BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kalendar događanja Dubrovnika - ECPv6.1.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Kalendar događanja Dubrovnika
X-ORIGINAL-URL:https://kalendar.dubrovnik.hr
X-WR-CALDESC:Događanja za Kalendar događanja Dubrovnika
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20220928T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20220928T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20220923T125553Z
LAST-MODIFIED:20220923T125553Z
UID:10001561-1664391600-1664398800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe Anamarije Bezek "Nedokučive visine"
DESCRIPTION:U srijedu 28.9. u 19 sati u Galeriji Otok otvorit ćemo izložbu Anamarije Bezek “Nedokučive visine” i sve vas s veseljem pozivamo na otvorenje i druženje na našem pižulu.\n\n… Levitirajuće forme zvijezdi simboličnog broja 22 istovremeno prikazuju paradoks jednog bestežinskog lebdećeg stanja koji je pak omeđen čeličnim žicama. Posjetitelji instalacije koju u\nnju jednostavno mogu i ući te se provući između grupiranih zvijezda putnici su namjernici na putu sudbine u kojoj se njihova namjera propituje. Izolirani od vanjskog svijeta i uklopljeni u novostvoreni paralelni mikrokozmos\, posjetitelj\nizložbe nalazi se u okruženju u kojemu su njegove misli usmjerene isključivo ka suočavanju s njima samima\, hvatajući se u koštac s našim vlastitim trenutačnim životnim nadama i očekivanjima naizgled nedokučivih visina. U konceptu prostorne instalacije Anamarije Bezek na ovaj su način udružene čovjekova nada i podsjećanje na tu nadu\, ali i određena sigurnost naše zvijezde pratilice koja nam omogućava da upravo te nade naiđu na plodno tlo naših ideja proizašlih iz kontemplativnih trenutaka…\n(iz teksta Jelene Tamindžije Donnart za katalog izložbe)\n\nAnamarija Bezek rođena je u Dubrovniku. S glinom se upoznala u likovnoj radionici prof. Agnes Velikonje u Osnovnoj školi Lapad\, a od 1995. do 2000. keramički zanat je učila kod majstor – lončara Karin Garmsen – Fradl. Od 2005. godine vodila je galeriju Luna na Babinom kuku\, a 2010. godine s Majom Kovačević otvara Atelier ma’AM. Na Sveučilištu u Dubrovniku\, Odjelu za umjetnost i restauraciju diplomirala je konzervaciju i restauraciju. Radila je na obnovi kulturne baštine u Hrvatskoj i Italiji\, a uža specijalnost joj je restauracija stucca. 2020. godine u prostorima tvornice TUP otvara AB atelier.\nIzlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Kreirala je i vodila brojne radionice keramike za djecu i odrasle. Članica je Art radionice Lazareti\, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik i ICOMOS-a. Živi i stvara u Dubrovniku i Podkočinama na Pelješcu.\n\nIzložba “Nedokučive visine” se može posjetiti do 14.10. radnim danima od 12 do 19 sati\, a u drugim terminima prema dogovoru.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-anamarije-bezek-nedokucive-visine/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/09/Bezek-A.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221007T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221007T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221003T100719Z
LAST-MODIFIED:20221003T100754Z
UID:10001604-1665169200-1665176400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe Marka Markovića OTOCI UTOPIJE
DESCRIPTION:Pozivamo vas na otvorenje izložbe Marka Markovića OTOCI UTOPIJE u petak 7.10. u 19 h u Art radionicu Lazareti.\nOpus „Otoci utopije“ nastao je kao rezultat desetogodišnjeg istraživačkog rada o samo-organiziranim društvima s fokusom na autonomne modele samoupravljanja lokalnih i međunarodnih zajednica\, komuna\, aktivističkih pokreta i umjetničkih organizacija. Nakon izložbe i predstvaljanja u Rojcu u Puli\, izložba dolazi u dubrovačke Lazarete.\nMarko Marković\, umjetnički istraživač s intersom ka samoorganiziranim društvima koja koriste izvedbene umjetnosti kao strategije komunikacije prema javnom prostoru. Njegov rad istražuje performativnost kroz body art\, happening\, intervencije i akcije u javnom prostoru te društvene eksperimente kojima propituje poimanje identiteta.\nMarković je diplomirao na odjelu slikarstva na Umjetničkoj Akademiji u Splitu i magistrirao na odjelu umjetnosti i znanosti Sveučilišta Primjenjene Umjetnosti u Beču.\nTijekom umjetničke karijere izlagao je u Anthology Film Archives u New Yorku\, ISCP-ju u New Yorku\, The Kitchen u New Yorku\, La Esmeraldi u Mexico Cityju\, Biennale de Mediterranean u Solunu \, Art Rotterdam\, Künstlerhaus u Beču\, Biennale of Contemporary Art u Moskvi\, Prag Biennale i La Biennale u Veneciji.\nSocijalne\, ekonomske i egzistencijalne teme te pogled na poziciju umjetnika kao takvog i na njegovu ulogu u društvu\, provlače se u pozadini niza radova Marka Markovića. Često je polazište u njegovim radovima revolt\, etički stav umjetnika\, i želja za društvenom promjenom.\n„Otoci utopije“ rezultat su desetogodišnjeg istraživačkog rada o samo-organiziranim društvima s fokusom na autonomne modele samoupravljanja lokalnih i internacionalnih zajednica\, komuna\, aktivističkih pokreta i umjetničkih organizacija. Ovaj svojevrsni pregled samo-organiziranih društava osim što se bavi ne-hijerarhijskim društvenim modelima\, prezentira performativne akcije odrđenih kolektiva kao djelovanja i komunikacije u javnom prostoru\, te se bavi strateškim modelima suživota u navedenim društvima\, od kojih svako ima viziju na koji način bi društvo trebalo izgledat i funkcionirati\, te shodno tome stvara takozvane „Otoke utopije“.\n„Otoci utopije“ ne odnose se samo na stvarne životne prostore\, na različitim lokalitetima i pod različitim geo-političkim utjecajima\, nego i na imaginarne prostore razmišljanja o budućim ekologijama.\nNa otvaranju izložbe u Art radionici Lazareti publika će imati priliku vidjeti selekciju kratkih filmova i videa o samo-organiziranim društvima iz Ukrajine\, Mexica\, Austrije i Hrvatske koja Marković prati i stvara u svom istraživačkom rad. Imat ćemo priliku vidjeti i premijeru zadnje ekspedicije u potrazi za Otokom utopije koja se događala na ljeto 2022. u prisustvu poznatih hrvatskih performera i internacionalnih istraživača u sklopu Almissa Open Art Festivala u Omišu gdje je Marković polemizirao važnost prirodnih resursa u službi samo-održive energije.\nIzložba umjetnika Marka Markovića „Otoci utopije“ otvorit će se u Art radionici Lazareti u Dubrovniku 7.10. u 19h i ostaje otvorena do 21.10.2022.\nPhoto credits: Matilde Igual Captevila
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-marka-markovica-otoci-utopije-art-radionici-lazareti-7-10-21-10/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/10/M.M.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221021T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221021T213000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221018T100530Z
LAST-MODIFIED:20221018T100530Z
UID:10001627-1666382400-1666387800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Koncert ATMAN FU u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:Petak 21. listopada u Art radionici Lazareti – lađa X. u goste nam stižu Atman Fu. Marin Živković i Pavle Golubić pokazat će nam što to mogu marimba i saksofon zajedno! \nAtman Fu nastaje 2008. godina za vrijeme studija članova benda na Kraljevskom konzervatoriju u Antwerpenu.\nOvaj bend je poput zvučne instalacije marimbe i saksofona. Atman Fu promišlja komornu glazbu i improvizaciju\, Koncert je ujedno i zvučno predavanjem budući da svoje kompozicije baziraju na strukturiranim improvizacijama i glazbenim konceptima\, Marin Živković i Pavle Golubić tijekom koncerta drže i glazbeno predavanje\, objašnjavajući i približavajući svoje postupke publici. \nUlaz je slobodan! \nIstoga dana Marin Živković i Pavle Golubić održat će radionicu\n“ZAPIS U GLAZBI I SVEMIR”\nNa radionici polaznicima želimo približiti slušanje kao najvažniji aspekt sudjelovanja u stvaranju glazbe\, ali i aktivno sudjelovanje u kreaciji novih skladbi lišenih žanra ili postavljenih granica opće poznatih načela. Vraćamo se na sam početak i razgovaramo o povezanosti glazbe\, zapisa u glazbi i svemira. Od aktivnog slušanja i zapisa glazbe i istraživanja zvuka i harmonije\, do skupnog muziciranja\, glazbene komunikacije i interakcije\, otkrivajte kako je jednostavno razumjeti glazbenu improvizaciju kao komunikaciju u kolektivu. Tko ima instrumente neka ih obavezno donese! \nRADIONICA će se održati 21.10. petak od 17 do 19 sati. \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/koncert-atman-fu-u-art-radionici-lazareti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,Koncerti,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse,Zabava
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/10/310764526_545149314278198_6181357618848355543_n.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221030T100000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221030T170000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221024T170702Z
LAST-MODIFIED:20221025T114910Z
UID:10000617-1667124000-1667149200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Kako smo slušali glazbu
DESCRIPTION:Nakon ljetne sezone dolazi i vrijeme da malo više pažnje posvetimo našim dragim pločama\, tako zadnji vikend listopada\, najavljujemo izložbu starih uređaja za reprodukciju glazbe.\nPročešljajmo zajedno kroz ne tako davnu prošlost i posjetimo se koje smo sve aparate koristili za slušanje omiljenih nam izvođača.\nSamu izložbu će pratiti i sajam gramofonskih ploča\, CD-a\, audio kaseta\, a sve uz glazbenu podlogu članova Udruge Dubrovnik 33/45.\n\n\nLong live vinyl! \n\n29.10 subota/saturday 10 -17\n30.10 nedjelja/sunday 10 -17 \nVidimo se u Lazaretima (lađa X)\,  Udruga Dubrovnik 33/45 i Art radionica Lazareti raduju se vašem dolasku i druženju uz dobru muziku.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/kako-smo-slusali-glazbu/2022-10-30/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Baština,Edukativna,Izložbe,KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,OSTALO,Zabava
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/10/33_45.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221031T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221031T200000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221024T165344Z
LAST-MODIFIED:20221027T125739Z
UID:10000614-1667242800-1667246400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:SCENA KARANTENA: Imam te
DESCRIPTION:U ponedjeljak 31.10. u 18 sati na Sceni Karantena gostuje plesna predstava: IMAM TE\nU institucionalnim okvirima\, strah je postao sredstvo borbe za prevlast na svim mogućim frontovima društvenog života. Posebno nas je zanimao fenomen iracionalnog straha koji egzistira rame uz rame s racionalnim strahom.\nStrah od nevidljivog neprijatelja\, strah od predatora\, strah od smrti\, strah da ćemo predugo živjeti\, strah da ćemo ostati bez love\, strah da imamo previše\, strah od drugih\, strah da ne ostanemo sami\, strah da ne živimo s majkom u njenim poznim godinama\, strah da ćemo biti zaboravljene\, strah od klimatskih promjena\, strah da nam ne padne cigla na glavu\, strah da će nas vlasti izdati.\nStrah od straha.\nRazne neizvjesnosti s kojima se susrećemo neiscrpan su izvor sredstava za manipulaciju. Čovjek-marioneta je opet kompenzirao strah s ovisnošću.\nPrilikom potpune disperzije straha\, tražimo utočište jedna u drugoj\, što nas dovodi do hiper-ovisnosti. Kroz zaigrano istraživanje odnosa tih dvaju subjekata\, dodirujemo ekstreme ljudskog ponašanja\, dozvoljavajući pojave arhetipskih slika i stereotipa. Testiramo granice intimnog prostora\, kao i intimnog prostora u kontekstu pozornice. Putujući kroz osobne anegdote u potrazi za jasnom tjelesnom manifestacijom straha\, dešifriramo plesni jezik i nove kodove kretanja.\n\nKoreografija i izvedba – Jovana Zelenović\, Margareta Firinger\nSvjetlo – Dina Marijanović\nMuzika – Luka Čapeta\, Hrvoje Klemenčić\nUmjetnička podrška- Viktoria Bubalo\nDizajn plakata – Chiara Marolla\nGrafičko oblikovanje – Andrea Bratić\nTrailer – Karla Kocić\nFotografija – Silvija Dogan\n\nU produkciji Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS i koprodukciji Zagrebačkog plesnog centra i uz podršku Zagrebačkog plesnog ansambla.\n\nUlaznice po cijeni od 40 kn mogu se kupiti sat vremena prije početka izvedbe na ulazu u Art radionicu Lazareti.\nInformacije i rezervacije: arl@arl.hr i inbox naše FB stranice.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/scena-karantena-imam-te/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/10/Imam-te.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221112T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221112T200000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221107T112229Z
