamo kao vjerodostojnom izvoru. Potvrdi. \nKoja su to naša kolektivna skrivena mjesta\, od koga su skrivena\, kako su bila skrivena 1995\, a na koji su način skrivena danas? Kako ih pamtimo? Kako se nosimo s promjenama? I što je nostalgičnost u svemu tome – obrambeni mehanizam ili način poopćavanja osobnih iskustava? \nKao dijete “prisvojila” sam neke lokacije kojima i danas svaki put prilazim svečano i s nekom vrstom unutrašnje proslave\, s uzbuđenjem: Danče\, ulica prema Sv. Jakovu\, Gorica Sv. Vlaha\, Gornji Kono prema Depozitu\, Srđ\, prolazak barkom kraj Grebena i vanjskom stranom Petke… Kada ih zamišljam sad\, gotovo ih sve vidim u zimsko hladno sunčano poslijepodne. Bez ljudi. Čitajući ovaj niz\, shvaćam da su to ona mjesta koja se nisu puno mijenjala\, pa ni prije nego sam bila dijete i prepoznala ih kao moja (skrivena) mjesta. Mjesta koja volim. Koja volimo. Kolektivno i osobno. \nKao što Mara piše: “Kada govorimo o ljubavi prema nekom mjestu ili lokaciji\, zapravo govorimo o nama samima. Jer kroz sva ta mjesta\, kroz njihove promjene i kroz sjećanja koja za njih vežemo\, zapravo govorimo o vlastitom životu. O svojim uspomenama\, o vremenu koje smo tamo proživjeli. U mome slučaju\, to je i govor o vlastitoj mladosti i zrelosti\, o povezivanju ta dva vremena\, ta dva svijeta. I zato mi se čini da ove fotografije nisu samo dokument jednog prostora\, nego na neki način i dokument naših života.” \nZa razgovor o Gradu\, o odnosima prostora\, kolektivnog i individualnog sjećanja i pripadnosti\, memoriji i promjenama – nismo mogli poželjeti bolje govornike. \nPozivamo vas na razgovor povodom izložbe Mare Bratoš u petak\, 14. 8. u 21 sat na našoj taraci. \nDonesite jedno svoje skriveno mjesto sa sobom. \nSrdjana Cvijetić\nArt radionica Lazareti
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/skrivena-mjeste-grada-rezgovor/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Baština,Izložbe,Javni razgovor,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/08/skrivena-mjesta-Grada-razgovor.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260819T203000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260819T213000
DTSTAMP:20260821T143333
CREATED:20260817T094128Z
LAST-MODIFIED:20260817T094531Z
UID:10011647-1787171400-1787175000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Predstavljamo: tri knjige Tine Gverović i Bena Caina u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:U srijedu 19. 8. u 20:30 sati u Art radionici Lazareti organiziramo malo predstavljanje tri knjige:\nSURPLUS Bena CainaNOTES ON WORKWEAR Bena Caina iBETWEEN THE PAGES / IZMEĐU STRANICA Tine Gverović i Bena Caina\nIako se sve tri knjige prilično razlikuju po formi i sadržaju\, povezuju ih neke jasne zajedničke preokupacije: rad\, radno i neradno tijelo\, kolektivnost i nježna vrsta zajedništva.\n\nSURPLUSIako je Surplus mala i kompaktna knjiga\, poput čvrstog bloka\, tiskana je na tankom\, jeftinom papiru sličnom novinskom\, što je čini osjetljivom. Riječ je o knjizi džepnog formata koja na jednom mjestu okuplja izbor privremenih javnih natpisa koje Ben Cain posljednjih pet godina redovito izrađuje. Novine su svakodnevni\, jednokratni\, potrošni i gotovo trenutačno zastarjeli oblik javne komunikacije\, a natpisi u ovoj knjizi dijele neke od tih karakteristika. Sama kvaliteta papira upućuje na jeftine\, pronađene i u konačnici reciklirane materijale vidljive na svakoj stranici ove knjige.Knjiga donosi izbor iz opsežnog opusa koji je istodobno prolazan i skriven. Natpise reproducirane u ovoj knjizi izvorno je možda vidjelo tek nekoliko ljudi na ulici ili nekoliko ljudi online\, u javnom prostoru Instagrama\, a sada su arhivirani na jednom mjestu i sačuvani u trajnijem obliku.