BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Kalendar događanja Dubrovnika
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Paris
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220116T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220203T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000234-1642334400-1643911200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-7/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-11.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220204T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000239-1642420800-1643997600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-8/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-12.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220117T180000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220128T190000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000406-1642442400-1643396400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba Nena Kere "La mer"
DESCRIPTION:Prvu izložbu slika u novoj\, 2022. godini pod nazivom “La mer” otvorit će dubrovački moreplovac i umjetnik Neno Kera. Otvorenje izložbe održat će se 17. siječnja u 18 sati u prizemlju Narodne knjižnice Grad. \nPredgovor za izložbu napisao je Loren Ligorio\, dubrovački slikar i dugogodišnji prijatelj Nena Kere. \nUopće\, teško je pisat o čovjeku koji je meštar od riječi kojima se tako nesputano poigrava\, okreće\, izvrće\, muti\, dodava prefikse i sufikse\, te kao na nekom špaheru od riječi šufigaju se delicije od njegovih tekstova. – izjavio je Ligorio o Kerovom umijeću izražavanja. \nNenovo slikarstvo je ujedno i usko vezano uz sve njegove talente\, a Bog do ima ih podosta i svi oni žive na njegovim slikama. Njegove dinamične\, figurativne kompozicije jarkih kolura\, postaju spontani ekspresionistički rukopis našeg vrlog slikara. Iako su mu neki otvorili vrata svog slikarstva\, Neno je odlučno pokucao na neotvorena vrata iza kojih je pronašo sebe i posto svoj. Sve ove ribe koje vidite okolo vas\, one su pratile svaki Nenov brod i na koncu finule u prosuje i pinjate\, pa ostale kao jedan od kuriozih motiva za njegova nadahnuća. \nMore u provu\, vjetar u krmu\, samo naprijed\, na pravom si kursu kapetane. – poručio je Ligorio. \nKako je Kera spojio svoje iskustvo na moru kao pomorac i slikarstvo moći će se pogledati do 28. siječnja radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-nena-kere-la-mer/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/neno_kera_izložba_slika.png
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220118T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220205T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000245-1642507200-1644084000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-9/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-13.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220119T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220206T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000246-1642593600-1644170400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-10/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-14.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220120T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220207T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000247-1642680000-1644256800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-11/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-15.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220121T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220208T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000259-1642766400-1644343200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-12/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-16.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220122T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220209T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000261-1642852800-1644429600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-13/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-17.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220123T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220210T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000266-1642939200-1644516000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-14/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-18.