LAST-MODIFIED:20221107T112229Z
UID:10000670-1668276000-1668283200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Ivana Filip "Mjerica svih stvari"\, otvorenje izložbe u ARL - Galerija Otok
DESCRIPTION:Otvorenje izložbe: Galerija Otok\, subota\, 12. studenog 2022. u 18 sati\nUz spoken-word performans autorice i glazbenika Dalibora Zovka „Life is Ca’ah“ u 18:30 h. \nMačke i ARL se vole \nMačke i Art radionica Lazareti se vole. I javno i tajno.\nBaš kao što se Žitnjak i mačke vole. I tajno i javno. \nVeć sam prije čula za Katinu macu Mici koja živi na Žitnjaku\, a čitajući tekst Bojana Krištofića povodom izložbe Ivane Filip u Atelijerima Žitnjak postala sam sigurna da maca Mici dovodi svoje mačju ekipu u pohode Žitnjakom i da se noću dok svi spavaju mačke bave umjetnošću. To mi se svidjelo. \nU našoj Galeriji i oko nje mačke žive i rade odavno. ARL je njihova\, a one naše\, baš kao što je Mici Katina i Kata Micina. Međutim šefica je samo jedna\, naša Milica. Ta je glavna\, prva plane i naljuti se čim joj nešto nije po volji. Onda vas opali šapom\, digne rep\, protestno se okrene i ode. Ali je i jedina koja je ostala „čuvati kuću“ dok je trajala obnova Lazareta i ARL privremeno živjela nekoliko stotina metara dalje\, također u Lazaretima. Došla bi k nama samo kad je to bila krajnja potreba (snijeg\, led…) inače je nadgledala gradilište. \nMilica je s nama već deset godina. Možda i više. Prošli smo s njome bune i bunice. Puno smo se puta ljutili na nju. Pogotovo zbog jedne čiope. Tu su još veliki Marko\, Rođo (Markov rođak po boji)\, Krmi (najstarija i najmudrija)\, navrati i Suzi (koja se odselila na bogataški dio plaže Banje). Markova sestra Lujka dolazi samo kad nema Milice\, a osim kod nas boravi u obližnjim restoranima. Svi oni redovno idu na ribanje na stijene ispod Lazareta – Komardu s ribarima. Ponosno paradiraju s ribom u ustima kroz dvorište. Nedavno nam je nestala Sovči – Mala Sova. Ona je bila najmanja\, najmirnija i po najvećoj je vrućini spavala u vunenoj fotelji. Prije nje su otišli Vuko\, Clooney\, Tina Turner Stara\, Kike\, Debela\, Mama\, Babi\, Boško\, Carinik\, Seve. Ne tim redom. Mnoge smo i sretno udomili. Eta i ja znamo nabrojati sve mačke i sve njihove rodbinske i druge odnose unazad deset godina. Ne sjećam se više koja se prva pojavila\, niti koja se prva uselila u Galeriju. Neke nikad nismo pripitomili. Za nekima smo suze ronile danima\, a neke smo pustile samo s tjeskobom rastanka. Kike je na svakoj predstavi bila u prvom redu\, Sovči je uvijek izlazila na scenu i posebno cijenila književne razgovore\, Milici je najvažnije da su vrata otvorena i da može šmugnuti na šufit\, Marko posebno cijeni skupu opremu\, Vuko je bio na svakom kvizu i svakom partiju. Taj se svega naslušao. Kad je bio mali prošao je kroz neku vatru\, našle smo ga sa sve četiri šape opečene i liječile ga mjesecima dok nije prohodao. Nestao je jednom na tri mjeseca\, a našli smo ga 20 km dalje u Cavtatu. Kad je ostario sličio je na Charlesa Bronsona i bio je udomljen i sretan. \nHtjela bih znati što one misle o našem stalnom premještanju stvari\, postavljanju stalno novih predmeta u taj njihov (i naš) dom\, što misle o svim tim radovima\, predmetima\, pokretima\, stvarima\, slikama\, zvukovima\, pomicanjima\, ljudima…\nKao i za ove na Žitnjaku\, savim sam da organiziraju svoje koncerte\, izložbe\, rasprave\, razgovore\, radionice. Kao što sam sigurna i da je ovo prva izložba u Galeriji Otok baš za njih.\n(Srdjana Cvijetić) \nIz teksta Bojana Krištofića povodom izložbe “Mjesrica svih stvari” Ivane Filip u Atelijerima Žitnjak: \n(:::) Takve mi se maštarije vrzmaju glavom dok promatram sadržaj izložbe ‘Mjerica svih stvari’ multimedijske autorice Ivane Filip\, čiji se značajni\, dapače presudni dio tiče međusobnih odnosa ljudi i drugih živih bića\, u ovom slučaju ponajprije životinja\, čije carstvo u prikazanim radovima i njezinim umjetničkim akcijama predstavljaju prvenstveno mačke\, kao domaće životinje koje s ljudima grade veze već milenijima\, te zauzimaju istaknuto mjesto u različitim kulturama i duhovnim koncepcijama. Na tom tragu\, može se reći da recentni radovi Ivane Filip\, bilo da se radi o procesualnim umjetničkim istraživanjima; crtežima\, fotografijama ili fotokolažima\, skulpturama-instalacijama ili performansima\, na podjednako simboličnoj i sasvim materijalnoj razini djelatnog uspostavljanja osobne komunikacije\, streme postupnom obnavljanju odnosa između ljudi i životinja (primjerice: mačaka) na ravnopravnoj razini obostrane zainteresiranosti i de facto izbjegavanja postojanja samo jednog\, tj. ljudskog očišta. \nIvana Filip teži svojevrsnoj suptilnoj radikalizaciji takve perspektive; kao prvo\, svjesnim pokušajima umnažanja očišta\, gdje mačji vidokrug\, ili pak mačji identiteti\, postaju čak i naglašeniji od čovječjih\, te s druge strane još smjernijim\, još dugotrajnijim promatranjem njihovih potreba i navika\, kada rad postaje platforma za mapiranje stvarnosti suštinski drugačije od ljudske\, no doista\, ništa manje realne. Pitanje žele li mačke\, a posljedično i sve životinje\, uopće u tome sudjelovati\, opetovano se postavlja\, dok skice mogućih odgovora\, u zaista raznovrsnim medijima\, svjedoče o polivalentnosti mogućih akcija i reakcija\, odnosno emotivnih veza i jezika komuniciranja koji baš zato što nisu ljudski nose u sebi čitav niz novih\, na širokoj razini zapravo tek zagrebanih značenja. Manifestno postavljene\, one jesu didaktičke u smislu jasnog iskazivanja potrebe za odgovornošću u takvim i drugim odnosima\, ali su suprotno specizmu kao netrpeljivosti na osnovi biološke vrste\, također\, isto bi se moglo reći: radosno transgresivne\, jer prije svega pozivaju na oslobađanje od robovanja tek jednoj\, ljudskoj mjeri svih stvari\, i predlažu da s veseljem počnemo promatrati svijet i manjom\, no ne manje vrijednom\, mjericom svih stvari. \nMrnjau\, mijau\, frrr! \nIzložbu IVANE FILIP “Mjerica svih stvari”\nnakon otvaranja možete pogledati u\nART RADIONICI LAZARETI – GALERIJA OTOK\n12.11. – 23.11.2022.\nRadno vrijeme / working hours:                                                                                                                                                               pon-pet / mon – fri\n11 – 18 h / 11.00 AM – 6 PM
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/ivana-filip-mjerica-svih-stvari-otvorenje-izlozbe-u-arl-galerija-otok/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,Izložbe,KULTURA,OSTALO,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/11/zuco.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221116T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221116T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221111T140155Z
LAST-MODIFIED:20221111T140155Z
UID:10001732-1668628800-1668632400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Scena Karantena: KUNST TEATAR "Granatiranje"
DESCRIPTION:Na scenu Karantena u Art radionicu Lazareti 16. studenog (srijeda) u 20 sati stiže još jedna Kunstova predstava! \nPraizvedbu drame Dine Pešuta režirala je Judita Gamulin\, dok u predstavi glume Marin Klišmanić\, Luka Knez i Iva Kraljević. \nI granata kaže\, ipak postoji sutra. U susretu dvojice stranaca\, u zaljubljivanju\, u svemu onom što olako obilježimo kao trivijalno\, kičasto ili sladunjavo. Svako ono grandiozno sutra koji postaje temelj za preživljavanje. Rudi i Miloš se susreću ponovno. Nakon 7300 sutra\, u noćnom klubu\, u nekom drugom gradu\, u suvišku nade. Dva se stranca napokon upoznaju. Tako zvuči kraj ove drame. Tako počinje njihova ljubavna priča. \nautor teksta: Dino Pešut\nredateljica: Judita Gamulin\nizvode: Marin Klišmanić\, Luka Knez i Iva Kraljević\nscenografkinja: Katarina Juričić\nautor glazbe: Leo Beslać\nsuradnik za scenski pokret: Pravdan Devlahović\noblikovatelji svjetla: Alen Marin i Katarina Juričić\nproducentica: Romana Brajša\nasistentica produkcije: Hana Zrnčić Dim\nfotografkinja: Karla Jurić\nprodukcija: Kazališna družina KUFER i KunstTeatar\npremijera: 8. rujna 2021.\, KunstTeatar \nTehnička adaptacija za Dubrovnik: Marko Mijatović\, Maroje Kurajica\, Antonio Ljubojević i Nikša Vukosavić. \nPredstava je koprodukcija Kazališne družine KUFER i KunstTeatra\, uz podršku Ministarstva kulture i medija RH\, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba te Zaklade Kultura nova. \nGostovanje u Dubrovniku omogućili su Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture i medija RH. \n>>> Cijena ulaznice: 50 HRK (6\,64 EUR)\, za učenike\, studente i umirovljenike 35 HRK (4\,64 EUR) \n>>> rezervacije i informacije na: arl@arl.hr i inbox naše FB stranice @ARL:Dbk
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/scena-karantena-kunst-teatar-granatiranje/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kazalište,KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/11/kunst-teatar.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221125T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221125T213000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221122T155238Z
LAST-MODIFIED:20221122T155445Z
UID:10000718-1669404600-1669411800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe; Matee Šabić Sabljić BRODI/ONA "Metlice u brodice"
