BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260523T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260523T213000
DTSTAMP:20260501T225939
CREATED:20250411T122307Z
LAST-MODIFIED:20260416T121404Z
UID:10011356-1779566400-1779571800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:U očekivanju oca
DESCRIPTION:Prema ideji češkoga književnika Michala Viewegha\, s njegovim dopuštenjem \nPredstava nastaje u koprodukciji s Domom kulture Kristalna kocka vedrine Gradskog kazališta Sisak. \nPraizvedba 16. svibnja 2025. \nTRI USKRSA I TRI BOŽIĆA TOČNO U DVA \nNovi dramski tekst Mire Gavrana U očekivanju oca iznenadit će gledatelje\, posebice ljubitelje i poznavatelje autorova književnog opusa. Piščev je rukopis i dalje prepoznatljiv\, jednako kao i izbor teme muško-ženskih odnosa\, pa se i u ovom dramskom tekstu Gavran iskazuje kao vrstan dramaturg koji umije oblikovati dramske likove i osigurati im protočnost dijaloga\, osmisliti i strukturirati činove i prizore od zapleta do raspleta\, stvoriti intertekstualne poveznice prema povijesti književnosti i kazališta ali i prema mitemima i ideologemima zapadne kulture. S druge strane\, Gavran će unekoliko iznevjeriti horizont očekivanja svojih gledatelja\, ali će ga znatno i obogatiti novim elementima koji će nesumnjivo potaknuti na razmišljanje. \nRaspodijeljena u dva čina i s po tri prizora u svakom činu\, radnja prati život jedne obitelji u petogodišnjim razmacima. Prvi čin započinje prizorom na Uskrs 1994.\, slijede prizor na Božić 1999. i Uskrs 2004.\, a u drugom činu nastavlja se božićnim prizorom iz 2009.\, Uskrsom 2014. i završava Božićem 2019. Riječ je o obiteljskoj drami u najširem smislu riječi\, jer je u popis dramskih likova – uz šestoro članova obitelji – uključen i susjed Petar. Jana je u braku s Karlom\, imaju dvoje djece – Blanku i Davida – a oni\, kako vrijeme odmiče\, na blagdanske ručkove dovode svoje partnere\, Tonija i Anu. Broj se blagdanskih uzvanika iz prizora u prizor mijenja i ni u kojem prizoru svi likovi nisu za stolom\, ali svi\, na ovaj ili onaj način\, sudjeluju u obiteljskom životu. Sukladno očekivanjima\, blagdanski su ručkovi prigoda za rezimiranje proteklog razdoblja i preslagivanje obiteljskih odnosa u kojima stariji još više stare\, a mlađi sve više sazrijevaju i započinju vlastite obiteljske živote. U dramskom središtu nisu ni sazrijevanje ni starenje\, kao ni smjena generacija\, pa ni sukob između starijih i mlađih. Ako bi se moglo tako reći\, naraštajne razlike u ovom dramskom tekstu u službi su ilustracije međuljudskih odnosa u najširem značenju\, posebice braka. \nU tom smislu Gavran tematski ostaje vjeran sebi nastavljajući donekle okosnicu svoga komediografskoga rada u proteklim desetljećima. Unatoč tome što bi poznavanje Gavranova dramskog opusa mogao isprva zavesti na pogrešan trag\, U očekivanju oca nije komedija o kakvoj ljubavnoj zavrzlami\, izvanbračnoj vezi\, rađanju