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220124T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220211T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000273-1643025600-1644602400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-15/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-19.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220125T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220212T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000276-1643112000-1644688800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-16/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-20.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220126T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220213T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000279-1643198400-1644775200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-17/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-21.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220127T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220214T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000059-1643284800-1644861600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-18/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-33.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220128T120000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220215T180000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000060-1643371200-1644948000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba u Art radionici Lazareti  „SMISLENE SLUČAJNOSTI (ART – RAT – TRANIZICIJA)“
DESCRIPTION:SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \n14.- 29.12. 2021. / 10.1- 28.1. 2022.\nLađa X. – Art radionica Lazareti \notvorenje izložbe utorak 14.12. 2021. od 17 h * \nu sjećanje na Nenada Bunjca i Marjana Crtalića \nKUSTOSI IZLOŽBE: Branko Cerovac i Slaven Tolj\nPOSTAV: Slaven Tolj\, Nikša Vukosavić i Srdjana Cvijetić \nIzložba “Smislene slučajnosti: Art – Rat – Tranzicija“ u prostoru lađe X. Art radionice Lazareti prenijet će dio umjetničkih radova i dokumentacije koji su bili izloženi na izložbi ART / RAT / TRANZICIJA (1990. – 1991. – 2000. – 2010. – 2020. – 2021.) u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u razdobljima 29.07. – 5.9. – 10.10. – 15.10.2020. U formi «otvorenog arhiva» na izložbi će biti izložen i izbor iz dokumentacije umjetničkih radova\, isječci iz novina\, fotografije\, plakati\, sačuvani artefakti iz povijesti rada Art radionice Lazareti od 1989. do 2021.\, vremenska crta Art radionice Lazareti na kojoj rade Josip Klaić Srdjana Cvijetić\, Petra Marčinko i Slaven Tolj. \nNaziv izložbe “Smislene slučajnosti (Art / Rat / Tranzicija)» preuzeli smo od naziva jednog od tekstova iz kataloga riječke izložbe ART / RAT/ TRANZICIJA\, a koji je napisao nedavno preminuli Nenad Bunjac. \nNenadu Bunjcu i Marijanu Crtaliću u sjećanje postavljamo ovu izložbu u prostor lađe X. – Art radionice Lazareti. \nIzložba je na neki način prenesena (transponirana) situacija ili instalacijski narativ iz riječkoga MMSU; sažetak i pogled koji nam u lazaretskom postavu prepričava ili predočava Slaven Tolj. Svojim jedinim komunikacijskim oruđem – radom. Za vrijeme trajanja izložba će se mijenjati i premetati\, dopunjavati novim radovima\, poput nezavršenog procesa\, nemirnih predmeta koji nikada nisu prihvatili biti samo na jednome mjestu. \n„SMISLENE SLUČAJNOSTI ( ART – RAT – TRANIZICIJA)“ \nSlučaj predstavlja ljudsku nesposobnost da shvati uzročno posljedične veze\, odnosno definira vidljivi kauzalitet. Jedan od načina da se povrati izgubljeni smisao proživljenog jest i sikronicitet\, odnosno „smislena slučajnost“ kako ga definira C.G. Jung. I nije riječ o ispraznom psihologiziranju života i umjetnosti rečenicama lišenim sadržaja nego moćnim instrumentarijem koji vjerno rekonstruira život pridajući mu konzekventnu formu. U eseju „Teorija raspadanja“ Emil Cioran – još jedan u nizu kreativnih rumunjskih disidenata u Parizu – izlaže srodnu teoriju tzv. antropofugalizam koji su s razlogom kritičari nazvali „zadnjim filozofskim pravcem“\, a prema kojoj je život cirkularan i ponavlja se sadržajno istim\, a formom drugačijim predloškom. Pojednostavljeno rečeno\, zamišlja život kao početnu točku koja se širi u obliku stošca neposrednim iskustvom\, snažnim emocionalnim događajima i tijekom vremena da bi se pretvorio u svoju suprotnost i na koncu\, sažeo u završnu smrtnu točku. No\, sve što se ponavlja\, biva u trajnom pokretu i ne mora ništa značiti na kolektivnom planu\, ali zato pojedincu pruža uvid u davno izgubljeni životni sadržaj. Gorčina korjenite skepse i zamućene prošlosti transformira se u živu svakodnevicu otrgnutu zaboravu.