DESCRIPTION:S veseljem i uzbuđenjem vas pozivamo u petak\, 25. studenog u 19:30 sati u Art radionicu Lazareti na otvorenje izložbe Matee Šabić Sabljić BRODI/ONA “Metlice u brodice”. \nNa izložbi u prostoru Art radionice Lazareti (lađa X)\, Matea će izložiti flotu drvenih brodica koje je sama izradila\, a koja nosi naslov BRODI/ONA. \nMatea Šabić Sabljić gradi svoje “utopijske” brodice kao funkcionalnu mobilnu interaktivnu instalaciju: flotu BRODI/ONA\, od 2018. godine\, a kroz gradnju flote istražuje koje su žene\, i na koje načine sudjelovale u dominantno muškoj povijesti\, onoj pomorstva. \nFlota BRODI/ONA je plovna\, mobilna instalacija u stalnoj izgradnji\, a nastaje u čast morskim i pomorskim heroinama “koje su unatoč predrasudama i zabranama plovile morima\, gradile brodove i istraživale morski svijet. Od gusarskih kraljica i gusarica\, moreplovki i brodograditeljica\, koje su se od vremena prije nove ere pa sve do 20. stoljeća najčešće prerušavale u muškarce zbog dobro nam znanog uvjerenja da je “žena nesreća na brodu”\, sve do pionirki 20. stoljeća koje su samostalno oplovljavale planetu\, sudjelovale u utrkama\, elektrozavarivale brodove tijekom svjetskih ratova. Koje su se izborile za prava na školovanje i rad u tehničkim strukama te kao inženjerke i obrazovane pomorske arhitektice konstruirale i dizajnirale brodove. Koje su kao obrazovane pomorkinje\, kapetanice i časnice upravljale brodovima i plovile morima. Koje su kao obrazovane znanstvenice sudjelovale u utemeljenju znanosti o moru\, istraživanju i mapiranju oceana i morskog života\, kao aktivistice se zauzimale za očuvanje i spašavanje morskog svijeta i istovremeno doprinosile pomicanju granica i ravnopravnosti. Sve do danas kada ravnopravno studiraju\, plove morima i konstruiraju brodove\, a ipak i dalje sudjeluju s manje od 2% zaposlenih u pomorskoj industriji svijeta. (…) \n(…) Brodice su duge 4.5m\, plovne\, g/radim ih samostalno\, od drva\, većim dijelom recikliranog\, od drvenih podova\, kašeta od voća i povrća s tržnica\, parketa\, dijelova suncobrana\, starog namještaja\, u ovom slučaju i metli i epoxy smole\, a pokreću se sinergijom čovjeka i prirode\, na vesla i jedra; ekološki\, ne uzurpirajući okoliš\, ni bukom ni pogonom\, potpuno utopljene u krajolik. \nRad je procesualan\, od ideje i namjere iz 2010. godine kao odgovor na iskustvo imanja i održavanja drvenog broda\, do uspostavljanja mogućnosti po pitanju stjecanja znanja\, prostora\, uvjeta za rad i alata. od 2018. g/radim flotu BRODI/ONA u svom studiju RADI/ONA usred Zagreba (Palmotićeva 49) na tankoj liniji umjetničkog i praktičnog\, kreiram tj. g/radim funkcionalnu umjetničku instalaciju\, flotu posvećenu po/morskim junakinjama koja\, osim što se pita “ima li mjesta za žene u svijetu pomorstva”\, umjetničkom gestom\, odlukom\, organizacijom i radom: svojim rukama\, g/radi “paralelni svijet-vijest-povijest”\, redefinirani svijet-pomorstva. (…)\n(…) Za izložbu u Art radionici Lazareti sagradila sam sedmu brodicu u čast svjetioničarki s dubrovačkog otočića Daksa iz 1901. godine – EUDOKSIJI KUSTRIĆ.\nBrodicu sam sagradila većim dijelom reciklirajući metle koje smo u Lazaretima u tu svrhu prikupili od Dubrovkinja\, Dubrovčana\, gostiju i prijatelja.\nVeliko hvala svima koji su dali svoju vrijednu metlicu da ju pretvorim u brodicu.\nJedna anegdota s metlom me isprovocirala tj. potakla da skroz samostalno – zaista sagradim svoj brod\, tj. svoju flotu brodica posvećenih po/morskim heroinama. Iza metle stoji veliko povijesno\, ekonomsko i kulturno značenje\, oduvijek je bila nezamjenjiv radni alat\, simbol uglavnom kućanskog i “ženskog” te obrtničkog rada (neizostavni alat starih zanatskih radionica) kao i simbol vještih žena. (…) \n(…) EUDOKSIJA KUSTRIĆ bila je svjetioničarka na dubrovačkom otočiću Daksa\, svjetlila je svjetionikom 1901. godine. Nije bilo lako\, a ni uobičajeno biti svjetioničarka i Eudoksija se zasigurno morala nositi s mnogim izazovima svoga vremena. Bila je iz svjetioničarske obitelji Kustrić koja je obilježila prvih 30 godina rada svjetionika. 150 godina od prvog svjetla\, a 121 godinu nakon naše svjetioničarke\, svjetionik je ovu godinu ponovno zasvjetlio. Bilo je uobičajeno da svjetioničar na svjetioniku živi s obitelji\, a žena je bila sposobna upravljati svjetionikom kada je svjetioničar bio onemogućen te je svakodnevno sudjelovala u radu svjetionika. U određenom povijesnom trenutku žene svjetioničara uspjele su se izboriti da budu plaćene za svoj rad\, u početku kao asistentice\, a potom i kao samostalne svjetioničarke.” \n(iz teksta Matee Šabić Sabljić o floti i umjetničkom radu BRODI/ONA) \nNa izložbi u Art radionici Lazareti bit će postavljena cijela flota BRODI/ONA\, a saznat ćete i koja imena žena značajnih za povijest pomorstva nose druge brodice i koje su im žene bile kume prilikom porinuća. \n“10. prosinca 2022. će kuma\, ovovremena brodska heroina kapetanica Serena Melani\, imenovati brodicu Eudoksiju i potom ćemo je porinuti sa istezališta Posat”- ali o tome i alternativnoj ženskoj povijesti pomorstva\, uskoro. \nVeselimo se vašem dolasku! \nIzložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija RH; Grad Dubrovnik\, Matea Šabić Sabljić i svi koji su donirali svoje drvene metle kako bi postale brodicom. \nMATEA ŠABIĆ SABLJIĆ\nBRODI/ONA\n“Metlice u brodice” \nArt radionica Lazareti (lađa X)\n25.11. – 18.12.2022.\nradno vrijeme:\npon-pet // 11 do 18 h\npostav izložbe: Matea Šabić Sabljić\, Jure Sabljić i Nikša Vukosavić. \nprodukcija: ARL 2022 \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-matee-sabic-sabljic-brodi-ona-metlice-u-brodice/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Baština,Edukativna,Izložbe,KULTURA,Obiteljska zabava,Povijest,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/11/RadiOna.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221203T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221203T200000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221201T123758Z
LAST-MODIFIED:20221202T114541Z
UID:10001776-1670090400-1670097600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:DULU u Galeriji Otok ; Otvorenje izložbe „Sniženja i propusti“
DESCRIPTION:U suradnji s Art radionicom Lazareti\, Dubrovačka udruga likovnih umjetnika (DULU) u subotu 03. prosinca u 18 sati u Galeriji Otok otvorit će skupnu izložbe članova\, „Sniženja i propusti“.\nTema izložbe su trgovački lanci\, trgovina i konzumerizam na kojoj Dubrovačka udruga likovnih umjetnika publici predstavlja dvanaest svojih članova s 17 radova. Ovo je peta izložba DULU-a u ovoj godini\, radovi su formata 100×80 cm i nastali su tijekom 2022. godine.\nUčesnici izložbe su:\nJosipa Vlašić\, Karja Tolja\, Luce Đuraš\, Marijan Fragić\, Marta Baće\, Mirica Dubčić\, Miroslav Stamatović\, Mišo Baričević\, Nino Dubčić\, Robert Kralj\, Silvija Sikavica i Valter Kožul.\n\nNakon večeri otvorenja\, izložba se može pogledati do 15. prosinca\, radnim danima od 11-18 sati.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/dulu-u-galeriji-otok-otvorenje-izlozbe-snizenja-i-propusti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/12/DULU.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221215T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221215T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221212T152632Z
LAST-MODIFIED:20221212T152632Z
UID:10001806-1671134400-1671138000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Predstavljanje knjige Antuna Nodila "Dokonica i ne-dokonica"
DESCRIPTION:Art radionica Lazareti vas poziva na predstavljanje knjige Antuna Nodila “Dokonica i ne-dokonica” koja će se održati u Galeriji Otok u četvrtak 15. prosinca 2022. u 20 sati.                                                                                                                                                               Filozofijska potraga za dokonicom inspirirana je velikim tradicijskim spjevovima posebice spjevom “Pelegrin” Mavra Vetranovića koji jest upravo jedno takvo hodočašće kao duhovno traganje za dokonicom.                                                                                                        Uz autora u predstavljanju knjige sudjelovat će kao moderator i Nikša Selmani. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/predstavljanje-knjige-antuna-nodila-dokonica-i-ne-dokonica/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,KULTURA,Predstavljanje knjige,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/12/A.N..jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221216T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221216T235900
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20221212T161538Z
LAST-MODIFIED:20221214T101658Z
UID:10001791-1671213600-1671235140@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Festival vinila 2022 u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:Četvrto izdanje Festivala vinila održat će se 16. prosinca u Galeriji Otok. Organizatori događanja su Art radionica Lazareti i Audiovizualni centar Dubrovnik u suradnji s udrugom Dubrovnik 33/45. \nProgram: \n18h // Panel “Glazba i vizualne umjetnosti”\n– Moderator: Žarko Dragojević\n– Sudionici: Maro Mitrović\, Igor Jurilj\, Nora Mojaš\, Ivan Bonačić i Sanin Karamehmedović \n19:30h // Otvorenje prodajne izložbe glazbenih ilustracija Igora Jurilja \nOd 18 sati će ujedno biti otvoren i mali sajam vinila te DJ program članova udruga na kojemu će se naći aktualna vinilna izdanja dubrovačkih autora / bandova: Izae (Kvamb i Snivatelj snima)\, Embassy 516 (Surveillance of the Environment i Correlation)\, Ivan Bonačić (Kraken i Dream Aviary). \nTakođer od 23:00 u Klubu Lazareti program se nastavlja uz plesni program “Oldies But Goldies” uz jednog od osnivača udruge Dubrovnik 33/45 – DJ Niki Ramone! \n*Manifestacija je ostvarena u sklopu Platforme za Lazarete te godišnjeg programa udruga ARL & AVCD koje su podržane od strane Ministarstva kulture i medija RH\, županije Dubrovačko – neretvanske te Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačke – neretvanske županije.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/50550/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,Festivali,KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,OSTALO,Predavanja,Suvremene umjetničke prakse,Zabava
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2022/12/festival-vinila-2022.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230201T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230201T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230127T124023Z
LAST-MODIFIED:20230127T124139Z
UID:10000864-1675278000-1675285200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe; Tango\, Uroš Čalić
DESCRIPTION:TANGO\nUroš Čalić\nOtvorenje izložbe: 1.veljače u 19 sati\nTrajanje izložbe: 1.2. 2023. – 15.2.2023.\nRadno vrijeme Galerije Otok: ponedjeljak – petak 12 – 18 h\n\nUz Đurđin tango – Mario Kopić\n\n“Quiconque aime le tango csi mon complice. Pour moi. il n’y a qu’un sentiment supcrieur a tous Iesautres: la melancolie. Or le tango n’existe que par la melancolie. Et nous aussi\, nous n’existons que par elle.”\n„Svatko tko voli tango moj je saučesnik. Za mene postoji samo jedno čuvstvo koje nadmašuje sva druga: melankolija. A tango postoji samo kroz melankoliju. I mi isto tako\, mi postojimo samo kroznju.“ Emil Cioran\n\nTango nije samo popularan ples\, tango nije samo moda ili stil života. Tango je vitalna metafora vremena u kojem živimo. Čulan i sinkopiran\, mutan i elementaran\, strastven i grub\, tužan i bolan\,tango je i ples i simbol duha epohe. lako i mnogi drugi plesovi nose u sebi duh epohe u kojoj su nastali i zapravo predstavljaju određen povijesni trcnutak\, jedino i samo tango raskriva dušu plesačice i plesača i postaje metaforom izražajnosti i uzdržanosti\, prkosa i potmulog zova smrti.\nPles može biti veseo i svečan\, tužan i pun zlih slutnji\, ali rijetko gdje svjetlost i tama igre mogu biti lako duboko prožeti kao u tangu. Tango je hod u kojem se horizontalna ekstaza prenosi u vertikalnu kretnju. Muškarac izvodi gipke\, provokativne korake\, njegovo je tijelo skroz uspravljeno\, dok svoj profil drži čvrsto priljubljen uz profil svoje partnerice. Figura koju ocrtavaju na taj način spojena tijela djeluje oštro\, djeluje surovo. Cijeli svijet se okreće\, cijeli svijet pada i ustaje. cijeli svijet je muzika\, plesači su njegova realnost\, a melodija pokretač života. Unutar čednih obrisa tango figura\, tih tijela koja se ne dotiču ali su spojena\, ključa odnosno izbija želja i probada njezin žalac\, erotska žudnja. I upravo zato što je tango ples žudnje on postoji jedino i samo kroz melankoliju.\nU psihoanalizi se melankolija objašnjava preusmjeravanjem na nas same onih snaga i moći koje smo dotad upućivali izvanjskim predmetima. Otuda dolazi do ravnodušja prema svijetu i drugima\, kao i\, podjednako\, do samoumanjivanja samih sebe. Gasnu ne samo spone između nas i drugih\, nego i spone unutar nas. One više ništa ne uspijevaju zadržati: sve prolazi… Koliko i što god sipali\, sve iscuri s duge strane. Postajemo melankolijski lijevak. Žeđ biva neutaživom\, a razmicanje bolnim. Uslijed toga. budući da su izvanjski izvori zanijekani. prceajcmo se opsjedajućim predstavama. Ne crpeći višc niotkuda\, naša se moć samoprehranjuje\, stvara predstave koje odmah guta. Melankolija nas svega oslobađa osim sebe. Tok je melankolije zato kružan\, kružan poput plesa. Njezin govor\, odnosno njezina gesta\, upućen je jedino samome sebi\, ne zahtijevajući nikakav trag drugog. Raspolućuje se unutar svijeta koji obuhvaća. To je naprosto borba. borba do smrti\, borba u kojoj smo mi sami\, mi melankolici\, jedini borci\, jedino borkinje. Upravo iz te i takve borbe izranja tango.\nI zato nam se tango svagda iznova vraća.\n\nIzložbu “Tango” realiziramo u sklopu programa Usječci – Galerija Otok.\nZahvaljujemo gđi Đurđi Tedeschi\, Mariu Kopiću i Lukši Suhoru.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-tango-uros-calic/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/01/tango-uros-calic.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230313T170000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230313T180000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230308T142658Z