ili posvajanju djece\, iako ni to nije isključeno iz motivskih krugova. Štoviše\, U očekivanju oca uopće nije komedija\, a autor ju je\, mimo svih svojih dosadašnjih dramskih tekstova\, odredio kao grotesku koja je\, sudeći prema napomeni ispod naslova\, nastala prema ideji češkoga književnika Michala Viewegha i s njegovim dopuštenjem. Bez obzira na napomenu\, nova bi Gavranova drama mogla biti posveta i Samuelu Beckettu i njegovu dramskom tekstu U očekivanju Godota\, tematski je bliska i Homerovoj Odiseji\, prizvat će u pamet i još pokoje djelo svjetske književnosti poput Ibsenove Nore\, ali i Gavranovu Kreontovu Antigonu kojom je on započeo svoj dramatičarski put praizvedbom 1983. godine u Zagrebu u Dramskom kazalištu „Gavella“. \nSudeći prema književnikovim dosad napisanim djelima – dramskim\, proznim i poetskim – Gavranov opus nije blizak groteski. U njegovim dramskim tekstovima\, bez obzira na to tematiziraju li oni pitanja vlasti i moći\, ljubavi ili umjetnosti\, na kraju se nemoguće dramske situacije razriješe dobrostivošću dramskih lica (i dramskog autora)\, međuljudski odnosi uravnoteže se i dovedu u harmoniju\, a gledatelji i čitatelji imaju osjećaj da je sve došlo na svoje mjesto\, baš onako kako treba biti. Sklon realističkoj fakturi\, Gavran upotrebljava grotesku u skladu s onim što je zapisao i Patrice Pavis u svom Pojmovniku teatra (Zagreb\, 2004.)\, tvrdeći da je groteska „realistična umjetnost jer ondje (kao i u karikaturi) prepoznajemo svjesno izobličen predmet“\, a u grotesknoj poruzi ne smijemo se nečemu ravnodušno\, nego se smijemo zajedno s tim čemu se rugamo: u ovom slučaju sačuvanim papučama\, blagdanskim ručkovima koji neizostavno započinju u dva sata poslije podne\, besprijekorno ispečenoj makovnjači i\, što je još važnije\, grotesknije\, odama ženskoj racionalnosti i vjernosti. \nNova Gavranova drama govori o čekanju na stare ili nove članove obitelji\, o odlascima i povratcima\, o ustrajnosti i tvrdoglavosti\, o sitničavosti i širokogrudnosti\, o napuštanju i napuštenosti\, o ženama i muškarcima\, o bračnim i prijateljskim odnosima i još o mnogo čemu što će zanimati suvremene gledatelje. U očekivanju oca drama je i o vremenu i o ožiljcima koje stječemo između božićnih i uskrsnih misa dok čekamo da se točno u dva sata za blagdanskim stolom okupe naši najmiliji od kojih očekujemo da nas upravo po ožiljcima prepoznaju. Osim o čekanju i iščekivanju\, nova Gavranova drama govori možda najviše o očekivanjima od naših najbližih. Nad tim se vrijedi zamisliti i izvan božićnog i uskrsnog vremena. \nLucija Ljubić \n***** \nU predstavi se koriste autorske skladbe u aranžmanima Žarka Dragojevića: RECI MI TO (Dragan S. Lukić\, Guido Mineo)\, JEŠKA OD JUBAVI (Marijan Ban\, Tomislav Mrduljaš)\, SKALINADA (Zdenko Runjić)\, ŠTO TO BJEŠE LJUBAV (Marina Tucaković-Radulović\, Aleksandar M Radulović)\, POETA (Zdenko Runjić) PRED TVOJIM VRATIMA (Jure May Stanić).