\nMotiv rata razrađuje se kao malum in se (zlo po sebi)\, vulgarnu promjenu stvarnosti\, a referentnom točkom drže nagovještaj ratnih zbivanja u Dubrovniku i granatiranje grada. Dojmljiv dječji crtež obiteljskog portreta koji obuhvaća tri generacije\, specifičan je jer svi likovi imaju izraz tužnog pajaca. Snažno emocionalni obojeni artistički refleks koji dječjim umom sluti zlo\, nakon dvadeset godina ponovno oživljava taj trenutak nastupajućeg razaranja.\nAntropofugalizam u punom izričaju.\n(…)\nUmjetnosti je trajno prebivalište ilegala\, a ultimativno oružje subverzija. No\, pojavom stvarnog iščeznuća čovječnosti i prirodnog životnog okruženja\, mnogi autori i art sredine (Dubrovnik\, Rijeka\, Zagreb\, Osijek etc.) intenzivirali su svoje djelovanje u nastojanju da zabilježe dramatičan trenutak postojanja\, pa i po cijenu vlastitog života kao čuveni dubrovački fotograf Pavo Urban koji je snimio fotografiju neposredno prije svoje pogibije. Kao valovi nastali uslijed bačenog kamenčića u jezero\, umjetnici su kroz jasan koordinantni sustav održavali stvarnost vitalnom i dostojanstvenom. Konačno\, kao i uvijek\, ali ovog puta izravno izloženi i ogoljeni do kosti.\nI onda se opet zavrtjela nemilosrdna životna centrifuga i prepustila zaboravu doba sjajnih radova i autora\, unatoč činjenici da su i dalje egzistirali u potisnutom dijelu kolektivne svijesti.\n(…)\nOTRGNUTI OD ZABORAVA\nKroz eklektičan\, ali lucidan pristup autori izložbe upozoravaju artiste na podložnost prizemnim egzistencijalnim motivima poput služenja ideološkim matricama\, slaveći nezamućeno doba stvaralaštva koje je težilo slobodi i bez suviška memorijalnosti\, nanovo im otkriva smisao sadržaja koji im nesumnjivo opusno pripada.\nI retrospektivni pristup u ovom slučaju nije kompromisna poanta nego inicijalna kapsula svojevrsne implozije nakon eksplozije. Sredovječan muškarac sa smiješkom gleda fotografiju s riječke izložbe iz 1992. godine. Dječak koji je nacrtao svoju obitelj kao galeriju tužnih pajaca danas je odrastao čovjek. Zaboravljene psovke odjekuju sa zidova. Kao da voda ključa\, poruke pozivaju na otpor životu bez života. Pojedini radovi su artistički još uvijek aktualni\, poneki ne\, ali svakom autoru drago ih je ponovno vidjeti. Neki ljudi su živi\, neki ne\, dio ih još uvijek djeluje s podjednakom umjetničkom strašću\, drugi su potonuli u mračnim egzistencijalnim labirintima. No\, svi su ovom izložbom otrgnuti zaboravu i ujedno\, sami postali umjetnički motiv. Sadržaj je ostao isti\, samo je forma drugačija.\n(…)\n(iz teksta Nenada Bunjca) \nA/R/T 1990 –1991 – 2000 – 2010 – 2020 – 2021 \n(…) Postupkom osmišljene dislokacije\, sakrivanja/otkrivanja\, „migriranja“ djela koja za trajanja izložbe mijenjaju mjesta i razne „pozicije“ (očišta\, vizure) svoje prezentacije u kontekstu koncepcije izložbe radikalizirano je pitanje o temporalnom momentu „prirode“ umjetničkog djela/djelovanja\, „postajanje“\, procesualnost\, „perceptivnost“ djela – ne kao „ergon“ (dovršeno\, „stabilno“\,“stvar“) već kao „energeia“ koja djeluje\, transformira se\, u dimenzijama vremena\, ne samo prostora „postava“. Primjer za to je konceptualizacija „postava“/prezentacije djela Plaćam struju Nemanje Cvijanovića.\n(…)\nIz plejade starijih\, mlađih i najmlađih suvremenih umjetnica i umjetnika u najavi izložbe\, dešavanja i dokumentarnih materijala napravili smo velik popis umjetnika\, umjetnica\, skupina\, projekata – na koje smo mislili pripremajući se za izložbu u „koronakriznim“ uvjetima! Mnoge s popisa možemo pronaći bilo u djelima\, bilo diskretno\, „implicitno“ posredovane „linkovima“ na ready-made tragove višegodišnjeg djelovanja riječke MGR – MMSU te dubrovačke ARL – Galerije Otok\, a i riječkog MMC d.o.o. (Zlatko Kutnjak\, Zdravko Milić\, Jusuf Hadžifejzović\, Žarko Violić\, Marijan Vejvoda\, Vladimir Gudac\, Mirko Zrinšćak\, Dalibor Laginja\, „Rex Solia C.M.I.V. Veprinac“\, Sandro Đukić\, Damir Babić\, Duje Jurić\, Sven Stilinović\, Željko Jerman\, Boris Demur\, Zlatko Kopljar\, Ksenija Mogin\, Marijan Pongrac\, Sanja Švrljuga Milić\, Mauro Stipanov\, Goran Štimac\, Marijan Blažina\, Igor Rukavina\, Senka Baruška\, „Labis“\, “Petja“\,“Trafik“\, „Teatar Rubikon“\, Emil Hrvatin\, Lara Badurina\, Jasna Šikanja\, Melita Sorola Staničić\, Predrag Todorović\, Đanino Božić\, Bojan Štokelj\, Mirjana Đorđević\, Đorđe Jandrić\, Rene Rusjan\, „Irwin“\, „NK“\, „V.S.S.D.