\nDizajn: OazaMeki uvezNaklada: 100 komada120 x 160 mm256 stranica\n\nBETWEEN THE PAGES / IZMEĐU STRANICAKnjiga Between the Pages / Između stranica suradnja je Bena i Tine. Shvativši da zajedno često rade spontano\, neizbježno i neformalno te da se u njihovim zajedničkim\, ali i „samostalnim” radovima pojavljuju motivi koji se preklapaju i ponavljaju (primjerice dijelovi tijela\, grupne aktivnosti\, krajolici i različiti prostori i okruženja)\, odlučili su napraviti knjigu koja ta preklapanja svjesno prepoznaje i dalje ih razvija.Koristeći metode kolažiranja\, slojevitog komponiranja i jukstapozicije\, knjiga objedinjuje nove crteže\, slike\, AI modele\, elemente iz prethodnih umjetničkih radova i materijale nastale kao nusproizvod rada u studiju. Svaka stranica uključuje elemente njihovih pojedinačnih umjetničkih praksi\, nastojeći istražiti i dalje razvijati njihove različite načine promišljanja rada\, međuljudskog prostora i povezanih sustava podrške.U knjizi koriste papire iz zaliha (viškova) koji su ostali neiskorišteni nakon prestanka proizvodnje te jeftin papir za pakiranje\, dok su kroz cijelu knjigu raspoređene jednobojne naljepnice koje dodatno naglašavaju fokus na proizvodnji\, procesu i slučajnim susretima\nIzmeđu stranica / Between the Pages je realizirana uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Dubrovnika.\nDizajn: Ben CainTvrdi uvezNaklada: 150 kom24\,5 x 33\,5 cm52 stranice\n\nNOTES ON WORKWEARKnjiga Notes on Workwear okuplja različite projekte\, planove\, dokumentacije izložbi\, pojedinačne umetničke radove i tekstove koji se bave temom suvremenog rada. Uglavnom se usredotočujući na odjeću\, kao i na druge predmete i dodatke povezane s tijelom\, radom\, slobodnim vremenom i vremenom nakon rada\, knjiga okuplja radove koje je Ben Cain na ovu temu stvarao posljednjih nekoliko godina. Umjesto da izgleda kao „knjiga umjetnika”\, knjiga slijedi relativno konzervativne dizajnerske predloške kako bi oponašala standardne kataloge proizvoda karakteristične za neke od tvrtki za proizvodnju radne odjeće s kojima je Ben surađivao. Knjiga također uključuje tekstove Lee Vene i Tonćija Vladislavića.\nDizajn: OazaMeki uvezNaklada: 100 komada17 x 23\,5 cm200 stranica\n\nVidimo se\, srijeda 19. 8. u 20:30 sati u Art radionici Lazareti ( lađa X )
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/predstavljamo-tri-knjige-tine-gverovic-i-bena-caina-u-art-radionici-lazareti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Predstavljanje knjige,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/08/tina-i-ben.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211203T170000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211203T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220717T200459Z
UID:10000208-1638550800-1638554400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:"Luko - Dubrovačka ratna suza"\, radio drama
DESCRIPTION:U povodu obilježavanja 30. obljetnice obrane Grada i Dana dubrovačkih branitelja u produkciji Studentskog teatra Lero i Audiovizualnog centra Dubrovnik premijerno će 3. prosinca 2021. u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperial na Srđu u 17 sati biti emitirana radio drama “Luko – Dubrovačka ratna suza” Srđana Dragojevića u režiji i dramatizaciji autora. Autor glazbe i tehnički realizator je Žarko Dragojević\, grafički dizajn Nora Mojaš a u izvedbi sudjeluju: Dario Gverović\, Rela Petric\, Nila Miličić Vukosavić\, Melko Dragojević\, Anto Toni Lozančić\, Mislav Stanković i Natalie Kličan. Radio drama Luka ostvarena je uz potporu Grada Dubrovnika\, Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Art radionice Lazareti u sklopu Platforme za Lazarete
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/luko-dubrovacka-ratna-suza-radio-drama/
LOCATION:Muzej Domovinskog rata Dubrovnik\, Srđ ulica 1\, Dubrovnik\, Dubrovnik\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Ostala glazbeno-scenska
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/263272065_356204606307521_3971088107171275862_n.jpg
ORGANIZER;CN="Muzej%20Domovinskog%20rata%20Dubrovnik":MAILTO:muzejdr@gmail.com
GEO:42.6499502;18.1106481
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Muzej Domovinskog rata Dubrovnik Srđ ulica 1 Dubrovnik Dubrovnik 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Srđ ulica 1:geo:18.1106481,42.6499502
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211204T193000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211204T210000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000204-1638646200-1638651600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Film "Bitka za Dubrovnik"