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/u-ocekivanju-oca/2026-05-23/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/04/20250409_180149.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260502T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260502T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260226T154216Z
LAST-MODIFIED:20260301T164637Z
UID:10008941-1777752000-1777757400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Život je san
DESCRIPTION:“…neka mi nebo put pokaže\, \nako i ono nešto može\, \njer je u tako groznom mraku \ni samo nebo tamna slutnja\, \na cijeli svijet je čudovište.” \n(Pedro Calderon de la Barca – “Život je san”) \n\nDanašnji svijet je zaista čudovište\, a drama “Život je san” iako napisana u 17. stoljeću čini se da u ovom suvremenom svijetu rezonira više nego ikad otvarajući univerzalna pitanja identiteta\, slobodne volje i osobne odgovornosti. Konstruirana fluidna realnost s ponekim fluidnim (rodnim) identitetima u svakom trenutku nameće svijest da je sve samo san ili privid. Živimo u svijetu gdje je stvarnost sve poroznija i poraznija\, a tanke granice između istine\, privida\, laži ili (da barem) sna sve je teže razaznati. Informacije su manipulirane i često lažne\, algoritmi oblikuju percepciju stvarnosti\, a društvene mreže stvaraju površne paralelne svjetove. U današnjoj fluidnoj\, “tekućoj” modernosti bijeg je postao poželjna strategija\, a pojedinac je uspješniji što se lakše može transformirati i prilagođavati. Pitanje što je je stvarno\, a što privid postaje gotovo egzistencijalno pitanje. \nSigismundova kula društveno je nametnuta norma koja oblikuje njegov identitet. Jednom kada postane svjestan nametnutih okova\, njegova prava\, iskonska priroda izbit će u prvi plan. Iskonska priroda koja ga vodi u borbu za vlastitu stvarnost i vlastiti identitet ne budeći u njemu zvijer koja preživljava već čovjeka koji misli i osjeća. \nU vremenu izvrnutih moralnih vrijednosti gdje su bitke protiv bezumnosti i okrutnosti unaprijed izgubljene ostaje nam tek borba za moralni integritet – pa čak i ako nismo sigurni jesmo li budni ili samo sanjamo. \nAida Bukvić
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/zivot-je-san/2026-05-02/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/02/KMD_Život_Je_San_Web_2000x1300px.png
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260508T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260508T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260226T182144Z
LAST-MODIFIED:20260416T120050Z
UID:10011354-1778270400-1778275800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Peer Gynt
DESCRIPTION:Koprodukcija Kazališta Marina Držića i Centra za kulturu Tivat \nOvaj dramski spjev u pet činova proslavljenog norveškog dramatičara Henrika Ibsena\, remek-djelo svjetske književnosti\, neobično i duhovito\, a opet duboko istražuje čovjekove vrline\, poroke i ludosti utjelovljene u liku Peera Gynta. Zasnovana na norveškom folkloru i Ibsenovim maštovitim izumima\, drama prožeta pjesničkim misticizmom i romantizmom\, prati svjetska lutanja glavnog junaka koji na svom putu pronalazi doslovno sve\, osim sebe samoga. Kako je napisao G. B. Shaw: „Peer je svačiji junak. On na maštu djeluje isto kao što su djelovali Hamlet\, Faust i Mozartov Don Juan“\, a mnogi drugi su ga razložno još približavali značenju Don Quijotea ili Švejka. Ova epopeja o identitetu\, bijegu od odgovornosti\, potrazi za smislom i suočavanju sa samim sobom dobiva novo\, aktualno značenje preoblikovano u živu\, dinamičnu kazališnu formu. Redateljski pristup polazi od Ibsenova predloška\, ali ga interpretira kroz suvremeni scenski jezik\, fragmentiranu strukturu\, snažnu vizualnost i ekspresivnu glumačku igru\, otvarajući prostor za univerzalna pitanja o iluzijama\, identitetu i osobnoj odgovornosti u svijetu stalnih promjena. Peer Gynt više nije samo romantični lutalica\, već i figura našeg doba – rastrgan između želje za uspjehom\, bijega od sebe i potrebe za istinskim susretom s drugim. Ova suvremena interpretacija Ibsenova klasika otvara dijalog između klasičnog dramskog teksta i aktualnog društvenog konteksta\, istražujući nove izvedbene mogućnosti i aktualizirajući temeljna pitanja identiteta\, slobode i odgovornosti. Peer Gynt tako postaje repertoarni naslov koji spaja tradiciju i suvremenost\, klasični predložak i moderno kazališno mišljenje. Bez romantizacije. Bez utjehe. \nPaolo Tišljarić