LAST-MODIFIED:20230313T122827Z
UID:10002010-1678726800-1678730400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Književni razgovor u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:Književna rezidencija “Ulysses’ Shelter”\, Odisejevo Utočište na Mljetu (pokrenuta uz podršku Nacionalnog parka Mljet) ulazi u petu godinu postojanja i ugošćavanja pjesnika\, pisaca\,urednika i prevoditelja iz raznih europskih zemalja. Art radionica Lazareti isto toliko godina ima čast u svom prostoru ugostiti i predstaviti publici mlade europske pjesnike i njihov dosadašnji rad na svom putu do Mljeta. \n13. ožujka u 17 sati pozivamo vas da dođete u Art radionicu Lazareti (lađa X) poslušati književni razgovor s mladim\, nagrađivanim pjesnikom Matthewom Schembrijem koji će na Mljetu boraviti narednih dana. \nRazgovor sa malteškim pjesnikom će voditi Sandorfov urednik i pokretač projekta “Ulysses’ Shelter” Ivan Sršen \nMatthew Schembri (r. 1993.) umjetnik je\, pisac i pjesnik koji živi na Malti. Stekao je magisterij likovnih umjetnosti (MFA) iz digitalne umjetnosti 2017.\,a diplomu iz malteške književnosti 2020. Godine 2016. pozvan je kao umjetnik-rezident u Virginiu\, Center for the Creative Arts (VCCA). Schembri je osvojio Divergent Thinkers 04 (2015.)\, Shifting Contexts (2019.)\, a Arts Council Malta proglasio ga je Mladim umjetnikom za 2017.godinu. Osim na Malti\, neka od njegovih djela predstavljena su i u Nizozemskoj\, Njemačkoj\, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov debitantski roman\, Stessi (2018.)\, pobijedio je na Književnom natječaju romana za mlade 2016.\, a njegova prva zbirka poezije\, Ħassartek (2021.) bila je finalist Nacionalne nagrade za knjigu 2022. Godine 2022. Nacionalno vijeće za knjigu Malte dodijelilo mu je nagradu za najboljeg autora u nastajanju. \nUlysses Shelter’ je projekt međunarodne mreže književnih rezidencija koji koordinira izdavačka kuća Sandorf iz Zagreba\, obuhvaća partnere iz još sedam zemalja: Slovenije\, Čeke\, Grčke\, Srbije\, Malte\, Velike Britanije i Španjolske. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjizevni-razgovor-u-art-radionici-lazareti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,KULTURA,Predavanja,Predstavljanje knjige,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/03/Copy-of-Copy-of-Cover-images-3-1024x601-1.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230316T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230316T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230308T112042Z
LAST-MODIFIED:20230313T122838Z
UID:10002024-1678993200-1679000400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe; Viktor Daldon // Korekcije //
DESCRIPTION:U galeriji Otok 16. ožujka u 19 sati otvorit ćemo izložbu Viktora Daldona naslovljena Korekcije.\n\nKako se može iščitati iz naslova\, riječ je o intervencijama odnosno korekturama nekih starijih slika ili totalnim preslicima ranijih radova koji potpuno negiraju prvotnu sliku i tretiraju je tek kao podlogu\, slikom impregnirano platno. Korekcije su umjetnički impuls\, gesta kojom umjetnik izražava nezadovoljstvo trenutnom pozicijom i vidljivošću (svog) umjetničkog rada u društvu.\nViktor Daldon nas zapravo podsjeća da je umjetničko djelovanje društvena činjenica\, ali i potreba koju smo\, iskrzani raznim epidemijama\, ideologijama i sveopćom turistifikacijom\, u potpunosti zanemarili.U tom križarskom pohodu na svoj umjetnički rad Daldon sliku tretira kao svojevrsni work in progress\, stalnu mijenu\, koja je na rubu preživljavanja\, jer uvijek postoji mogućnost njenog konačnog uništenja.\nViktor Daldon korigirao je neke od slika iz serije Suveniri kao i slike iz serije Psovke\, ali na izložbi ćemo vidjeti i slike koje bismo mogli nazvati prostornim korekcijama\, svojevrsnim pejzažima\, kao mali iskorak u percepciji prirode\, kao i one koje govore o ratnim strahotama.\nU svakom slučaju\, korekcije nisu tek ispravci umjetnika nezadovoljnog svojim radom\, korekcije su čvrst stav autorefleksivne umjetničke ideje kao stvaralačke\, društvene akcije.\n\nIzložbu se može pogledati u Galeriji Otok do 12. travnja\, radnim danima od 12 do 19 h.\n\nViktor Daldon rođen je 1972. godine u Dubrovniku. Godine 1995. upisuje Pedagoški fakultet u Rijeci (Odsjek likovne umjetnosti)\, a 1996. godine nastavlja studij na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je rektorove nagrade za slikarstvo 2001. godine. Diplomirao je u klasi Eugena Kokota 2001. godine. Član je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Dubrovniku.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-viktora-daldona/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/03/v.-Daldon.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230414T120000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230415T190000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230411T093901Z
LAST-MODIFIED:20230426T062951Z
UID:10002163-1681473600-1681585200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe Jelene Trpković u galeriji Otok
DESCRIPTION:S veseljem vas pozivamo na otvorenje izložbe Jelene Trpković\nu Galeriju Otok u petak 14.4. u 20 sati\n\nTekst za izložbu napisao je Mario Kopić.\n\nJelenina sjena\nOvaj sam rat dugo imao u sebi. Zbog toga me se on intimno ne tiče. Da bih se izvukao iz mojih razvalina\, morao sam letjeti. I letio sam. U onom razvaljenom svijetu boravim još samo preko sjećanja.\nPaul Klee\nU jednom od svojih autobiografskih zapisa pod naslovom Djetinjstvo u Berlinu oko 1900. godine\, Walter Benjamin nam iznosi kinesku pričicu koja zbori o starom slikaru koji je pozvao prijatelje da im pokaže svoju najnoviju sliku. Slika prikazuje park kroz koji\, uzduž potoka\, promiče puteljak\, zalazi u šumarak\, pomalja se iz njega i vodi do vrata neke kućice. Kada su se prijatelji\, nagledavši i nauživavši se\, odvratili od slike\, staroga majstora odjednom više nije bilo tu. Uminuo je…\nPremda se u zapisima Djetinjstva u Berlinu oko 1900. godine sve čini poput kakve djetinje pustolovine (nevino spominjanje\, spontano i sebeotkrivačko)\, njezino ispisivanje prožeto je stanovitim drhtajima. Upravo je cijela knjiga navlastita zbirka svakojakih znamenja. Benjamin se vraća u djetinjstvo između ostaloga i da bi u svojim uspomenama pronašao znamenja katastrofa koje su se već prigrabile njegova života. Sjećajući se i ispisujući\, on na svoj način gata. I drhtaji što ih prepoznajemo u tekstovima jesu drhtaji slutnje progona\, slutnje smrti. Pogled koji se razrasta u nepostojanosti pamćenja biva poduprt i slikom\npovijesti kakvu će Benjamin\, nekoliko godina potom\, uoči tragične smrti na francusko-španjolskoj granici\, izložiti u svojim tezama o povijesti\, u času kad više ništa neće vidjeti pred sobom\, osim razvalina\, koje je ”anđeo uništenja”\, taj ”anđeo povijesti”\, s crteža Paula Kleea\, gledao već užasnuto za sobom.\nPovijest je\, za Benjamina\, poraz\, povijest je jedna jedina katastrofa koja nam kao svoj melankolični post-scriptum može ostaviti samo ostatak\, talog\, razvaline i nas same\, neprebolno poražene\, posred njih. Čitajući\, sjetno\, Benjaminove zapise\, zamijetit ćemo da njihov autor\, iz svojeg iskustva odraslog\, biva svjestan i sve svjesniji\, i time užasnutiji\, da je i dijete žrtva katastrofe nalik onoj u kojoj će posrnuti odraslo biće.\nDijete\, naime\, odrasta. I to se odrastanje odvija diskontinuirano\, upravo kao što je takav i ”napredak” same povijesti\, skačući od nesreće do nesreće\, izbjegavajući jednu i strovaljujući se u drugu propast. Na račun svojih sličnih katastrofa\, dijete i odrasli sklapaju svojevrstan prešutni pakt onih koji su izgubljeni. Posrijedi je sporazum nemoći. Čovjek žmiri pred kaosom i stvara iluziju o kozmosu. Ono što dijete već naslućuje\, odrasli nedvoumno zna\, ne želeći znati: Nema tog dokumenta kulture\nkoji istodobno nije dokument barbarstva!\n… Stari slikar iz kineske pričice je uminuo. Njegovi prijatelji ugledaše ga tada na njegovoj slici. Odalečivao se slikar uskom krivudavom stazicom\, na časak nestao u gaju\, a potom se pred vratima kućice okrenuo\, nasmjehnuo\, mahnuo prijateljima koji su ga gledali\, usredotočeni na njegovu sliku\, otvorio vrata i zavazda stupio u kućicu\, u kućicu izgrađenu od vlastitih čeznuća\, uobrazilja i sjećanja.\nI kod Jelene je svagda ”anđeo uništenja”\, ”anđeo povijesti”\, dvosmislen i ovisi o volji koju opslužuje: volji stvaranja ili volji razaranja. A obje opslužuje istodobno. Male stvari\, pa i najbanalniji detalji\, poprimaju pritom odlučno značenje. U malim se stvarima prepoznaju vihori i predstojeći potresi što ruše sve\npred sobom i za sobom. U Jeleninoj mikrologiji sjena je apokaliptična\, a kob njezina lutanja oscilira između neočekivanog i neumitnog. I umah vidimo kako ona izlazi iz svog kolaža\, ostavljajući nam prazno mjesto\, prazno mjesto za naša čeznuća\, uobrazilje i sjećanja. Lutanje je za Jelenu završeno\, povratak se odigrao. Ne idemo više ususret smrti\, naučili smo se družiti s njom\, hodati s njom usporedno. Uostalom\, kad ne bi bilo sjene\, ne bismo znali koliko smo bića tame. I ne bismo znali za svjetlost života. Tama je u zjenici sunca…\n\nIzložba se može posjetiti do 5. svibnja radnim danima od 12 do 19 h.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-jelene-trpkovic-u-galeriji-otok/2023-04-14/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/04/jelena-trpkovic_kolaz.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230417T120000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230418T190000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230411T093901Z
LAST-MODIFIED:20230426T063004Z
UID:10001142-1681732800-1681844400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:IZLOŽBA U GALERIJI OTOK : Jelena Trpković "ATLAS"