DESCRIPTION:U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada i ususret Danu dubrovačkih branitelja\, u subotu\, 4. prosinca\, u kinu Sloboda u 19.30 sati premijerno će se prikazati dokumentarni film “Bitka za Dubrovnik” autora Stipa Majića Pipe\, branitelja s Trpinjske ceste. \n„Bitka za Dubrovnik“ snimljen je pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika. Prvi je to cjeloviti dokumentarni film snimljen o ratnoj agresiji na Dubrovnik i hrabrim dubrovačkim braniteljima koji su\, iako malobrojni\, pružili herojski otpor i nikad nisu dopustili da Grad padne.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/film-bitka-za-dubrovnik/
LOCATION:Kino Sloboda\, Luža 1\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/PHOTO-2021-12-03-10-30-10.jpg
ORGANIZER;CN="Grad%20Dubrovnik":MAILTO:mkaticic@dubrovnik.hr
GEO:42.6409191;18.1106732
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Kino Sloboda Luža 1 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Luža 1:geo:18.1106732,42.6409191
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211207T190000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211207T200000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000211-1638903600-1638907200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Nikola Obuljen: Kako smo pregovarali s neprijateljem\, predstavljanje knjige
DESCRIPTION:Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Hrvatski dokumentacijski memorijanli centar Domovinskog rata predstavljaju knjigu Nikole Čića Obuljena ”Kako smo pregovarali s neprijateljem”. Tema ove memoarske knjige dramatično je razdoblje Domovinskog rata na dubrovačkom području. Memoarska proza je miješani žanr u kojem se susreću i međusobno objedinjuju dokumentarni i književni pristup u prikazu jednog razdoblja koje je sada već 30 godina udaljeno od nas a koje je autor približio autentičnim dokumentima\, dnevničkim zapisima\, fotografijama i pismima\, oslanjajući se u dobroj mjeri i na svoja sjećanja\, promišljanja i emocije povezane s događajima i susretima u kojima je sam sudjelovao. Premalo je knjiga koje se bave tim iznimno teškim\, opasnim\, zastrašujućim\, ali i slavnim danima nedavne hrvatske povijesti. Zato osobitu vrijednost predstavlja ova knjiga čija naracija nema pretenziju predstaviti cjelovitu povijest ratovanja na južnohrvatskom području početkom devedesetih\, iako donosi zbirku važnih dokumenata i zapisanih činjenica o tom važnom razdoblju naš nedavne prošlosti. U ovoj knjizi zabilježena ratna izvješća o pregovorima s neprijateljima\, ratnim događanjima i ratnoj zbilji Dubrovnika i njegove okolice autora Nikole Obuljena autentično su\, potresno i uzbudljivo napisano svjedočanstvo koje  predstavlja važnu kariku u historiografiji Domovinskog rata na južnohrvatskom području. Jednostavnom naracijom koja ima obilježje govornoga jezika autor je uvjerljivo prikazao ratnu svakodnevicu napadnutog Dubrovnika\, nevolje\, brige i strahove njegovih stanovnika bez vode\, struje i gotovo svake mogućnosti komunikacije\, neizvjesnost i strahote neprijateljskih rušilačkih napada\, ali i snagu\, otpornost\, odlučnost i ustrajnost Dubrovčana da se odupru i sačuvaju slobodu. \nPredstavljanje će se održati u utorak\, 7. prosinca 2021.\, u 19 sati –  Dvorani Ivana Pavla II. (Samostan sv. Klare). \nUlaz je besplatan. \n*PREDAVANJE ĆE SE ODRŽATI UZ POŠTIVANJE PROPISANIH EPIDEMIOLOŠKIH\nMJERA TE UZ OBAVEZNO KORIŠTENJE ZAŠTITNIH MASKI I PREDOČENJE DIGITALNE EU COVID POTVRDE. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/nikola-obuljen-kako-smo-pregovarali-s-neprijateljem-predstavljanje-knjige/
LOCATION:Dvorana Ivana Pavla II\, Dubrovnik\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/Plakat-Cico-page-001-scaled-1.jpg
GEO:42.6414178;18.1070562
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20211211
DTEND;VALUE=DATE:20211213
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000229-1639180800-1639353599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Božićni tratamenat u gornjim selima
