Loading Događanja

« Sva Događanja

  • Ovo događanje je prošlo.

Fatluma Docija WORDS

21.10. u 18:00
Od 16.04. u 18:00
- 01.05. u 18:00

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora sa zadovoljstvom Vas pozivaju na otvorenje izložbe Fatluma Doçija WORDS 16. travnja 2019. u 18 sati u Galeriji Flora. Izložba se može pogledati do 1. svibnja svaki dan od 16 do 20 sati.

U povijesti vizualnih komunikacija, umjetnost koja nastaje uz pomoć pisaće mašine (eng. typewriter art ili art typing) igrala je relativno umjerenu ulogu u usporedbi s drugim medijima koje su popularizirali akademski kurikulumi i njima srodni likovni krugovi. Prema Barrieju Tullettu, britanskom grafičkom dizajneru i autoru knjige Typewriter
Art: A Modern Anthology (2014), ovaj posebni interes za preddigitalnu tehnologiju pretvorio se u kreativnu praksu na koncu devetnaestog stoljeća (1898.) kada je stenografkinja Flora F. F. Stacey kreirala mehanički ‘crtež’ leptira, navodno ‘prvo djelo prepoznato kao rezultat umjetnosti pisaćom mašinom’.

Još jedan engleski gospodin – John Maxwell Edmonds, koji se, osim poezije i drame, istakao u poznavanju antičke klasike – podsjeća nas na još ranije ‘prethodnike’ umjetnosti pisaćeg stroja pronađene u starim grčkim pastoralnim pjesmama. Specifični oblici stvoreni iz njihovih stihova (’kao što su lula, jaje, krila, itd.’, kako je opisano u Greek Bucolic Poems, knjizi objavljenoj 1912.), mogli bi se, iz suvremene perspektive, uzeti kao primjerne ‘šablonske pjesme’ za koje bi se moglo pretpostaviti da su indirektno otvorile put do pojavljivanja ključnih likova u grafičkim eksperimentima dvadesetog stoljeća, kao što su avangardni nizozemski dizajner i grafičar Hendrik Nicolaas Werkman, članovi brazilske grupe Noigandres i concretismo pokreta iz 1950-ih, kao i protagonisti konkretne poezije. Razvijen tijekom 1960-ih diljem Europe, Amerike i Japana (vidi: Emmett Williams, Anthology of Concrete Poetry, 1967.), ovaj međunarodni pokret nije ostavio nikakav značajan trag u nekim dijelovima svijeta:
na primjer, u određenom području Balkana koji je u drugoj polovici dvadesetog stoljeća bio jako izoliran zbog političke klime specifične za određenu zemlju (jedna od njih je i Albanija).

Unatoč nedostatku lokalnih referenci na eksperimente s umjetnošću pisaćom mašinom i konkretnom poezijom u povijesti vizualnih umjetnosti u njegovoj domovini, jednomjesečni program umjetničkog boravka u Dubrovniku pokazao se ‘revolucionizirajućim’ za Fatlum Doçija. Zahvaljujući starom prijenosnom pisaćem stroju, odnosno brandu UNIS tbm (poznatom po svojoj popularnosti u bivšoj Jugoslaviji), kojeg je Doçi otkrio u kući Flore Jakšić po dolasku u Hrvatsku, umjetnik je spoznao da mu je rad na ovom stroju omogućio da uveća mogućnosti vizualne komunikacije na neviđen način. Za razliku od svoje ranije prakse u drugim medijima (slikarstvo, crtež, skulptura i video), novi opus radova u Dubrovniku nastao je kao odgovor na, također, novi radni alat i inovativne potencijale za kreativno izražavanje koje nudi ‘staromodna’, preddigitalna tipografija. To rezultira serijom A3 i A4 akvarel papira kao platformama za nove grafičke eksperimente, gdje naizgled slobodna kombinacija slova (pretežno velika slova ‘H’, ‘Y’ i ‘O’), znamenke i simboli (uključujući i onu za funtu sterlinga (£), na primjer) evoluira u uređene skladbe neizrecivih riječi.

Na taj način, Doçi postiže barem dva cilja: prevladavanje granica svoje ranije prakse i ponovno izmišljanje vlastitog grafičkog jezika. Umjesto ‘racionalne’ strukture pisanja, njegova ideja da komunicira pomoću tipkanih slika briše granicu između poznatog (materinjeg jezika) i nepoznatog (stranog) jezika. Štoviše, njegovi novostrukturirani obrasci komunikacije pomiču granice ljudske interakcije s okolnim svijetom gdje arhetipski vizualni oblici mogu izazvati, odnosno pozitivno transformirati verbalne konstrukte i lažne (ili potpuno pogrešne) interpretacije u njima. Umjesto akvarela (tehnike koju Doçi već dobro poznaje), crno-bijele forme u ovoj seriji radova vraćaju mu uspomene na planinski krajolik sjeverne Albanije, te ponovno stvaraju nove dojmove pomorskog, mediteranskog krajolika u uvali Lapad, također potaknute svježim zanimanjem za magično-realistične pejzaže koje je dubrovački maestro Marko Rašica naslikao tijekom prve polovice 20. stoljeća.

Noseći daleka sjećanja na etnografsku baštinu i kulturne artefakte Balkana (kao što je kilim), osobito u suočavanju s ‘tipično albanskom’ fascinacijom crvenim i crnim uzorcima (kuq e zi), grafički eksperimenti Fatluma Doçija proširuju naše znanje o odgođenim procesima modernosti u regiji, dok u isto vrijeme otvaraju potpuno novo poglavlje u povijesti albanske likovne umjetnosti.

—Marko Stamenković

Info

Od:
16.04. u 18:00
Do:
01.05. u 18:00
Kategorija:

Lokacija

Galerija Flora
Šetalište Kralja Zvonimira
DUBROVNIK, Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska)
+ Google Mapa
Telefon:
098 931 4587