DESCRIPTION:Od petka 14. travnja u prostoru Galerije Otok / Art radionice Lazareti možete pogledati izložbu kolaža Jelene Trpković pod nazivom “Atlas”\n\nIzložba “Atlas” se može posjetiti do 5. svibnja radnim danima od 12 do 19 sati.\n\n\nTekst za izložbu napisao je Mario Kopić.\n\nJelenina sjena\nOvaj sam rat dugo imao u sebi. Zbog toga me se on intimno ne tiče. Da bih se izvukao iz mojih razvalina\, morao sam letjeti. I letio sam. U onom razvaljenom svijetu boravim još samo preko sjećanja.\nPaul Klee\nU jednom od svojih autobiografskih zapisa pod naslovom Djetinjstvo u Berlinu oko 1900. godine\, Walter Benjamin nam iznosi kinesku pričicu koja zbori o starom slikaru koji je pozvao prijatelje da im pokaže svoju najnoviju sliku. Slika prikazuje park kroz koji\, uzduž potoka\, promiče puteljak\, zalazi u šumarak\, pomalja se iz njega i vodi do vrata neke kućice. Kada su se prijatelji\, nagledavši i nauživavši se\, odvratili od slike\, staroga majstora odjednom više nije bilo tu. Uminuo je…\nPremda se u zapisima Djetinjstva u Berlinu oko 1900. godine sve čini poput kakve djetinje pustolovine (nevino spominjanje\, spontano i sebeotkrivačko)\, njezino ispisivanje prožeto je stanovitim drhtajima. Upravo je cijela knjiga navlastita zbirka svakojakih znamenja. Benjamin se vraća u djetinjstvo između ostaloga i da bi u svojim uspomenama pronašao znamenja katastrofa koje su se već prigrabile njegova života. Sjećajući se i ispisujući\, on na svoj način gata. I drhtaji što ih prepoznajemo u tekstovima jesu drhtaji slutnje progona\, slutnje smrti. Pogled koji se razrasta u nepostojanosti pamćenja biva poduprt i slikom\npovijesti kakvu će Benjamin\, nekoliko godina potom\, uoči tragične smrti na francusko-španjolskoj granici\, izložiti u svojim tezama o povijesti\, u času kad više ništa neće vidjeti pred sobom\, osim razvalina\, koje je ”anđeo uništenja”\, taj ”anđeo povijesti”\, s crteža Paula Kleea\, gledao već užasnuto za sobom.\nPovijest je\, za Benjamina\, poraz\, povijest je jedna jedina katastrofa koja nam kao svoj melankolični post-scriptum može ostaviti samo ostatak\, talog\, razvaline i nas same\, neprebolno poražene\, posred njih. Čitajući\, sjetno\, Benjaminove zapise\, zamijetit ćemo da njihov autor\, iz svojeg iskustva odraslog\, biva svjestan i sve svjesniji\, i time užasnutiji\, da je i dijete žrtva katastrofe nalik onoj u kojoj će posrnuti odraslo biće.\nDijete\, naime\, odrasta. I to se odrastanje odvija diskontinuirano\, upravo kao što je takav i ”napredak” same povijesti\, skačući od nesreće do nesreće\, izbjegavajući jednu i strovaljujući se u drugu propast. Na račun svojih sličnih katastrofa\, dijete i odrasli sklapaju svojevrstan prešutni pakt onih koji su izgubljeni. Posrijedi je sporazum nemoći. Čovjek žmiri pred kaosom i stvara iluziju o kozmosu. Ono što dijete već naslućuje\, odrasli nedvoumno zna\, ne želeći znati: Nema tog dokumenta kulture\nkoji istodobno nije dokument barbarstva!\n… Stari slikar iz kineske pričice je uminuo. Njegovi prijatelji ugledaše ga tada na njegovoj slici. Odalečivao se slikar uskom krivudavom stazicom\, na časak nestao u gaju\, a potom se pred vratima kućice okrenuo\, nasmjehnuo\, mahnuo prijateljima koji su ga gledali\, usredotočeni na njegovu sliku\, otvorio vrata i zavazda stupio u kućicu\, u kućicu izgrađenu od vlastitih čeznuća\, uobrazilja i sjećanja.\nI kod Jelene je svagda ”anđeo uništenja”\, ”anđeo povijesti”\, dvosmislen i ovisi o volji koju opslužuje: volji stvaranja ili volji razaranja. A obje opslužuje istodobno. Male stvari\, pa i najbanalniji detalji\, poprimaju pritom odlučno značenje. U malim se stvarima prepoznaju vihori i predstojeći potresi što ruše sve\npred sobom i za sobom. U Jeleninoj mikrologiji sjena je apokaliptična\, a kob njezina lutanja oscilira između neočekivanog i neumitnog. I umah vidimo kako ona izlazi iz svog kolaža\, ostavljajući nam prazno mjesto\, prazno mjesto za naša čeznuća\, uobrazilje i sjećanja. Lutanje je za Jelenu završeno\, povratak se odigrao. Ne idemo više ususret smrti\, naučili smo se družiti s njom\, hodati s njom usporedno. Uostalom\, kad ne bi bilo sjene\, ne bismo znali koliko smo bića tame. I ne bismo znali za svjetlost života. Tama je u zjenici sunca…
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-jelene-trpkovic-u-galeriji-otok-2023-04-17/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/04/jelena-trpkovic_kolaz.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230418T120000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230419T190000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230411T093901Z
LAST-MODIFIED:20230426T063032Z
UID:10001144-1681819200-1681930800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:IZLOŽBA U GALERIJI OTOK : Jelena Trpković "ATLAS"
DESCRIPTION:Od petka 14. travnja u prostoru Galerije Otok / Art radionice Lazareti možete pogledati izložbu kolaža Jelene Trpković pod nazivom “Atlas”\n\nIzložba “Atlas” se može posjetiti do 5. svibnja radnim danima od 12 do 19 sati.\n\n\nTekst za izložbu napisao je Mario Kopić.\n\nJelenina sjena\nOvaj sam rat dugo imao u sebi. Zbog toga me se on intimno ne tiče. Da bih se izvukao iz mojih razvalina\, morao sam letjeti. I letio sam. U onom razvaljenom svijetu boravim još samo preko sjećanja.\nPaul Klee\nU jednom od svojih autobiografskih zapisa pod naslovom Djetinjstvo u Berlinu oko 1900. godine\, Walter Benjamin nam iznosi kinesku pričicu koja zbori o starom slikaru koji je pozvao prijatelje da im pokaže svoju najnoviju sliku. Slika prikazuje park kroz koji\, uzduž potoka\, promiče puteljak\, zalazi u šumarak\, pomalja se iz njega i vodi do vrata neke kućice. Kada su se prijatelji\, nagledavši i nauživavši se\, odvratili od slike\, staroga majstora odjednom više nije bilo tu. Uminuo je…\nPremda se u zapisima Djetinjstva u Berlinu oko 1900. godine sve čini poput kakve djetinje pustolovine (nevino spominjanje\, spontano i sebeotkrivačko)\, njezino ispisivanje prožeto je stanovitim drhtajima. Upravo je cijela knjiga navlastita zbirka svakojakih znamenja. Benjamin se vraća u djetinjstvo između ostaloga i da bi u svojim uspomenama pronašao znamenja katastrofa koje su se već prigrabile njegova života. Sjećajući se i ispisujući\, on na svoj način gata. I drhtaji što ih prepoznajemo u tekstovima jesu drhtaji slutnje progona\, slutnje smrti. Pogled koji se razrasta u nepostojanosti pamćenja biva poduprt i slikom\npovijesti kakvu će Benjamin\, nekoliko godina potom\, uoči tragične smrti na francusko-španjolskoj granici\, izložiti u svojim tezama o povijesti\, u času kad više ništa neće vidjeti pred sobom\, osim razvalina\, koje je ”anđeo uništenja”\, taj ”anđeo povijesti”\, s crteža Paula Kleea\, gledao već užasnuto za sobom.\nPovijest je\, za Benjamina\, poraz\, povijest je jedna jedina katastrofa koja nam kao svoj melankolični post-scriptum može ostaviti samo ostatak\, talog\, razvaline i nas same\, neprebolno poražene\, posred njih. Čitajući\, sjetno\, Benjaminove zapise\, zamijetit ćemo da njihov autor\, iz svojeg iskustva odraslog\, biva svjestan i sve svjesniji\, i time užasnutiji\, da je i dijete žrtva katastrofe nalik onoj u kojoj će posrnuti odraslo biće.\nDijete\, naime\, odrasta. I to se odrastanje odvija diskontinuirano\, upravo kao što je takav i ”napredak” same povijesti\, skačući od nesreće do nesreće\, izbjegavajući jednu i strovaljujući se u drugu propast. Na račun svojih sličnih katastrofa\, dijete i odrasli sklapaju svojevrstan prešutni pakt onih koji su izgubljeni. Posrijedi je sporazum nemoći. Čovjek žmiri pred kaosom i stvara iluziju o kozmosu. Ono što dijete već naslućuje\, odrasli nedvoumno zna\, ne želeći znati: Nema tog dokumenta kulture\nkoji istodobno nije dokument barbarstva!\n… Stari slikar iz kineske pričice je uminuo. Njegovi prijatelji ugledaše ga tada na njegovoj slici. Odalečivao se slikar uskom krivudavom stazicom\, na časak nestao u gaju\, a potom se pred vratima kućice okrenuo\, nasmjehnuo\, mahnuo prijateljima koji su ga gledali\, usredotočeni na njegovu sliku\, otvorio vrata i zavazda stupio u kućicu\, u kućicu izgrađenu od vlastitih čeznuća\, uobrazilja i sjećanja.\nI kod Jelene je svagda ”anđeo uništenja”\, ”anđeo povijesti”\, dvosmislen i ovisi o volji koju opslužuje: volji stvaranja ili volji razaranja. A obje opslužuje istodobno. Male stvari\, pa i najbanalniji detalji\, poprimaju pritom odlučno značenje. U malim se stvarima prepoznaju vihori i predstojeći potresi što ruše sve\npred sobom i za sobom. U Jeleninoj mikrologiji sjena je apokaliptična\, a kob njezina lutanja oscilira između neočekivanog i neumitnog. I umah vidimo kako ona izlazi iz svog kolaža\, ostavljajući nam prazno mjesto\, prazno mjesto za naša čeznuća\, uobrazilje i sjećanja. Lutanje je za Jelenu završeno\, povratak se odigrao. Ne idemo više ususret smrti\, naučili smo se družiti s njom\, hodati s njom usporedno. Uostalom\, kad ne bi bilo sjene\, ne bismo znali koliko smo bića tame. I ne bismo znali za svjetlost života. Tama je u zjenici sunca…
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-jelene-trpkovic-u-galeriji-otok-2023-04-18/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/04/jelena-trpkovic_kolaz.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230419T120000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230420T190000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230411T093901Z
LAST-MODIFIED:20230426T063047Z
UID:10001145-1681905600-1682017200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:IZLOŽBA U GALERIJI OTOK : Jelena Trpković "ATLAS"
DESCRIPTION:Od petka 14. travnja u prostoru Galerije Otok – Art radionica Lazareti možete pogledati izložbu kolaža Jelene Trpković pod nazivom “Atlas”. Izložba “Atlas” se može posjetiti do 5. svibnja radnim danima od 12 do 19 sati. \nTekst za izložbu napisao je Mario Kopić. \nJelenina sjena \nOvaj sam rat dugo imao u sebi. Zbog toga me se on intimno ne tiče. Da bih se izvukao iz mojih razvalina\, morao sam letjeti. I letio sam. U onom razvaljenom svijetu boravim još samo preko sjećanja.\nPaul Klee \nU jednom od svojih autobiografskih zapisa pod naslovom Djetinjstvo u Berlinu oko 1900. godine\, Walter Benjamin nam iznosi kinesku pričicu koja zbori o starom slikaru koji je pozvao prijatelje da im pokaže svoju najnoviju sliku. Slika prikazuje park kroz koji\, uzduž potoka\, promiče puteljak\, zalazi u šumarak\, pomalja se iz njega i vodi do vrata neke kućice. Kada su se prijatelji\, nagledavši i nauživavši se\, odvratili od slike\, staroga majstora odjednom više nije bilo tu. Uminuo je…\nPremda se u zapisima Djetinjstva u Berlinu oko 1900. godine sve čini poput kakve djetinje pustolovine (nevino spominjanje\, spontano i sebeotkrivačko)\, njezino ispisivanje prožeto je stanovitim drhtajima. Upravo je cijela knjiga navlastita zbirka svakojakih znamenja. Benjamin se vraća u djetinjstvo između ostaloga i da bi u svojim uspomenama pronašao znamenja katastrofa koje su se već prigrabile njegova života. Sjećajući se i ispisujući\, on na svoj način gata. I drhtaji što ih prepoznajemo u tekstovima jesu drhtaji slutnje progona\, slutnje smrti. Pogled koji se razrasta u nepostojanosti pamćenja biva poduprt i slikom\npovijesti kakvu će Benjamin\, nekoliko godina potom\, uoči tragične smrti na francusko-španjolskoj granici\, izložiti u svojim tezama o povijesti\, u času kad više ništa neće vidjeti pred sobom\, osim razvalina\, koje je ”anđeo uništenja”\, taj ”anđeo povijesti”\, s crteža Paula Kleea\, gledao već užasnuto za sobom.