DESCRIPTION:U sklopu 8. Dubrovačkog zimskog festivala za sve građane Dubrovnika i posjetitelje ovog vikenda 11. i 12. prosinca organizirana je nova gurmanska incijativa „Božićni tratamenat u Gornjim Selima“. \nNaime\, četiri OPG-a; Seosko domaćinstvo Musladin\, Agroturizam Laptalo te OPG Pašeta i OPG Marin Knez kreirala su posebne blagdanske ponude po pristupačnim cijenama za prigodni blagdanski tratamenat u Dubrovačkom primorju. \nSvi će posjetitelji narednog vikenda tako imati priliku uživati u gastronomskom događanju i pritom kušati brojne domaće delicije. \nUz obaveznu prethodnu najavu posjeta seoskim domaćinstvima u nastavku su dostupni kontakti za rezervacije. \nOPG Pašeta – 0914108 400 \nSeosko Domaćinstvo Musladin – 098 387 938 \nKonoba Knez – 091 311 2004 \nAgroturizam Laptalo – 099 218 3612
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/bozicni-tratamenat-u-gornjim-selima/
LOCATION:DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/DZF-2021_prezentacija-page-006-scaled-1.jpg
ORGANIZER;CN="Grad%20Dubrovnik":MAILTO:mkaticic@dubrovnik.hr
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211214T170000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211214T200000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000231-1639501200-1639512000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211215T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211216T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000283-1639569600-1639677600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-6/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-22.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211216T080000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211219T233000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000214-1639641600-1639956600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Dani Bakalara
DESCRIPTION:Brosura Dani Bakalara 2021 (2) \nTuristička zajednica grada Dubrovnika\, u suradnji s dubrovačkim restoranima\, tradicionalno organizira „Dane bakalara” kao dio bogatog programa Dubrovačkog zimskog festivala.\nJedna od ukusnih tradicionalnih delicija koja se uz prikle i suhe smokve može pronaći na većini dubrovačkih trpeza u vrijeme zimskih mjeseci\, a posebno na Badnjak\, je svakako bakalar spravljen na više načina.\nU ponudi dubrovačkih restorana od 16. – 19. prosinca moći ćete kušati pravi tradiocionalno spravljen bakalar\, dio dubrovačke gastronomske baštine\, pripremljen po tradicionalnom receptu\, na bijelo ili crveno\, ili na nešto drugačije načine\, kao što su gusta krem juha od bakalara\, pašteta ili pasta od bakalara.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/dani-bakalara/
LOCATION:DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/dani-bakalara.jpg
ORGANIZER;CN="Turisti%C4%8Dka%20zajednica%20grada%20Dubrovnika":MAILTO:ured.pile@tzdubrovnik.hr
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211216T080000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211219T233000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000219-1639641600-1639956600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Cod Fish Days
DESCRIPTION:In cooperation with Dubrovnik restaurants\, the Dubrovnik Tourist Board will once again traditionally organise the “Cod Fish Days” as part of the rich program of this year’s Dubrovnik Winter Festival. \nAlong with prikle doughnuts and dried figs\, cod fish prepared in different ways is one of the delicious traditional delicacies that can be found on most Dubrovnik tables during the winter months\, and especially on Christmas Eve. \nFrom December 16th to 19th you will be able to taste the authentic traditionally prepared cod fish dishes in Dubrovnik’s restaurants. These dishes are part of Dubrovnik’s gastronomic heritage\, prepared according to traditional recipes\, in white or in red sauce\, or in some other ways\, such as cream of cod fish soup\, cod pâté or cod fish pasta. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/cod-fish-days/
LOCATION:DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Hrvatska