“\, Bojan Gorenc\, Ulay\, Jan Fabre\, Giorgio Morbin\, Klas Grdić\, „Poet Teatar“\, Siniša Majkus\, Damir Stojnić\, David Maljković\, Nikola Ukić\, Tomislav Ćurković\, Damir Martinović Mrle\, Lina Busov\, Aleksandra Kostić aka Marija Štrajh\, Krešo Mustać\, Tajči Čekada\, Sanja Lisov\, Tanja Golić\, Alen Floričić\, Predrag Kraljević Kralj („Termiti“)\, Goran Nemarnik Gus\, Krešo Kovačićek\, Petar Đakulović\, Ivana Butković \, Boris Burić\, Matej Knežević\, Zoran Todorović\, Milica Tomić\, Selma Selman\, Ivan Kožarić\, Marčelo Brajnović\, Tomislav Brajnović\, Petar Brajnović\, Bojan Šumonja\, Branka Cvjetičanin\, Stanko Pavleski\, Srđan Apostolović\, Igor Fistrič\, Brane Sever\, Živko Grozdanić Gera\, Željko Kranjčević Winter\, Nemanja Cvijanović\, Igor Eškinja\, Labin Art Express ( Metal Guru )\, Zoran Štajdohar Zoff ( „Grč“ )\, I. Mišković ( dizajn časopisa „Rival“ )\, Emil Hrvatin (Janša Janša)\, Marino Paliska\, Dalibor Martinis\, Zvonimir Kamenar Funči\, Željko Kipke\, Vesna Rožman\, Damir Fabijanić\, Kata Mijatović\, Zoran Pavelić\, Darko Šimičić\, Marko Ercegović\, Ivan Šeremet\, Marijan Molnar\, Vlatko Vincek\, Zlatan Dumanić\, Darko Bavoljak\, Edo Murtić\, Boris Ljubičić\, Boris Bućan\, Boris Cvjetanović\, Goran Fruk\, Stanko Abadžić\, Rino Gropuzzo\, Refik Fiko Saliji\, Gildo Bavčević\, Toni Meštrović\, Darko Fritz\, Studio Imitacije Života\, Jabba International\, Boris Šincek\, Neli Ružić\, Ilija Šoškić\, Pavo Urban\, D. Bartol Indoš\, Ivona Vlašić\, Šejla Kramerić\, Paško Burđelez\, Mario Cvjetković\, Ben\, Zvonimir Bakotin\, Marin Zorić Zorge\, Ademir Arapović\, Robert Bebek\, Damir Božić-Pišta\, Duško Bekar\, Pascal Colrat\, Karlo Čargonja\, Nenad Dančuo\, Braco Dimitrijević\, Juraj Dobrović\, Dragan Karlo Došen\, Eugen Feller\, Momčilo Golub\, Sanja Iveković\, Željko Jančić Zec\, Ljubo de Karina\, Sandra Kordić\, Vladimir Kovačević\, Krešo Kovačiček\, Elda Čekada\, Dubravka Lošić\, Tereza Nohejlova\, Ljubomir Perčinlić\, Zmago Rus\, Željko Serdarević\, Damir Šegota\, Nada Škrlin\, Dražen Šokčević\, Jan Tolj\, Igor Zlobec\, Miljenka Šepić\, Grupa ABS\, Ivica Nikolac\, Nicolaj Dudek\, Leo Modrčin\, Sven Klobučar\, Giovanni Morbin\, Ela Štefanac… Te dizajneri /-ice plakata\, časopisa\, kataloga\, monografija\, knjiga i razni arhivski materijali\, fotografije\, video dokumentacija\,pa i nepreglednost hemeroteke\, novinskih isječaka\, objavljenih i neobjavljenih tekstova! ).\n(…)\nPosebna pozornost posvećena je dijalektici geneze i odnosa tradicije i suvremenosti\, dominantne i alternativne umjetničke prakse\, „nezadrživog progresa“ i „nezadrživog regresa“ u kontekstu međusobno suprotstavljenih socijalnih\, političkih\, civilizacijskih\, umjetničkih previranja\, diferencijacije i „dijalektike“ (u značenju adornovsko-horkheimerovske „dijalektike prosvjetiteljstva“); kulture – supkulture\, industrije i kulturnih industrija\, politike-i-turizma (primjeri iz prošlog i nedavno započetog stoljeća) te neosporne suvremenosti riječke glazbene scene 80-ih/90-ih\, u prožimanju i interakciji s art performerima\, suvremenom plesnom scenom od kraja 80-ih nadalje\, vizualnim i medijskim umjetnicima i suvremenim kazalištem. Cilj ovog projekta MMSU jeste prepoznati ovu Art – scenu „na fronti vremena“. Uputiti na kritičke potencijale „estetike šutnje“ i na vrijednost „stilova radikalne volje“ (Susan Sontag) u procesu promjene društvenih – kulturnih – umjetničkih paradigmi 1990. – 2020. K tome\, ukazati na potrebu ispitivanja/preispitivanja društvenog\, kulturnog\, umjetničkog značaja komunikacije između raznolikih\, urazličenih „A/R/T“-scena u hrvatskim gradovima poput Dubrovnika\, Splita\, Zadra\, Rijeke\, Osijeka\, Slavonskog Broda\, Siska i Zagreba. Kroz cijeli domovinsko-ratni i poratno-tranzicijski period. \n(iz teksta Branka Cerovca) \n* Otvorenje izložbe je u utorak 14. 12. 2021. od 17 do 20 h\, a budući je broj ljudi koji mogu prisustovati na otvorenju usklađen i prilagođen s mjerama za suzbijanje širenja pandemije virusa COVID-19\, molimo vas da obavezno držite maske na licu\, dezinficirate ruke\, dozvolite nam da vas upišemo u kontakt listu posjetitelja. U prostoru lađe X. istodobno može boraviti maksimalno 15 osoba pa je nabolje da dođete s onima s kojima ste u svakodnevnom ili čestom kontaktu. U dvorištu ARL ima dovoljno mjesta za držanje distance. \nTRAJANJE IZLOŽBE \n14.12. – 29.12.2021.\n10.1. – 28.1. 2022. \nRADNO VRIJEME: radnim danima (ponedjeljak – petak) od 12 do 18 sati \nvideo projekcije u sklopu izložbe prikazivat će se od 16:30 do 18 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-u-art-radionici-lazareti-smislene-slucajnosti-art-rat-tranizicija-19/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/art-34.jpg