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/peer-gynt/2026-05-08/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/02/KMD_2026_Peer_Gynt_Web_2000x1300px.png
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260506T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260506T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260420T110944Z
LAST-MODIFIED:20260428T142057Z
UID:10011366-1778097600-1778103000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Izvorišta u teatru: Justin Adams i Mauro Durante
DESCRIPTION:Kako zvuči zavodljiva talijanska pizzica u kombinaciji s bluesom? Odgovor na to pitanje donose Justin Adams i Mauro Durante koji dolaze nastupati u Kazalište Marina Držića 6. svibnja 2026. godine. \nJustin Adams je poznati britanski gitarist i glazbeni producent koji je nastupao i surađivao s Robertom Plantom\, Jahom Wobbleom\, Brianom Enom\, Sinead O’Connor\, grupom Tinariwen i drugima. Durante dolazi iz Apulije\, a poznat je po suradnjama s Ludovicom Einaudijem\, Ibrahimom Maaloufom\, Goranom Bregovićem\, Piersom Faccinijem i dr. Vođa je kultnog talijanskog world music/folk sastava Canzoniere Grecanico Salentino\, koji već pola stoljeća na autentičan način promovira tradicijsku glazbu talijanskog juga. \nKako je odrastao u Egiptu\, Planta je oduvijek zanimala afrička glazba te je radio s mnoštvom sjajnih afričkih glazbenika poput Rachida Tahe\, a bio je i član grupa JuJu te Les Triaboliques. Kasnije ga je glazba vodila i u druge krajeve svijeta\, a posljednjih nekoliko godina intenzivno radi s Maurom Duranteom\, vođom kultne talijanske grupe Canzoniere Grecanico Salentino. \nCanzoniere Grecanico Salentino su prošle godine proslavili 50 godina postojanja\, a riječžnijih europskih world music/etno grupa. Oni promoviraju pizzicu\, divnu glazbu talijanskog juga koja je raširena u Salentu. Pizzica je zahvaljujući njima osvojila svijet\, a grupa je svirala na najvećim pozornicama svijeta. \nIako dolaze iz različitih glazbenih svjetova\, te dvije snažne glazbene ličnosti na pozornici zajedno stvaraju poseban doživljaj: „Njihov ritam je lijek“\, a njihova suradnja stvara „nešto zadivljujuće originalno\, što nadilazi zbroj njih kao pojedinaca“\, zaključuje njujorški glazbeni kritičar George de Stefano. \nAdamsova hipnotička gitara post-punk pristupa i njegov grubi\, sugestivni glas te Duranteov nepogrešivi ritam tamburela\, strastveni vokal i izvanredne violinske dionice svakom slušatelju donose intenzivno glazbeno iskustvo. Dosad su objavili dva hvaljena albuma (“Still Moving” i “Sweet Release”)\, a njihove koncerte publika često opisuje kao trenutke snažne povezanosti energijom koju stvaraju (začudo!) samo dvojica glazbenika koji se u potpunosti slušaju i nadopunjuju. \nJustin Adams i Mauro Durante uzimaju pizzicu kao inspiraciju\, ali je donose u ogoljenom izdanju. Mauro svira violinu i tamburelo\, a u kombinaciji s Justinovom električnom gitarom\, pizzica se prirodno pretače u blues te njih dvojica još jednom pokazuju kako glazba ne poznaje žanrove. Ovaj duo je objavio dva albuma (“Still Moving” i “Sweet Release”)\, a nakon što je njihova glazba osvojila publiku diljem svijeta\, to očekujemo da se dogodi i na dubrovačkom koncertu.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/izvorista-u-teatru-justin-adams-i-mauro-duarte/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,Koncerti,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/FB_IMG_1682010153004.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260514T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260514T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260423T094101Z