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/dani-bakalara-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211216T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211217T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000235-1639656000-1639764000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-7/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-23.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211217T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211218T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000286-1639742400-1639850400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-8/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-24.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211218T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211219T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000039-1639828800-1639936800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-2/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-1.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211219T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211220T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000041-1639915200-1640023200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-3/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-2.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211220T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211221T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000241-1640001600-1640109600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-9/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-25.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211221T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211222T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000048-1640088000-1640196000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-10/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-26.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211222T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211223T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000049-1640174400-1640282400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-11/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-27.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211222T180000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211222T190000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000201-1640196000-1640199600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Čitajmo klasike –  povodom 200 obljetnice rođenja G. Flauberta zajedno čitamo "Gospođu Bovary"
DESCRIPTION:U prosincu obilježavamo 200 obljetnicu rođenja G. Flauberta (rođen 12. prosinca 1821.) što je prilika za organizaciju jednog specijalnog izdanja čitateljskog kluba na kojem će se razgovarati o njegovu najpoznatijem romanu “Gospođa Bovary”. Susret će moderirati spisateljica i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Staša Aras koja je i voditeljica Čitateljskog kluba Dubrovačkih knjižnica. U projektu „Flaubert 200“ Teatra Verrdi iz Zadra koji sadrži filmizirane dijelove romana\, predavanja i glazbu\, Staša Aras se bavila stilom i kompozicijom romana “Gospođa Bovary”. Cijeli projekt je dostupan na poveznici: https://www.youtube.com/playlist?list=PLk8b_IVqioH7D_gO5l1Uyfv9mTUUuerxw. \nDa biste nam se pridružili ne morate biti član postojećeg čitateljskog kluba Dubrovačkih knjižnica\, potrebno je samo pročitati roman i zajedno s nama podijeliti svoje mišljenje. \nZa prijave i rezervacije primjerka “Gospođe Bovary” javite se na e-mail: informacijska.sluzba@dkd.hr
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/citajmo-klasike-povodom-200-obljetnice-rodenja-g-flauberta-zajedno-citamo-gospodu-bovary/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/madame-bovary.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211223T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211224T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000051-1640260800-1640368800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-12/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-28.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211223T200000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211223T213000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000338-1640289600-1640295000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Ivan Bonačić i Viktor Lipić: Jazz'n'Lazz