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Paris:20220131T190000
DTEND;TZID=Europe/Paris:20220218T190000
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000175-1643655600-1645210800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba Vulka Hajdića "Svaki kamen - Vlahov znamen"
DESCRIPTION:U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama\, te u sklopu Feste sv. Vlaha\, u ponedjeljak 31. siječnja s početkom u 19 sati\, umirovljenik i umjetnik Vulko Hajdić izložit će svoje fotografske radove u prizemlju Narodne knjižnice Grad. Izložba “Svaki kamen – Vlahov znamen” skup je je fotografskih radova namijenjenih upravo zaštitniku grada Dubrovnika\, svetome Vlahu.  \nVulko Hajdić\, likovni zaljubljenik\, kako ga naziva Ivan Viđen izložit će fotografije najrazličitijih zatečenih oblika na zidovima dubrovačkih kuća gdje svojom imaginacijom uočava lik sv. Vlaha.  \nVulko Hajdić u spomenutim mrljama\, šarama i drugim oblicima zatečenima na zidovima vidi lik dubrovačkoga Parca i nakon što ih je snimio predaje ih publici da ga i ona u njima vidi\, a katkad joj i pomaže docrtavajući na fotografiju i poneki detalj (grad na ruci\, biskupski štap…). – rekao je Viđen\, povjesničar umjetnosti koji je ujedno i napisao predgovor za ovu izložbu.  \nIzložba će biti otvorena do 18. veljače radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.  \nUlazak je slobodan uz predočenje valjane covid potvrde.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-vulka-hajdica-svaki-kamen-vlahov-znamen/
LOCATION:Dubrovačke knjižnice\, Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/Vulko-Hajdič-PLAKAT-za-print-page-001-scaled-1.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dke%20knji%C5%BEnice":MAILTO:press.dkd@gmail.com
GEO:42.6408333;18.1095278
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Dubrovačke knjižnice Znanstvena knjižnica Ul. Cvijete Zuzorić 4 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Znanstvena knjižnica\, Ul. Cvijete Zuzorić 4:geo:18.1095278,42.6408333
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220201
DTEND;VALUE=DATE:20220301
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000671-1643673600-1646092799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220202
DTEND;VALUE=DATE:20220302
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000675-1643760000-1646179199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-2/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-1.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220203
DTEND;VALUE=DATE:20220303
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000678-1643846400-1646265599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-3/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-2.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220204
DTEND;VALUE=DATE:20220304
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000680-1643932800-1646351999@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-4/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-3.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220205
DTEND;VALUE=DATE:20220305
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000689-1644019200-1646438399@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-5/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-4.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220206
DTEND;VALUE=DATE:20220306
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000692-1644105600-1646524799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-6/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-5.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220207
DTEND;VALUE=DATE:20220307