LAST-MODIFIED:20260423T094104Z
UID:10011373-1778788800-1778794200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Kazalište Moruzgva: "Kuda ide ovai svijet"
DESCRIPTION:Čega se zaista bojimo kada nas prožima strah pred umjetnom inteligencijom? Je li to onaj isti ultimativni strah za koji kažu da je ustvari i jedini – strah od nepoznatog? Strah je obrambeni mehanizam. Zbog njega su nas kroz dugu povijest čovječanstva rjeđe ubijali sabljozubi tigrovi\, manje smo padali niz litice i učestalije prebacivali tridesete. Strah je na neki način radio za nas. S druge strane što ako mu za antipoda uzmemo hrabrost. Zbog hrabrosti smo naučili loviti mamute\, osvajati planinske vrhove i završavati u klubu 27. Izgleda da su kobne te tridesete. Prespavam li ih u toplom i udobnom majčinom podrumu jesam li zaista preživio ili samo životario? Ostavim li ih u kubusu teleprodaje za mizernu plaću jesam li zaista preživio ili samo životario? Općenito\, jesam li zaista preživio ili životario??? Previše je upitnika! A čini se da odgovori leže udaljeni samo jedno čavrljanje od nas. Ne bojte se\, Marta zna sve odgovore\, slobodno joj se javite…hajde…što čekate…javite se Marti!!!\n\n \nDražen Krešić – Redatelj
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/kazaliste-moruzgva-kuda-ide-ovai-svijet/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/Kamo-ide-ovai-svijet-2.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260516T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260516T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260420T113146Z
LAST-MODIFIED:20260420T113156Z
UID:10011367-1778961600-1778967000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:GKM Split: Lutkina kuća\, dio drugi
DESCRIPTION:biteljska nostalgija\, nego praktičan problem – otkriva da njezin brak s Torvaldom zapravo nikad nije pravno razvrgnut. \nDolazi do sukoba između Nore i Torvalda\, ali i između Nore i kćeri Emmy te kućne pomoćnice Anne Marie. \nKroz njihove razgovore otvaraju se pitanja o braku\, obitelji\, dužnostima\, slobodi\, ljubavi i posljedicama osobnih odluka. \nTon drame je istovremeno ozbiljan i ironičan – Hnath koristi suvremen jezik i humor da bi preispitao kako se društvene i rodne uloge mijenjaju (ili ne mijenjaju) od Ibsenova doba do danas. \nOcijenjen od kritike kao „feministička komedija“ i najvećim misaonim izazovom na Broadwayu\, ovaj komad je u žiži javnog foruma o bračnim pitanjima koja nas stalno zaokupljaju. Je li brak jednak posjedovanju? Može li se voljeti samo jednom? Mogu li ljudi očekivati da će ostati zajedno kada se svaki pojedinac neprestano mijenja? Autor ne preispituje samo ukorijenjenu mizoginiju\, nego i kult individualizma\, kompromise koje svi činimo radi vlastitog komfora i vjeru potrebnu za promjene. \nProdukcija GKM-a inzistira na komornosti dramskoga zbivanja i hiperrealističnoj glumi u kodu filmske drame koja koketira s komedijom.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/gkm-split-lutkina-kuca-dio-drugi/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/1-scaled-1.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260518T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260518T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260420T121917Z
LAST-MODIFIED:20260420T121921Z
UID:10011368-1779134400-1779139800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:CZK Tivat: Contra mundum