DESCRIPTION:U ovo predblagdansko vrijeme pozivamo Vas na akustični jazz koncert glazbenika Ivana Bonačića i Viktora Lipića. Kombinacija saksofona\, flaute i klavira odvesti će vas na put kroz autorske skladbe ova dva etablirana umjetnika. Na repertoaru su njihove kompozicije koje su skladane u proteklih nekoliko godina kao i neka recentna djela. \nBroj posjetitelja je ograničen\, a pravo na besplatnu ulaznicu ostvaruje se prijavom na mail lazareti@dubrovnik.hr \nZa ulaz u Lazarete potrebna je važeća COVID potvrda\, uz pridržavanje ostalih važećih epidemioloških mjera. Za vrijeme boravka u prostoru obavezno je nošenje maske. \nDobro nam došli! \n  \nIVAN BONAČIĆ\, saksofonist i skladatelj\, rođen je u Dubrovniku 1988. Pohađa osnovnu glazbenu školu Luka Sorkočević\, za vrijeme koje uči svirati klarinet i nastavlja srednjoškolsko obrazovanje gdje prelazi na saksofon u klasi prof. Eduarda Marčića. Od svoje dvanaeste godine nastupa na različitim pozornicama. Surađuje na nekoliko projekata na Dubrovačkim ljetnim igrama kao scenski glazbenik u predstavama Kolumbo\, Posjet Stare Dame i Grižula. \nNakon završene srednje glazbene škole upisuje glazbenu akademiju i 2014. godine diplomira na Sveučilištu za Glazbu i Izvedbene Umjetnosti u Grazu (Austrija) u klasi Prof. Karlheinza Miklina. \nTokom studija\, u sklopu kurikuluma\, nastupao je i učio sa različitim glazbenicima svjetskog renomea poput Carle Bley\, Steve Swallow-a\, Ed Neumeistera-a\, Louis Diega Bonille\, Don Menze\, Michael Abenea kao i sa grupama i glazbenicima iz Hrvatske: Teo Martinović\, Valetudo\, B’s Funstallation\, Miro Kadoić\, Otpisanimator\, F5\, Mario Rašić Balkan Zoo Ensemble\, Valerija Nikolovska\, Viktor Lipić… Kao solist\, ostvario je više suradnji sa Jazz orkestrom HRT-a kao i sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Osvojio je nagradu Status Hrvatske glazbene unije u kategoriji Jazz saksofon za 2020 godinu. \nU 2017. snimio je album autorskih skladbi\, “Kraken”\, u izdanju Geenger Records-a. \n2020 godine nastupa kao solist na svečanom otvaranju prestižnih Dubrovačkih ljetnih igara. \nSvira tenor i sopran saksofon kao i flautu. U posljednje vrijeme surađuje sa gitaristom Filipom Gavranovićem kao i sa svojom grupom. \nVIKTOR LIPIĆ  (Zenica 1978.) odrastao u obitelji glazbenika. \nKao dijete uči klavir i klarinet. Srednju glazbenu školu pohađa u  Dubrovniku i Zagrebu. \nU Zagrebu postaje član sastava Mayales s kojima objavljuje album ‘Svima  Želim Raj Za Sve’ 1999.\, \nProducent je\, aranžer i autor i glazbenik na albumima ‘The Bright side of  the Blues’ 2000. i ‘Open’ 2004. svoje supruge Valerije Nikolovske\, a  2015. zajedno objavljuju album s Jazz orkestrom HRT-a ”Well Paid Girl” Bogato studijsko i koncertno sviračko iskustvo stječe kroz suradnje na raznorodnim glazbenim projektima. ( Josipa Lisac\,Radojka Šverko\,Carol Cass\,Igor Geržina\,Reggie Washington\,Gabi Novak\,Natali Dizdar…..). 2000-tih stvara i koncertira sa svojim jazz-rock sastavom Baobab. Član je grupe Majke 2010.-2015. s kojima snima album Teške boje 2011. Djeluje u projektima Balkan Zoo Ensemble \,Ivan Bonačić Group\,  Bučers\, Nothin’ But The Blues\, Valerija Nikolovska&Double standards i u  drugim postavama sa Valerijom Nikolovskom.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ivan-bonacic-i-viktor-lipic-jazznlazz/
LOCATION:Lazareti\, Ulica Frana Supila 8\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/Jazz-n-Lazz.jpeg
ORGANIZER;CN="Lazareti%20-%20kreativna%20cetvrt%20Dubrovnika":MAILTO:lazareti@dubrovnik.hr
GEO:42.6419361;18.1146068
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti Ulica Frana Supila 8 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Ulica Frana Supila 8:geo:18.1146068,42.6419361
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211224T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211225T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000052-1640347200-1640455200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-13/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-29.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211225T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211226T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000042-1640433600-1640541600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-4/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-3.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211226T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211227T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000033-1640520000-1640628000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-5/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-4.