\nPovijest je\, za Benjamina\, poraz\, povijest je jedna jedina katastrofa koja nam kao svoj melankolični post-scriptum može ostaviti samo ostatak\, talog\, razvaline i nas same\, neprebolno poražene\, posred njih. Čitajući\, sjetno\, Benjaminove zapise\, zamijetit ćemo da njihov autor\, iz svojeg iskustva odraslog\, biva svjestan i sve svjesniji\, i time užasnutiji\, da je i dijete žrtva katastrofe nalik onoj u kojoj će posrnuti odraslo biće. \nDijete\, naime\, odrasta. I to se odrastanje odvija diskontinuirano\, upravo kao što je takav i ”napredak” same povijesti\, skačući od nesreće do nesreće\, izbjegavajući jednu i strovaljujući se u drugu propast. Na račun svojih sličnih katastrofa\, dijete i odrasli sklapaju svojevrstan prešutni pakt onih koji su izgubljeni. Posrijedi je sporazum nemoći. Čovjek žmiri pred kaosom i stvara iluziju o kozmosu. Ono što dijete već naslućuje\, odrasli nedvoumno zna\, ne želeći znati: Nema tog dokumenta kulture\nkoji istodobno nije dokument barbarstva! \n… Stari slikar iz kineske pričice je uminuo. Njegovi prijatelji ugledaše ga tada na njegovoj slici. Odalečivao se slikar uskom krivudavom stazicom\, na časak nestao u gaju\, a potom se pred vratima kućice okrenuo\, nasmjehnuo\, mahnuo prijateljima koji su ga gledali\, usredotočeni na njegovu sliku\, otvorio vrata i zavazda stupio u kućicu\, u kućicu izgrađenu od vlastitih čeznuća\, uobrazilja i sjećanja. \nI kod Jelene je svagda ”anđeo uništenja”\, ”anđeo povijesti”\, dvosmislen i ovisi o volji koju opslužuje: volji stvaranja ili volji razaranja. A obje opslužuje istodobno. Male stvari\, pa i najbanalniji detalji\, poprimaju pritom odlučno značenje. U malim se stvarima prepoznaju vihori i predstojeći potresi što ruše sve\npred sobom i za sobom. U Jeleninoj mikrologiji sjena je apokaliptična\, a kob njezina lutanja oscilira između neočekivanog i neumitnog. I umah vidimo kako ona izlazi iz svog kolaža\, ostavljajući nam prazno mjesto\, prazno mjesto za naša čeznuća\, uobrazilje i sjećanja. Lutanje je za Jelenu završeno\, povratak se odigrao. Ne idemo više ususret smrti\, naučili smo se družiti s njom\, hodati s njom usporedno. Uostalom\, kad ne bi bilo sjene\, ne bismo znali koliko smo bića tame. I ne bismo znali za svjetlost života. Tama je u zjenici sunca… \n  \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-jelene-trpkovic-u-galeriji-otok-2023-04-19/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/04/jelena-trpkovic_kolaz.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230426T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230426T200000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230223T141321Z
LAST-MODIFIED:20230223T141549Z
UID:10000969-1682539200-1682539200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Figure\, figure - predstava Martine Tomić\, Ivane Đule i Studija za suvremeni ples u ARL
DESCRIPTION:Plesna predstava Studija za suvremeni ples ‘Figure\, figure’ koreografkinje Martine Tomić i dramaturginje Ivane Đule premijerno je izvedena u studenom 2021. u Zagrebačkom plesnom centru. \nGostovanje Studija za suvremeni ples u Art radionici Lazareti najavljujemo za 26.4. s početkom u 20 sati. \nPredstavu izvode: Dina Ekštajn\, Ida Jolić\, Ana Mrak. \nOvaj rad inspiriran je esejom the end of the poem Giorgia Agambena u kojem stoji da je kako poezija nastaje u napetosti između zvuka i značenja. ‘Mogućnost opkoračenja ono je što poeziju dijeli od proze: trenutak kada se rima ne podudara s krajem misli. Ali što se događa kada pjesma završi? kada mogućnost opkoračenja više ne postoji? predstavlja li kraj pjesme krizu stiha i poništenje poetskog? analizirajući Baudelaireovu pjesmu i njezin kraj\, Proust komentira kako je pjesma odjednom uništena\, kako je ostala bez daha. Walter Benjamin za kraj druge Baudelaireove pjesme piše kako pjesma odjednom samu sebe prekida. Kao da pjesma zapravo ne može imati kraj\, budući da kraj podrazumijeva ono što poeziji nije imanentno – podudaranje zvuka i značenja. Naslanjajući se na Valeryevu opservaciju kako je poezija prozi\, ono što je ples hodu\, opsesiju krajem pjesme prenosimo na pokret. \nšto je kraj pokreta? (što je početak plesa?)\nu kojem trenutku hod postaje ples?\nšto ako kraj postaje početak?\ntražeći odgovor\, pokret zaustavljamo u pozama.\nstatičnim figurama. \nistražujući pojam figure u svakodnevici\, književnosti\, sportu i plesu stvaramo krajolike tijelom. krajolike figura u pokretu. ispitujemo odnos prema (vlastitoj) figuri\, tjeramo ju van granica ranije uspostavljenih pokreta. izlažemo se. koliko nam je ugodno u očekivanoj ženskoj figuri? što je očekivana ženska figura? što ako pretjeramo? koja je granica i postoji li? figura u pokretu postaje ples. donosi niz novih asocijacija i emocija. koje od njih su nam prihvatiljive\, koje nisu. što one za nas znače i trebaju li nešto značiti. što je tipična figura suvremenog plesa?\npet pjevanja zamišljeni su ovdje kao posveta plesu.\ntijelu.\nfiguri.\nkraj(u).’ \nProjekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba\, Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade Kultura nova.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/figure-figure-predstava-martine-tomic-ivane-dule-i-studija-za-suvremeni-ples-u-arl/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/02/Izvor-Licencirane-fotografije_Autor-Matija-Kralj-1.jpeg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230623T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230623T230000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230623T132741Z
LAST-MODIFIED:20230623T132741Z
UID:10002432-1687554000-1687561200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Pasko Burđelez "Poštuj sezonca"
DESCRIPTION:UMJETNOST JE IZRAZ ČOVJEKOVE RADOSTI U RADU!\n\nPOŠTUJ SEZONCA događanje je koje je zasnovano na predavanjima Williama Morrissa.\n>> http://www.blok.hr/…/william-morris-o-umjetnosti-i… \n\nUključuje poziv radnicima i građanima na druženje i party.\nGostujući DJ je Luka Janjac (DJ Carnero)\n>> https://soundcloud.com/videohouse…/vhs-podcast-032-carnero\n\nU Galeriji Flora bit će izloženi radovi Paska Burđeleza.\nSve počinje u 21 sat\, u subotu 24.6.2023.\n\nProgram nije komercijalne prirode.\nSlobodno pozovite ljude koje svakodnevo susrećete na njihovom radnom mjestu kao i ostale građane.\n\nOvo događanje realiziramo u drugarstvu s HDLU Dubrovnik i Galerijom Flora\, a u sklopu programa “Druga mjesta”                                       (Grad je mrtav? Živio Grad! 2023.)\n\nSve vas s veseljem pozivamo i veselimo se vašem dolasku!
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/pasko-burdelez-postuj-sezonca/
LOCATION:Galerija Flora\, Šetalište Kralja Zvonimira\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,Izložbe,KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse,Zabava
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/06/x.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6564072;18.0723509
X-APPLE-STRUCTURED-LOCATION;VALUE=URI;X-ADDRESS=Galerija Flora Šetalište Kralja Zvonimira DUBROVNIK Dubrovačko - neretvanska županija 20000 Croatia (Local Name: Hrvatska);X-APPLE-RADIUS=500;X-TITLE=Šetalište Kralja Zvonimira:geo:18.0723509,42.6564072
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230629T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230629T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230616T130931Z
LAST-MODIFIED:20230616T130931Z
UID:10001350-1688068800-1688072400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:HEROES - Bruno Isaković i Mia Zalukar // Perforacije u Dubrovniku 2023.
DESCRIPTION:U sklopu festivala Perforacije 2023. u četvrtak 29. lipnja u 20 sati u Kazalištu Marina Držića pogledajte predstavu Heroes / Heroji Bruna Isakovića i Mije Zalukar \nHeroes je nova predstava Brune Isakovića i Mije Zalukar kojom zalaze u svemir prepun intimnih pitanja o smislu svega onoga što znamo i\, pogotovo\, svega onoga što ne znamo da nas čeka u budućnosti. Znakovit je naslov predstave\, ne samo jer daje naslutiti da ona svoju inicijalnu referentnu točku traži u liku\, djelu i mitologiji Davida Bowiea\, već jer “herojima” otvara mogućnost postojanja u nekim drugim dimenzijama. U potrebi da pobjegnemo od lavine informacija s kojima se suočavamo svakodnevno i od odgovornosti prema prijetnjama koje trenutno bacaju sjenu na našu planetu mi se okrećemo prema zvijezdama i bježimo u svemir. Prepoznatljiv stih “we could be heroes\, just for one day” ne ostavlja nas samo u domeni lake pop pjesme koja nam ne izlazi iz glave već prerasta u poruku koja nam dolazi iz naše vlastite budućnosti. Autorski i kreativni tim ove predstave istražuje povezanost onoga što gledamo na sceni i onoga što najčešće ne vidimo u sebi. Neizbježno dolazimo do moralnog i etičkog smisla današnjih heroja\, jer sve dublje moramo kopati u svojim generacijskim posrtanjima da bismo rekonstruirali onakvu sliku svijeta koja bi nas natjerala da zaista povjerujemo onima koji ga strastveno žele spasiti. Ova nas predstava vodi na putanju propitivanja kakve su to naše revolucije danas i kakve (anti)heroje zapravo zazivaju? \nAutori: Bruno Isaković\, Mia Zalukar\, Izvode: Mateja Miković\, Gendis Putri Kartini\, Oblikovanje zvuka: Hrvoje Nikšić\, Oblikovanje svijetla: Saša Fistrić\, Oblikovanje videa: Dragan Đokić\, Tehničko vodstvo: Domagoj Klasić\, Tekstovi: Lidija Deduš\, Kostimografija: Ana Fucijaš  Izrada kostima: Aleksandra Jurišić Rastović\, Fotografije: Vid Redža\, Asistentica heroja: Lucija Barišić\, Produkcija: Malo sutra\, Domino\, Art radionica Lazareti\, Partner: Zagrebački plesni centar \nProgram se odvija u suradnji organizacija Malo sutra\, Domino i Art radionica Lazareti u okviru projekta Mreža izvedbenih umjetnosti 2023. koji podržava Zaklada Kultura nova.\nSufinancirano sredstvima programa Kreativna Europa Europske unije u okviru projekta ACT: Art\, Climate\, Transition. \nFestival Perforacije 2023 – https://thisisadominoproject.org/ \nFestival Perforacije u Dubrovniku 2023.\n29.6.2023. u 20:00 sati\nKazalište Marina Držića\, Pred Dvorom 3\, Dubrovnik\nULAZNICE: 8 € (60.28 Kn) – https://www.ulaznice.hr/web/event/87/730 \n  \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/heroes-bruno-isakovic-i-mia-zalukar-perforacije-u-dubrovniku-2023/
LOCATION:Kazalište Marina Držića\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Festivali,Kazalište,KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/06/heroes.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6405461;18.110627
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230706T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230706T230000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230630T145813Z
LAST-MODIFIED:20230630T151757Z
UID:10002509-1688677200-1688684400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe; Sven Klobučar - Suživot sa životom