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000694-1644192000-1646611199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-7/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-6.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220208
DTEND;VALUE=DATE:20220308
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000664-1644278400-1646697599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-8/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-7.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220209
DTEND;VALUE=DATE:20220309
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000696-1644364800-1646783999@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-9/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-8.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220210
DTEND;VALUE=DATE:20220310
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000698-1644451200-1646870399@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-10/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-9.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220211
DTEND;VALUE=DATE:20220311
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000706-1644537600-1646956799@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-11/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-10.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220212
DTEND;VALUE=DATE:20220312
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000710-1644624000-1647043199@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-12/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-11.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220213
DTEND;VALUE=DATE:20220313
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000713-1644710400-1647129599@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-13/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-12.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220214
DTEND;VALUE=DATE:20220314
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000719-1644796800-1647215999@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-14/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-13.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220215
DTEND;VALUE=DATE:20220315
DTSTAMP:20260426T215212
CREATED:20220715T220000Z
LAST-MODIFIED:20220715T220000Z
UID:10000177-1644883200-1647302399@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izložba fotografija Zvonimira Pandže "10/1050"
DESCRIPTION:Ovogodišnju izložbenu godinu u Lazaretima otvaramo izložbom fotografija 10/1050\, svima poznatog fotografa DuLista Zvonimira Pandže. \nTjednik DuList je posljednjih 10 godina posebnim prilogom obilježavao Festu\, a sada je tih 10 godina trajno sačuvano u monografiji ‘Svi Vlahovi ljudi’ u izdanju DuLista. \nZvone je svih tih godina svojim objektivom vrijedno pratio Festu. Pritom je nastalo more odličnih fotografija\, koje pored dokumentarne\, imaju i visoku umjetničku vrijednost. Zbog toga je bilo iznimno teško izdvojiti fotografije za izložbu i to su dobrim dijelom fotografije koje nisu predstavljene u monografiji. \nOdabrane fotografije prikazuju prepoznatljive\, ali uvijek zanimljive motive posljednjih 10 od 1050 Festa koje je Grad učinio za svoga Parca. Prožete su uzajamnom ljubavlju svetog Vlaha i njegovih ljudi i potvrda talenta i predanosti jednog od tih ljudi: Zvonimira Pandže. \nZvonimir Pandža\, rođen je 11.09.1971. u Splitu. U Dubrovnik\, odakle mu je majčina strana obitelji\, doselio je u siječnju 1992. na fakultet. Fotoreporter je postao 1993. kad je počeo raditi honorarno za Slobodnu Dalmaciju\, kasnije je radio za Večernji i Dubrovački list. U DuListu je od prvog broja. Oženjen je za Elizabeth i otac Luke\, Tea\, Roka i Kate. \nIzložbu do konca veljače možete razgledati radnim danom od 9 do 15 sati\, subotom od 9 do 12:30. \nZa vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske. \nUlaz je slobodan. \nRadujemo se vašem dolasku! \nŽivio sveti Vlaho!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izlozba-fotografija-zvonimira-pandze-10-1050-15/
LOCATION:Lazareti\, lađa IV\, Frana Supila 10\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/07/izlozba-facebook-14.jpg
ORGANIZER;CN="Dubrova%C4%8Dka%20ba%C5%A1tina%20d.o.o.":MAILTO:zrinka@dubrovackabastina.com
GEO:42.641934;18.1146923
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Lazareti lađa IV Frana Supila 10 DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Frana Supila 10:geo:18.1146923,42.641934
END:VEVENT
END:VCALENDAR