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211227T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211228T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000054-1640606400-1640714400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-14/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-30.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211228T080000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211228T170000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000373-1640678400-1640710800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:MGF Dubrovnik u pozno ljeto -
DESCRIPTION:9. rujna u atriju Kneževa dvora održat će se koncert MGF Dubrovnik u pozno ljeto.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/mgf-dubrovnik-u-pozno-ljeto/
LOCATION:Knežev dvor\, Pred Dvorom 3\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/dso_koncert2_0-3.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dki%20simfonijski%20orkestar":MAILTO:sales@dso.hr
GEO:42.6403741;18.1107474
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Knežev dvor Pred Dvorom 3 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Pred Dvorom 3:geo:18.1107474,42.6403741
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211228T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211229T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000055-1640692800-1640800800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-15/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-31.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211228T200000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211228T220000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000346-1640721600-1640728800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Humanitarni koncert za Covid odjel Opće bolnice Dubrovnik
DESCRIPTION:Humanitarni koncert za Covid odjel Opće bolnice Dubrovnik održat će se u utorak.28. prosinca u 20 sati u Valamar Lacroma Dubrovnik Hotelu\, a nastupit će glazbena diva Tereza Kesovija\, klapa Ragusa i Ženska klapa FA Linđo uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem dirigenta Ivana Huta. \nBlagdani su vrijeme zajedništva\, ljubavi i razumijevanja\, a u ovoj teškoj situaciji epidemije koronavirusa\, sudjelovanjem na koncertu svi zajedno ćemo\, na simboličan način\, pomoći medicinskom osoblju u daljnjem radu\, budući je sav prihod od koncerta namijenjen Covid odjelu OB Dubrovnik. \nPrekrasan glazbeni repertoar činit će uvijek rado pjevane božićne pjesme\, tradicijski božićni napjevi te svima znane skladbe koje slave Grad. \nUlaznice po cijeni od 70 kuna mogu se kupiti online putem sustava ulaznice.hr\, u Festivalskoj palači danas\, 27. prosinca u jutarnjim satima od 9 do 13 sati te poslijepodne od 18 do 21 sat\, kao i na ulazu dva sata prije početka koncerta\, a prisustvovanje koncertu moguće je jedino uz valjanu EU digitalnu COVID potvrdu. \nKoncert se ostvaruje u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara\, Grada Dubrovnika\, Turističke zajednice grada Dubrovnika\, Dubrovačkog simfonijskog orkestra te grupacije Valamar.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/humanitarni-koncert-za-covid-odjel-opce-bolnice-dubrovnik/
LOCATION:Valamar Lacroma Dubrovnik\, Ul. Iva Dulčića 34\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/269741797_4749856171801672_701823555307512791_n.jpg
ORGANIZER;CN="Grad%20Dubrovnik":MAILTO:mkaticic@dubrovnik.hr
GEO:42.6601384;18.0624203
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Valamar Lacroma Dubrovnik Ul. Iva Dulčića 34 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Ul. Iva Dulčića 34:geo:18.0624203,42.6601384
