Loading Događanja

« Sva Događanja

Znanstvena tribina “Dubrovački krovovi: izgubljena dimenzija” i izložba ”Kanalica”

23.01. u 19:00 - 21:00

Peta znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku s temom Dubrovački krovovi: Izgubljena dimenzija upriličit će se 23. siječnja 2019. u sveučilišnom Kampusu. Tribini će prethoditi izložba „Kanalica“, autora Fotokluba „Marin Getaldić“ i Kristine Kojan Goluža, koja će započeti u 19 sati u auli Kampusa.

Na tribini će sudjelovati: doc. dr. art. Kristina Kojan Goluža s Odjela za umjetnost i restauraciju, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnik Mihaela Skurić i prof. dr. sc. Johannes Weber s Instituta za umjetnost i tehnologiju Akademije primijenjenih umjetnosti u Beču.

Sažetak znanstvene tribine:

Ova znanstvena tribina bavi se povijesnim razvojem i značajenjem kupe kanalice za Dubrovnik i njegovu okolicu. U tom smislu predstavit će se usporedba povijesne kupe kanalice i novih glinenih pokrova nastalih u obnovi krovišta nakon Domovinskog rata. S obzirom na velike razlike između korištenih materijala i svojstava površine novih kupa, otvaraju se pitanja sastava i tehnika u mogućoj proizvodnji povijesnih kanalica.

Cilj je znanstvenoj tribini senzibilizirati i osvijestiti javnost i institucije o razlikama između povijesnih i novih kanalica.  Kako se slična problematika pojavljuje i u drugim zemljama i gradovima Europe, svrha je tribine prezentacija planiranoga projekta kojim bi se pošlo od iskustava i istraživanja koje druge zemlje planiraju primijeniti. Daljnji korak u istraživanju bilo bi ispitati mogućnosti ponovne proizvodnje dubrovačke povijesne kanalice.

Dubrovnik je u čitavom svijetu bio poznat po svojoj petoj fasadi do ranih 1990-ih, sa svojim jedinstvenim kupama kanalicama kojih boje pružaju poseban dojam posjetitelju. Taj cjelokupni dojam od velike je važnosti za očuvanje baštine jer je krovna terakota dio autentične panorame Dubrovnika (i drugim povijesnim gradovima), posebice onih koji su smješteni u nizinskim područjima, ispod obronaka, pa su krovni krajolici prvi dojam za posjetitelje. Analogni primjer je grad Graz u Austriji sa svojim biber kupama; on je pod zaštitom UNESCO-a upravo zbog povijesnoga i jedinstvenog krovnog krajolika. Zbog toga je potrebno utvrditi razlike između povijesnih i recentnih kupa kako bi se temeljem rezultata znanstvenih analiza ustanovili mogući gubitci.

Životopisi:

Kristina Kojan Goluža 2004. godine diplomirala je smjer keramika na Kunstuniversitätu Linz u Austriji. Poslijediplomski studij kiparstva završava 2013. na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Stručno se usavršavala u Mađarskoj, Italiji, Austriji i Njemačkoj. U svojem umjetničkom radu izlagala je na 38 izložaba, od kojih je 15 ostvarila u inozemstvu. Dobitnica je Zlatne plakete za mladog umjetnika na 1. Hrvatskom triennalu keramike 2008., Posebne nagrade Salona mladih „Domitalia“ 2010. i Očitovanja o izvrsnosti na 4. Hrvatskom triennalu keramike. Pri Ministarstvu kulture stječe stručno  zvanje konzervatora i restauratora predmeta umjetničkog obrta – keramika. Na Sveučilištu u Dubrovniku zaposlena je u zvanju docentice na kolegijima Uvod u specijalistička usmjerenja – keramika, Uvod u materijale i tehnologiju keramike, Povijest kulture i tehnika izrade keramike i Konzervacije i restauracije keramike. Godine 2015. pri Sveučilištu u Dubrovniku pokrenula je prve programe neformalnog obrazovanja Radionice izrade keramike za djecu, odrasle i djecu s poteškoćama u razvoju na ovom području.

Johannes Weber znanstvenik je u području konzervacije, ravnatelj je IATCS-a Instituta za umjetnost i tehnologiju-sekcija znanosti u konzervaciji i profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beču. Godine 1984. doktorirao je petrografiju na Sveučilištu u Beču. Habilitaciju u primijenjenoj petrografiji stječe na Fakultetu za znanosti Sveučilišta u Beču. Profesor Weber sudjelovao je na više nacionalnih i internacionalnih znanstvenih istraživačkih projekata, uključujući R&D projekte u FP4, 5 i 7 i OBZOR 2020 Europske komisije. Bio je koordinator EU-FP7 projekta ROCARE u 2009. – 2012. Glavna područja njegova istraživanja su: mineralni materijali u arhitekturi i skulpturi (prirodni kamen, mort, keramika, zidno slikarstvo) i njihova tehnologija pripreme, tipovi i uzroci propadanja te mogućnosti njihove konzervacije.

Mihaela Skurić 2003. godine diplomirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, smjer konstrukcije. Stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva polaže 2008., a 2009. upisuje se u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva. Svoj stručni rad započinje već tijekom studiranja praktičnim radom na izgradnji Mosta dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku, a prvo zaposlenje u struci ostvaruje 2003. u GP Dubrovniku d.d. na poslovima inženjera na gradilištu. Prilikom izvođenja radova na izgradnji autobusnog terminala na ZL Dubrovnik dobiva ponudu za prelazak na radno mjesto savjetnika direktora iz područja građevinarstva pri Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o., koju funkciju obnaša od 2004. do 2005. Iste se godine vraća u GP, gdje napreduje u inženjera plana i kontrole, a potom u ravnateljicu sektora za ugovaranje i razvoj. U Zavodu za obnovu Dubrovnika radi od 2011. do 2018. kao viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora, gdje, uz poslove stručnog nadzora nad izvođenjem radova obnove, posebice sanacije krovova i aseizmičke sanacije blokova zgrada, obavlja i organizaciju pripreme programa zaštite i obnove kulturnih dobara, kao i pripremu projekata za apliciranje na EU fondove. Od 2018. obnaša dužnost ravnateljice Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Info

Datum:
23.01.
Vrijeme:
19:00 - 21:00
Događanje kategorije:
, , ,

Organizator

Sveučilište u Dubrovniku

Telefon:
020 445 700
Website:
www.unidu.hr

Lokacija

Amfiteatar sveučilišnog Kampusa
Branitelja Dubrovnika 41
DUBROVNIK, 20000
+ Google Mapa