DESCRIPTION:Predstava Centra za kulturu Tivat\, insprirana autobiografijom “Tajni život Savadora Dalija”.\n\n \n\n \n\n \n\nNjegova ekscentrična pojava i šokantni stavovi u javnosti izazivali su podijeljena mišljenja\, ali su ga i proslavili…\n\n \n\nSalvador Dali. Genije ili šarlatan? Proročka slika savremenog svijeta ili puka diverzija svakog pravila\, poretka\, ideologije…?\n\n \n\nContra mundum nije predstava po biografiji velikog umjetnika\, već je igra sa zagonetkom o umjetnosti života na ovom svijetu.\n\n \nVeljko Mićunović
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/czk-tivat-contra-mundum/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/contra-mundum-06-25-328.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260520T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260520T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260421T090137Z
LAST-MODIFIED:20260421T090138Z
UID:10011372-1779307200-1779312600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Majka
DESCRIPTION:GDK “Gavella” i Ludens teatar \nDramski tekst “Majka”\, francuskog romanopisca\, dramatičara\, scenarista\, kazališnog i filmskog redatelja Floriana Zellera\, dio je trilogije u kojoj su i podjednako hvaljeni “Otac” te “Sin”. Zellerove drame igrane su u 50-ak zemalja\, a neke od njih proglašene su vrhuncima nove dramske književnosti 21. stoljeća. I “Majka” je izuzetan glumački materijal\, potresna studija karaktera\, ispisana u inventivnoj dramaturškoj matrici u kojoj se isprepliću doživljeno i zamišljeno\, (ne)ostvareno i izmaštano\, u atmosferi “rastuće napetosti i čudnovatog ozračja”. Ovaj kvartet\, od autora podnaslovljen kao “crna farsa”\, na malu scenu Kazališta “Gavella” stiže u koprodukciji s Ludens Teatrom\, u režiji Enesa Vejzovića i izvedbi Bojane Gregorić Vejzović\, Matije Gašparija\, Amara Bukvića i Tene Nemet Brankov. “Majku” je prevela Ursula Burger\, scenografi su Enes Vejzović i Marita Ćopo koja je i kostimografkinja\, autor glazbe je Šimun Matišić\, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik. \nNagrade: \n“Nagrada Vladimir Nazor”\, 2024.\n– Bojana Gregorić Vejzović \n31. Festival glumca\, 2024.\n– nagrada “Fabijan Šovagović” za najbolju glumicu: Bojana Gregorić Vejzović
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/majka/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/mama1_galleryfull.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260605T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260605T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260423T112947Z
LAST-MODIFIED:20260423T112951Z
UID:10011374-1780689600-1780695000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Makedonski narodni teatar: “12”
DESCRIPTION:Gostujuća predstava Makedonskog narodnog tetara iz Skoplja temeljena na djelu Reginalda Rosea “12 gnjevnih ljudi”. \n12 nesposobnih ljudi odlučuje o sudbini jednog čovjeka. \n12 je drama koja istražuje fenomene pravde\, morala\, društvenog sustava i ljudske prirode općenito. To je adaptacija drame Reginalda Rosea\, “12 gnjevnih ljudi”\, prenesena u suvremeni makedonski kontekst. \n“12” se događa\, ovdje i sada\, u modernoj Makedoniji. Priča se vrti oko dvanaest porotnika\, iz različitih društvenih slojeva\, koji moraju odlučiti o sudbini tinejdžera optuženog za ubojstvo očuha. Likovi sjede u zatvorenoj sobi okrenuti jedan prema drugome\, svaki s drugačijom perspektivom\, osobne predrasude izlaze na površinu\, napetost raste\, odražavajući šire društvene diskurse i predrasude prisutne u suvremenoj Makedoniji. \nOva soba\, ovaj jedinstveni prostor\, zapravo je mikrokozmos makedonskog društva\, prikazujući raznoliku skupinu porotnika koji se isprva čine jednoglasnima u uvjerenju o krivnji optuženih. No kako vrijeme prolazi\, tako se mijenjaju i uvjerenja\, a kad jedan od tih likova počne preispitivati iznesene dokaze\, svi se zajedno upuštaju u složenu raspravu\, u potrazi za istinom i pravdom.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/makedonski-narodni-teatar-12/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/800x1200-POSTER.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260612T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260612T203000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20260423T115509Z