DESCRIPTION:SUŽIVOT SA ŽIVOTOM\n06.7 – 28. 7. 2023.\nOTVORENJE IZLOŽBE : Četvrtak\, 6. srpnja 2023. u 21 h\nGALERIJA OTOK\, Art radionica Lazareti \nSmrt je okosnica umjetničke prakse Svena Klobučara koji\, iz ciklusa u ciklus\, kroz majstorski izvedene crteže\, gradi svoje fiktivne likove\, već mrtve ili u vrlo bliskom odnosu sa smrću. Unazad nekoliko godina u njegovom radu pratimo neumrlog Wolfganga Gringa koji već četiri stotine godina kopa grobove i dr. Klea Schuberta\, psihijatra kojemu su presudili njegovi vlastiti pacijenti u privatnoj umobolnici. \nNedavna izložba “Jagorova šuma” predstavila je šumu strave i užasa\, zajednički ambijent za mrtvace\, samoubojice\, luđake i druge stanovnike umjetnikovog fiktivnog svijeta\, te uvela nove likove – Magdu cvjećaricu na groblju u nježnoj platonskoj vezi s Vojčekom – usamljenim samoubojicom koji se svaku noć iznova želi ubiti. U Klobučarevoj praksi\, tekstovi prisutni na crtežima i napisani na galerijskom zidu intenziviraju prizore\, a na široj značenjskoj razini zapravo uključuju nedokučivo\, nespoznajno. \nTekst kod Klobučara\, naime\, uvijek ima prizvuk apsurda\, besmisla koji legitimno možemo prepoznati kao humor\, ali i povezati s područjem zaumnog i iracionalnog\, pa nije rijedak slučaj da se nekih upotrebljenih rečenica umjetnik prisjeća iz vlastitih košmara i naknadno ih zapisuje. Klobučar naime zna da je suživot sa smrću nemoguć. Ponekad će u razgovorima citirati i Epikura: “Tako nas se to tobože najstrašnije zlo\, smrt\, ništa ne tiče\, jer dok postojimo mi\, nema smrti\, a kad dođe smrt\, tada više nema nas.“. Posljedično Klobučar u vlastitom strahu od smrti pronalazi kreativni i životni potencijal. Ikonografija smrti\, koja uključuje mrtvačke ljesove\, grobove i duhove\, usko prepletena s vizualnim manifestacijama straha – facijalnim grčevima\, grimasama i izobličenjima likova ili pak prizorima zlokobne „Jagorove šume“\, a koja u sebi spaja i stereotipe horor filmova i intimna umjetnikova sjećanja na šumu iz djetinjstva\, kroz predstavljene radove postaje manje strašna\, začuđujuće bliska promatraču. \nNačin izvedbe većine radova s bezbrojnim gustim potezima\, koji oblikuju čvrste volumene i otkrivaju umjetnikov skulptorski habitus\, zaštitna je formalna značajka Klobučara\, ali i puno više od toga – sam proces crtanja\, osobito ako je riječ o monumentalnim platnima\, mukotrpan je\, gotovo mazohističan čin. Možda bismo\, upravo u toj usredotočenosti i\, u krajnjoj liniji ozbiljnosti\, naizgled oprečnoj lakoći demistifikacije tabua\, elementima humora i apsurdnosti koji nam izmamljuju osmijehe odobravanja na lice\, mogli prepoznati dvosmislenost „suživota sa životom“. \nU novim radovima\, a koji predstavljaju i medijsku novost u kontekstu autorove prakse interveniranja crtežom na fotografije\, prethodno priručno snimljene mobitelom\, umjetnikov imaginarij se iz fiktivnih i nedefiniranih prostora počinje seliti u ambijente kojima se zaista kretao. Tako smrt u kukuljici mirno čeka ispred peći za spaljivanje u stvarnom ambijentu zagrebačkog krematorija\, u kojem je umjetnik\, gotovo kao da je sam osmislio taj scenarij\, pohađao manifestaciju „Dan otvorenih vrata“\, dva umorna rakara zastala su popričati pored puteljka u šumi\, a krik nekog zalutalog duha razliježe se šumom u Ponikvama. Ako tome nadodamo interakciju žive cvjećarice Magde i samoubojice Vojčeka\, česte inverzije „mrtvačnica – spavaonica“ u novonastalim crtežima\, stripovski komponirane prizore u kojima ostavljeni bijeli pravokutnici anuliraju prostor\, crteže u kojima se krećemo unazad u vremenu\, te susrećemo i portret mladog Wolfganga Gringa\, čini se da je između galerijskih zidova „suživot sa životom“ istodobno i omekšavanje granice između svijeta umrlih i svijeta živih\, veseli košmar preklapanja fiktivnog i stvarnog.\nRozana Vojvoda \npostav izložbe: Sven Klobučar\ntehnički postav: Nikša Vukosavić\nprodukcija izložbe: ARL 2023. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-sven-klobucar-suzivot-sa-zivotom/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/06/sokrat-2048x1337-sven.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230718T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230718T220000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230714T144144Z
LAST-MODIFIED:20230714T144333Z
UID:10002971-1689714000-1689717600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Predstavljanje knjige umjetnika; Sven Klobučar i Boris Greiner "1000 kapljica u jednom gutljaju"
DESCRIPTION:Art radionica Lazareti poziva vas u utorak 18. srpnja u 21 sat na predstavljanje knjige umjetnika Svena Klobučara & Borisa Greinera koje će voditi Staša Aras. \n1000 KAPLJICA U JEDNOM GUTLJAJU \nArtist book preuzima format ukoričene grafičke mape (16 x 11 cm) koja se sastoji od 30 crteža otisnutih na 300 gramskom papiru. Poleđina grafike odaje da se radi o razglednici\, s time što je u prostoru predviđenom za upisivanje poruke već otisnut tekst u formi kratke priče koji izravno ili neizravno komunicira s crtežom. Razglednice su na lijevoj strani perforirane\, odnosno predviđene za njihovo vađenje iz knjige\, upis adrese i slanje poštom.\nPodnaslov knjige – PS – skraćenica je za post scriptum\, što bi se moglo prevesti kao ‘naknadna misao’. To se istodobno odnosi i na drugo tumačenje inicijala\, a to je poštanski slučaj\, serija predstavlja svojevrstan pozdrav s oblikom komunikacije koji je sasvim iščezao iz svakodnevna života. \ncrtež: Sven Klobučar\nideja\, tekst i oblikovanje: Boris Greiner\nrazgovor vodi: Staša Aras\nmjesto: Art radionica Lazareti\nvrijeme: vruće\, utorak 18. 7. u 21 h
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/knjiga-umjetnika-sven-klobucar-boris-greiner-1000-kapljica-u-jednom-gutljaju/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Predstavljanje knjige,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/07/1000-kapljica-u-jednom-gutljaju.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230802T210000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230802T230000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230630T153601Z
LAST-MODIFIED:20230801T151722Z
UID:10002513-1691010000-1691017200@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe fotografija Marcelle Zanki "Wanderlust" u Galeriji Otok
DESCRIPTION:U srijedu\, 02.8. u 21 sat u Galeriji Otok Art radionice Lazareti\, otvorit će se izložba fotografija Marcelle\nZanki “Wanderlust” \nWanderlust \nNa izložbi Marcelle Zanki u Dubrovniku izloženo je tridesetak fotografija. Na njima vidimo krajolike\,\nljude\, same (usamljene) u tim krajolicima\, palme\, visoke palme\, blizinu i daljinu. Na tim se\nfotografijama\, snimljenim malim džepnim Olympusom\, krajolici otimaju uzimanju\, a fotografija\nzaustavljanju. I u tom međuprostoru neuhvatljivosti i nezaustavljivosti nastaje prostor čežnje za\nkrajolikom\, žudnje za pogledom\, za prepoznavanjem i pripadanjem. Žudnje za putovanjem.\nFotografija se u svojoj statičnosti hvata za pokret\, pa kao što se puzavica u svojoj pokretljivosti hvata\nzida\, tako fotografija teži predočavanju pokreta. U samu ideju fotografiranja upisana je sinegdoha\n(dio za cjelinu). Umjetnica nam predočava dijelove koje naše oko nastavlja. Fotografija više od svih\numjetnosti sugerira.\nPrizori svijeta koji se predočavaju žele nešto reći bez riječi. Fotografija je uvijek tišina. U govoru ćemo\nčesto uz fotografiju vezati pojam ovjekovječiti. Ta riječ ima u sebi trajanje i zaustavljanje. Premostiti\ndvije krajnosti\, to joj je upisana ideja. Zaustavljeni trenutak koji bi se u onome tko fotografiju\npromatra mogao iznova pokrenuti. Dvosmjerni transfer.\nU engleskom jeziku “uzimanje slike” podsjeća na njezinu drugu kvalitetu. Ne znamo zaustavlja li dah\nonaj koji fotografiju uzima\, ali svakako bismo to htjeli doživjeti prilazeći fotografiji. Vidjeti prizor koji\noduzima dah. Barem na trenutak. Sve se u ovom mediju vrti oko tih pojmova zaustavljanja i\nponovnog pokretanja. Važno se ponekad podsjetiti na to “Sada sam tu i ovo preda mnom je\nneizbježan prizor.“ Možda nas zato prizori divljine\, daljine\, planine i pejzaža pozivaju na\nfotografiranje. U imperativu užurbanosti i dinamike stoji fotografija kao protuteža\, potreba za\numirivanjem\, zaustavljanjem i pažnjom na jednom prizoru.\nTu smo jednom stali i “uzeli sliku”\, bila ona naša čežnja ili bilo koji lirski izraz kojim bismo htjeli izreći\npostojanje onoga što se krije između pojmova\, fotografija koja izlazi iz mračne komore\, nanovo\nrođeni prizor pojavljuje se kao lijepa i blaga rječita šutnja.\nJe li taj prizor onaj za kojim čeznemo? Slika koja u nama pokreće novu sliku? Ponekad tako kažemo –\nOva me slika podsjeća na nešto. – Budi u meni nešto\, zato u nju mogu gledati dugo. Svaki čin\nfotografiranja novi je pokušaj pronalaska ugrađenog iskustva u podsvjesnom. Tu lirsko prilazi\ndramskom koje se zbiva između gledatelja i fotografije. Transfer je neizbježan. Ono što je egzotično u\nnama dodiruje prekidač za osjećaj\, dodiruje poziv na buđenje svijesti. Između dviju krajnosti\, one da\nfotografija uljepšava svijet i one da fotografija ukazuje na istinu leži veliki prostor proizvoljnih\ntumačenja\, ali i izdvaja se ideja da ne moramo uvijek misliti\, možemo samo osjećati bez riječi. Ako\nmožemo.\nMarcella Zanki filmska je redateljica s više od 10 godina iskustva rada na reklamama\, glazbenim\nspotovima\, dokumentarcima i filmskoj produkciji. Diplomirana je dizajnerica vizualnih komunikacija\nte je nominirana i dobitnica brojnih nagrada za svoj rad na raznim međunarodnim i domaćim\nfilmskim i reklamnim festivalima. Trenutno razvija prve dugometražne igrane filmove.\nMarcella je također analogna fotografkinja u žanrovima portretne\, pejzažne i suvremene umjetničke\nfotografije. Njezine fotografije i intervjui objavljuju se u raznim međunarodnim online i tiskanim\nčasopisima kao što su VICE\, VOGUE.it\, NAKID MAGAZINE\, ELLE MAGAZINE\, ROLLING STONE\,\nSOMEWHERE MAGAZINE\, HYPEBAE itd. Od 2015. izlaže svoje umjetničke radove u Hrvatskoj\, Srbiji\, \nNjemačkoj\, Italiji\, Ujedinjenom Kraljevstvu Kajmanskim otocima\, New Yorku\, te online platformi\nArtsy. Zastupale su je inozemne agencije kao što su švicarski Phinest i španjolski Artig Gallery.\nIzložbu možete pogledati radnim danima od 11 do 13h te od 17 do 21h\, do 25.8.2023.\nTekst: Staša Aras\nPostav izložbe: Slaven Tolj\, Marcella Zanki i Srdjana Cvijetić\nTehnički postav: Nikša Vukosavić\nARL\, 2023. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/marcella-zanki-u-art-radionici-lazaerti-otvorenje-izlozbe-02-kolovoza-2023/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/06/363756187_771640128295781_5502339028950438780_n.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230907T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230907T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230830T153130Z
LAST-MODIFIED:20230906T093426Z
UID:10003061-1694116800-1694120400@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje izložbe "Promjenjivo stanje stvari"\, Andrea Taraš u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:U Art radionici Lazareti (lađa x) u četvrtak\, 07. rujna u 20 sati otvara se izložba Promjenjivo stanje stvari autorice Andreje Taraš. \nIzložba će se moći pogledati do 21. rujna\, radnim danima u vremenu od 12 – 20 sati. \nNa izložbi će umjetnica predstaviti svoju ambijentalnu video instalaciju u kojoj propituje relativnu prirodu stvarnosti\, odnosno relacije prostora i mjesta\, stvarnog i virtualnog te njihova začudna pretapanja.  “Akcijom konstrukcije efemernih objekata konceptualno preispituje se sama srž skulpture\, ali i relativizira proces umjetničkog stvaranja. Autorica potom dokumentira i projicira snimke na određenim mjestima unutar galerijskog prostora gdje fizički reinterpretira te objekte. Ponavlja se postupak njihovog konstruiranja i dekonstruiranja. Objekti se tako umnožavaju i postoje istovremeno u različitim stanjima sastavljenosti\, a sama skulptorska kompozicija kao cjelina uključuje stvarne objekte i one prikazane slikom u virtualnom prostoru. Autorica koju vidimo na projekcijama stvara u međuprostoru aludirajući na trenutak kad je spavač svjestan svojih snova\, ispitujući tako kreativni potencijal skrivenih procesa razmišljanja. Sastavljeni objekti aluzija su na fenomen interobjekta – nemogućeg spoja različitih predmeta mogućih samo u kognitivnom procijepima snovima\, čime autorica naglašava krhku strukturu stvarnosti. Ambijent upotpunjuju audio snimke prepričanih fragmenata snova koji povezuju stvarnost i fikciju”\, stoji u predgovoru Jelene Šimundić Bendić. \nAndrea Taraš diplomirala je 2022. godine na Akademiji likovnih umjetnost na Nastavničkom odsjeku kiparskog usmjerenja u klasi izv. prof. art. Vlaste Žanić. Tijekom diplomskog studija pohađa Restartovu školu dokumentarnog filma te radi u području montaže\, animacije i 3D oblikovanja. Sudjelovala je na više skupnih izložbi (Široko oko\, Grisia Youth\, Tabula Rasa\, VGA02 itd.). U svom umjetničkom radu istražuje relativnost i nestalnost stvarnosti u kojoj se nalazi\, koristeći se u tom procesu dekonstrukcijom vlastite predodžbe korištenih medija.