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211229T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211230T180000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000058-1640779200-1640887200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba; "SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\n14.- 29.12. 2021. / 10.- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti\n\notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h *\n\nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića\nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić\nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj.\nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac.\nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti.\nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu.\n\n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“\nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca)\n\nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021\n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance.\n\nTRAJANJE IZLOŽBE:\n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022.\nRADNO VRIJEME:\n /radnim danima/ ponedjeljak-petak\n\n              12:00 do 18:00\n*video projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-16/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-32.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20211230T150000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20211230T190000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000343-1640876400-1640890800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Festival vinila // Popodne u Lazaretima uz zvuk gramofonskih ploča (lađa x)
DESCRIPTION:Festival vinila // Popodne u Lazaretima\n \nNakon odličnog druženja uz glazbu s vinila u Lazaretima tijekom listopada\, godinu za nama ćemo ispratiti još jednim programom u suradnji Art radionice Lazareti\, Audiovizualnog centra Dubrovnik i udruge Dubrovnik 33 / 45! \nSvi ste pozvani na kavu i čaj\, dođite 30.12.\, u Art radionicu Lazareti  od 15 – 19 sati\, na druženje uz DJ-eve Nikšu Ipšića\,Nikolu Lazarevića\,Mara Bogdanovića i Ivicu Maslaća i uživajte u dobroj muzici. \nMožete donijeti i svoje vinile te ih razmjenite ili prodati na prigodnom sajmu. Stolovi će biti osigurani (postav stolova od 14 sati) . \nZa sve dodatne informacije moguće je poslati upit na e-mail: avcdubrovnik@gmail.com \n*projekt je ostvaren u sklopu godišnjeg programa Audiovizualnog centar Dubrovnik (AVCD) i Art radionice Lazareti uz potporu Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnik te Ministarstva kulture i medija  RH. \nProstor ARL je organiziran u skladu s općim higijenskim mjerama i mjerama fizičkog distanciranja po preporukama HZJZ\, posjetiteljima je obvezna dezinfekcija ruka i nošenje zaštitne maske u zatvorenom prostoru.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/festival-vinila-popodne-u-lazaretima-uz-zvuk-gramofonskih-ploca-lada-x/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/269852627_5041148255976066_2492523935130041721_n.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220115T113000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220115T123000
DTSTAMP:20260821T143334
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000089-1642246200-1642249800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Književnost u Lazaretima uz profesora Krešimira Bagića
DESCRIPTION:Program Književnost u Lazaretima 2022. otvaramo 15. siječnja ( subota ) jutarnjim razgovorom s Krešimirom Bagićem.\nPromovirat ćemo njegovu zadnju knjigu “Ponornice” u izdanju izdavačke kuće MeandarMedia \nKrešimira Bagića upoznali smo na čitateljskom klubu u sklopu godine čitanja\, u programu Art Radionice Lazareti “Čitanje s olovkom u ruci” \,u prosincu 2021.\, a sada ga imamo priliku upoznati i kao pjesnika\, pisca\, književnog kritičara i znanstvenika. \nPonornice je po mnogo čemu iznimna i zanimljiva knjiga koja ima ono divno i rijetko svojstvo da se hoće čitati iznova i iznova\, a u sebi ima od glosara\, atlasa\, poezije\, dnevnika do udžbenika. \nTo pravo malo čudo\, prelistat ćemo zajedno u Art radionici Lazareti 15. siječanj u 11:30 sati\, lađa X\, plovimo u 2022. \nDogađaj ćemo prenositi online preko naše FB stranice: @ARL.Dbk. \nU prostoru ARL nas ne može biti više od 20 stoga ukoliko želite razgovoru s Krešimirom Bagićem pristustovati uživo – pišite nam na arl@arl.hr i rezervirajte svoje mjesto u publici.\nDržanje propisane fizičke distance\, pravilno nošenje zaštitne  maske i dezinfekcija ruku obavezni su na svim našim događanjima.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjizevnost-u-lazaretima-uz-profesora-kresimira-bagica/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/KB.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
END:VCALENDAR