LAST-MODIFIED:20260423T115511Z
UID:10011375-1781290800-1781296200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Luka Modrić: Moja igra
DESCRIPTION:Kazališna predstava redateljice Arije Rizvić\, nastala u suradnji s HNS-om i BOSS TEATROM\n\n \n\n \n\n \n\nPredstava je utemeljena na autobiografskoj priči koja nadahnjuje\, životnoj priči Luke Modrića\, koji kao samozatajni igrač\, poznat kao čovjek od malo riječi\, ali od velikih djela\, u svojoj životnoj ispovijesti otkriva sve o osjećaju koji ga pokreće na terenu\, ali i izvan njega\, o najvažnijim osobnim trenutcima\, ljubavi\, obitelji\, gubicima i svemu onome što ga je motiviralo da dođe do vrha i na njemu se zadrži toliko godina.\n\n \n\nKapetan hrvatske nogometne reprezentacije\, Luka Modrić\, zaigrao je na mnogim svjetskim terenima\, a sada će zaigrati i na kazališnim daskama. Predstava o najvećem hrvatskom nogometašu svih vremena donosi njegovu priču iz nove perspektive – one dramske. Priču o Luki Modriću iz emotivne i osobne perspektive\, kroz koju će publika bolje upoznati mladića koji je svladao brojne prepreke kako bi jednoga dana postao najbolji nogometaš svijeta.\n\n \n\n“Luku svi znaju kao kapetana naše reprezentacije\, nogometnog genijalca i virtuoza\, no on je i sin\, otac\, muž\, unuk i brat. Kroz ovu predstavu pokušali smo približiti sva ta lica Luke Modrića publici\, dati dublji uvid u životne i nogometne zaplete koji su ga oblikovali u nogometaša i osobu koju toliko cijene suigrači\, protivnici i svi ljubitelji nogometa. Za mene je on savršen dramski junak\, koji je na svom putu do uspjeha puno toga žrtvovao doživio različite teškoće\, prepreke i padove\, pa mi je bila čast i odgovornost prihvatiti se ovakvog projekta. Ponosna sam na odrađeni posao cijele ekipe te iskreno vjerujem da će se publici dopasti ovakav prikaz Lukine životne priče”\, izjavila je redateljica Arija Rizvić.\n\n \n\nPredstava otkriva tko sve stoji iza njegovih uspjeha\, s kojim se izazovima suočio i kako ih je prevladao. U vrijeme kada djeca i mladi sanjaju o slavi već od malih nogu\, Lukina priča podsjeća da se najveći uspjesi itekako moraju zaslužiti\, prije svega napornim radom i ustrajnošću. Kako Luka sam često ističe: “Najbolje stvari nikad ne dolaze lako.”\n\n \n\nIako tematizira nogomet\, predstava nosi univerzalne poruke o odrastanju\, obitelji\, žrtvi i uspjehu koje su bliske svim generacijama\, a posebno djeci i mladima kojima Modrićev primjer može poslužiti kao snažna životna inspiracija.\n\n \n\n \n\n \n\n*Predstava je namijenjena djeci od 9 godina pa na više.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/luka-modric-moja-igra/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2026/04/2043-LM-F2.jpg
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260527T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260527T213000
DTSTAMP:20260501T225940
CREATED:20250830T145750Z
LAST-MODIFIED:20260417T122803Z
UID:10011357-1779912000-1779917400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Kuća je velika\, ne može se ona nosit
DESCRIPTION:azališna predstava Kuća je velika\, ne može se ona nosit autora Dorotee Šušak i Romana Nikolića te u režiji Romana Nikolića\, nastala je u produkciji Kazališta Marina Držića u Dubrovniku. Poetski naslov u svojoj esenciji otkriva izvedbeni odnos spram emocionalnog zavežljaja koji u sebi nosi i skriva memoriju\, sjećanja\, obrise naših povijesti i djetinjstva u Gradu\, ali i uopće. \nZaborav i demencija čovjeku su neotuđive pojave čije posljedice s razlogom zaokupljaju kako pojedinca\, tako i obitelji\, ali i cijela društva. Zaborav je dio ljudske fiziologije\, patofiziologije\, psihologije\, naravi\, ali i odluke. Zaborav gotovo da omogućuje pamćenje\, baš kao što i tuga omogućuje sreću\, samim time što supostoji kao njezin antonim koji je omeđuje. Naša su sjećanja fragilna. Ponekad ih nesvjesno dopisujemo ili korigiramo te iskrivljeno pamtimo. Ponekad ih potiskujemo i time se čuvamo. Ponekad ih naprosto zaboravljamo kao prirodan proces starenja\, a nerijetko sjećanja iščeznu u stanjima neuroloških ali i nekih drugih oboljenja\, kad se naš memorijski korpus posve dekonstruira sve do mjere onemogućavanja dnevnog funkcioniranja. U tim trenutcima nudi nam se spoznaja: čovjek jest svoje sjećanje. Bez njega i naš identitet gubi obrise. No\, čak i u tom stanju\, ljudska potreba za bliskošću\, dodirom ili zvukom ne jenjava. To su naše potrebe dokle god dišemo. Upravo slojevitost i neumitnost zaboravljanja\, kako onog individualnog\, tako i onog kolektivnog\, čini sidrište ove predstave. \nDubrovnik u ovom komadu nije tek izvedbena kulisa ili fakt konteksta\, već živi organizam i suputnik sjećanja\, pamćenja\, ali i zaborava. Kroz njegove se transgeneracijske simbole – večernji ples u Excelsioru\, gradski tramvaj\, zvuk zvonika Mara i Bara\, žubor vode i glas čiopa – konstruiraju slike svakodnevice koje su u međuvremenu transformirane pod pritiskom turističke eksploatacije. Konstrukcija\, rekonstrukcija i dekonstrukcija identitetskih simbola\, njihovo zaboravljanje i ponovno uspostavljanje\, jedna su od tema ove predstave. Grad\, upravo kao i čovjek\, nosi svoje brazde i ožiljke\, šupljine i pukotine u kojima se skrivaju i istina i rana i obraz i laž. Kuća je velika\, ne može se ona nosit promatra Dubrovnik kao živi arhiv u kojem se prošlost neprestano briše i ponovno upisuje ostavljajući zauvijek otvoreno pitanje što ostaje kad sjećanja izblijede? Jesu li naše praznine jednako vitalne\, kao i naše punine? \nPoetski i estetski obrisi ove predstave donose dramaturški vispren\, postdramski pogled na autentičnost izvođača i autora kao nositelja neotuđive individualnosti i osobne povijesti koja se izvedbeno nadograđuje\, umjesto da tek supstituira ili transkribira sadašnjošću zauzetog lica. \nKuća je velika\, ne može se ona nosit predstava je o jednoj ženi čija sjećanja blijede zbog demencije. O jednom sinu koji brine i preko ruba izdržljivosti. O jednoj snahi koja ostaje. O jednoj prijateljici koja se oprašta. O obitelji koja svjedoči ljubav\, čak i onda kada je bolnost njezina najistaknutija dimenzija. O jednoj povijesti i jednom Gradu koji u sebi skriva i ljubavi i tuge\, i krhkost i snagu\, i fragilnost i trajnost sjećanja. \nDorotea Šušak i Romano Nikolić \n*** \nMaštao sam \no tome kakav \nbi suprug bio da \nnisam ostao. \nBismo li ona i ja \ndanas možda bili bolji? \nBismo li se voljeli slobodnije? \nBih li ja bio sretniji ujutro \nkad se pogledam u ogledalo? \nMaštam o tome \nbih li vjerovao \nu ovaj život više? \nBih li se bavio \nnekim drugim poslom? \nBih li držao do \nsvog tijela ili duše \nponešto odlučnije? \nPitam se\, \nbismo li ona i ja \nimali djecu? \nBi li ti imala unuke? \nBih li ja\, mama\, \numjesto tebi\, \nnjoj ili njemu \nprematao pelene? \nNudio dohranu \nu kašicama? \nMasirao trbuh \ni usnu šupljinu \nprstom zamotanim u gazu \nda manje bole zubi \nkoji niču \numjesto onih koji \nispadaju? \n– \nSjećaš li se kako si me znala \npodići u svoje ruke \npa visoko\, visoko u zrak. \nMeni se činilo kao da \ndiram zvijezde. \nSvaki put kad bi me spustila\, \nbio sam za glavu \nviši. \n– \nNisam otišao\, \ntu sam. \nI to je jedna \nod najvrjednijih stvari \nkoje sam učinio. \n– \nKuća je velika\, ne može se ona nosit
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/kuca-je-velika-ne-moze-se-ona-nosit/2026-05-27/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2025/08/KMD_Kuca_Web.png
ORGANIZER;CN="Kazali%C5%A1te%20Marina%20Dr%C5%BEi%C4%87a":MAILTO:ured@kmd.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
END:VCALENDAR