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-izlozbe-promjenjivo-stanje-stvari-autorice-andreje-taras-u-art-radionici-lazareti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/08/sekvenca.02_55_02_12.Still017-1024x576-1.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230910T183000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230910T194500
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230908T171503Z
LAST-MODIFIED:20230908T171503Z
UID:10003103-1694370600-1694375100@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:ARBAJT KOLEKTIV - IZVOĐAČI RADOVA
DESCRIPTION:graditi\, rušiti\, zidati\, projektirati\, podizati\, izrađivati\, konstruirati\, proizvoditi\, vraćati\, ostvarivati\n\nIzvođači Šimun Stankovi Una Štalcar-Furač\, član i članica Arbajt Kolektiva\, će 10.9.2023. održati umjetničko-izvedbenu intervenciju na Komardi kupalištu ispod Lazareta u gradu Dubrovniku.\n\nIntervenciju će izvesti u sumrak. Sunce zalazi u 19:15\, a mi ćemo početi u 18:30 h!\n\nKroz kratki performans\, ovi izvođači radova tematiziraju privatizaciju i grabljenje prostora plaže od strane raznih aktera na jadranskoj obali. Izvedba će nakratko privatizirati prostor plaže ispod Lazareta i postati teatar. Izvedbeni i scenografski materijal kojim se izvođači koriste prilikom izgradnje privatiziranog teatra je generiran iz procesa rada na novoj predstavi „Arbyte 2.0“čija se premijera očekuje 7.10.2023. u Pogonu Jedinstvo u Zagrebu.\n\nUlaz na izvedbu je slobodan\, a do Komarde je moguće doći preko tarace Art radionice Lazareti.\n\nTrajanje: 75 min
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/arbajt-kolektiv-izvodaci-radova/
LOCATION:Komarda\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/09/arbajt-kolektiv.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230911T203000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230911T213000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230823T144218Z
LAST-MODIFIED:20230823T144508Z
UID:10003056-1694464200-1694467800@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Gostovanje predstave „Pobuna Sold Out / Ljubavnice" Kazališta Hotel Bulić\, u Lazaretima
DESCRIPTION:Art radionica Lazareti poziva vas na kazališnu predstavu ‘Pobuna Sold Out / Ljubavnice’\, u produkciji Kazališta Hotel Bulić\, koja će se odigrati u ponedjeljak\, 11. rujna\, s početkom u 20:30 sati\, u prostoru Studentskog teatra Lero (Lazareti\, lađa 8).                                  Riječ je o tekstu ‘Ljubavnice’ Elfriede Jelinek\, u režiji Senke Bulić i izvedbi Beti Lučić. \nRad na tekstu ‘Ljubavnice’ Elfriede Jelinek je izazov da se u suvremenom transformiranom društvenom kontekstu propituju pritisci na žensku poziciju koja je uzdrmana novim oblicima  društvene i intimne represije. Zanima nas kritički odnos prema nametnutim modelima braka\, ljubavi i seksualnosti. Parodiranjem ljubavnog romana Elfriede Jelinek dekonstruira brojne mitove vezane uz poziciju žene u svijetu vladajućih muških principa. \nOna svoju junakinju Brigitte smješta baš u tvornicu za izradu grudnjaka i korzeta\, koja se ugnijezdila u srcu gradića\, u srcu idiličnog alpskog pejzaža. Iz tog pogona čiji su proizvodi namijenjeni besprijekornoj ljepoti i zadovoljstvu ženskih klijenata i zadovoljnom pogledu njihovih muškaraca\, izlazi ta žena u svoju svakodnevicu oboružana svojim namjerama i životnim planovima\, i kako to genijalno pokazuje autorica ‘Ljubavnica’\, najdublje nesvjesna da nema tog tragičkog svijeta Euripidovih junakinja koji može nadmašiti potencijal zla svakodnevice koju si ona želi priskrbiti\, jednom\, čim prije\, za svoj budući život. \nKorzeti izlifrani iz alpskog gradića nisu naprosto korzeti\, nego suštinski znače da je ženu stalno stezala žica\, koja je još gotovo od osvita civilizacije dio ženske svakodnevice i kontrolira i sputava žensku anatomiju\, kreirajući žensko tijelo tako da odgovara estetici koju su nametali kultura i vrijeme kojima se oduvijek gospodari iz (patrijarhalnih) pozicija moći\, uvijek spremnih u modusu lovca prema lovini. Prihvaćene konvencije i rituali\, tradicije\, u kojima vidimo i doživljavamo društvo iskazuju se kao gole isprepletenosti ekonomije\, seksualnosti\, diskriminacije i rasizma. Zatvorena mreža gdje su međuljudski odnosi puke ekonomske kategorije i transakcije postavljene na pohlepi i eksploataciji\, sustav koji treba da su njegovi muškarci agresori. Takav režim nasilja i pokoravanja odražava struktura moći društva\, koja se najčišće reflektira kroz seksualnost\, što je i glavno poprište bitke junakinje ‘Ljubavnica’.Nužno je raditi upravo na ovom materijalu koji je važan na različitim razinama\, političkoj\, feminističkoj\, u vremenu u kojem se stečena prava žena dovode u pitanje. \nZaboravlja se da su prava koja uživamo teško izborena prije nas i da nisu zagarantirana. Previše se stečenog ženskog oslobođenja uzima zdravo za gotovo\, a mnoge djevojčice već u svojim obiteljima imaju usvojene rodne standarde dužnosti\, ponašanja i doživljavanja\, ili pak nove generacije feminizam više doživljavaju na razini norme. \nIzazov Elfriede Jelinek je preskočiti tabue\, imati sposobnost zahtijevati radikalnu slobodu\, imati asertivnost u javnom prostoru. \nOvim kazališnim projektom\, redateljica Senka Bulić posve je na tragu svojoj posvećenosti otkrivanja nevidljivih uzoraka i sustava razmišljanja koji su ključni za razumijevanje vremena i društva u kojem živimo. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/gostovanje-predstave-pobuna-sold-out-ljubavnice-kazalista-hotel-bulic-u-lazaretima/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/08/foto_-Marko-Ercegovic.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230926T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230926T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230915T151918Z
LAST-MODIFIED:20230915T151953Z
UID:10003122-1695758400-1695762000@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Plesna predstava Monomit u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:U utorak\, 26. rujna u sklopu programa Scena Karantena u Art radionice Lazareti (lađa x)\, gostuje predstava Monomit u produkciji Umjetničke organizacije Škvadra iz Zagreba. \n\n\nMonomit je postojao raštrkan u narodnim pričama puno prije nego ga je Joseph Campbell prepoznao pomnom analizom korpusa narodnih priča. Campbell je tako\, u funkciji katalizatora\, predstavio svijetu Monomit kao obrazac koji se krije iza ‘svake priče ikad ispričane i koji je u svojoj srži stariji od piramida\, od Stonehengea i od najstarijih špiljskih crteža’\, a tu je narativnu paradigmu nazvao ‘junakovim putem’\, stoji u priopćenju. Monomit je tada krenuo na put kroz vrijeme\, mjesto\, teoretičare\, umjetnike i njihova djela\, isijavajući srž one prve priče koja je sadržana u svakoj priči. Tako putujući i uvijek se iznova ostvarujući\, Monomit je došao do glazbenika Branimira Norca. Norac ga je čuo i uglazbio\, te poslao dalje na put. Monomit\, sada u obliku skladbe\, prelazi prag i dolazi pred Škvadru. Unatoč katastrofi i svim popratnim nedaćama oprostoreni Monomit izdržava kao prva\, dubinska\, primordijalna priča u tijelima Škvadre sve do klimaksa\, kojem vi upravo namjeravate svjedočiti. Čini se da je i sam Monomit prošao Campbellov junakov put\, koji se sastoji od katalizatora\, prelaska praga\, katastrofe i klimaksa\, ali se na svom putu\, kao i sve stvari koje putuju\, razvio u nepredviđenom smjeru. Sada je bliži misli velikog američkog pisca Thorntona Wildera\, ‘Mit nije priča koja se čita s lijeva na desno\, od početka do kraja\, već stvar koja se cijelo vrijeme drži pred očima’. \n\n\nIzvode: Eva Kocić i Gendis Putri Kartini\nKoreografkinja: Marta Habulin Glazba: Branimir Norac\nDramaturg: Patrik Gregurec\nDizajn svjetla: Martin Šatović\nKostimografija: Barbara Radelja
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/plesna-predstava-monomit-u-art-radionici-lazareti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:KULTURA,Ostala glazbeno-scenska,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/09/Izvor-Licencirane-fotografije-Autor-Luka-Dubroja-1.jpeg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231003T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231003T213000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20230922T101039Z
LAST-MODIFIED:20230922T101039Z
UID:10003180-1696363200-1696368600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Kino Karantena predstavlja; Jeli ovo uopće film? Is this even film? turneja Dubrovnik\, Korčula\, Split
DESCRIPTION:U sklopu programske cjeline Kino Karantena u Art radionici Lazareti 03. listopada u 20 sati  bit će predstavljen program “Jeli ovo uopće film?” ulaz je slobodan i svi ste dobrodošli. \n  \n“Je li ovo uopće film?”\nProšireni film kao kino-akcija: višeslojnost geste u novomedijskoj umjetnosti celuloida\nFilmski program: VALIE EXPORT i Mihovil Pansini\nIzbor filmskog programa i uvodno predavanje (na hrvatskom jeziku):\nPetra Belc Krnjaić\nQ&A sesija s Geraldom Weberom\, (na engleskom jeziku) (sixpack films)\nModeratorica: Sonja Leboš\nUlaz slobodan \n“Nije film medij pomoću kojeg se autor mora izraziti. Još ga uvijek nismo potpuno oslobodili“\, rekao je Mihovil Pansini 1963. godine na Savjetovanju o eksperimentalnom filmu u zagrebačkom SC-u\, teoretizirajući antifilm svojim radovima Scusa Signorina\, Dvorište i K3 ili čisto nebo bez oblaka (1963). Deset godina kasnije austrijska umjetnica VALIE EXPORT snima svoj teorijski film Adjungierte Dislokationen (1973)\, čija forma kao da se temelji na predlošku iznesenom u Knjizi GEFF-a (1963/67)\, ulazeći tako i u nehotičan dijalog s Pansinijevim idejama o primjeni filmske tehnologije u znanstveno-istraživačkom kontekstu. Kamera ovdje više nije sredstvo izražavanja već je\, zajedno s tijelom\, dispozitiv koji autorima omogućuje da misle vizualno – da misle kameru (dakle o kameri)\, i kroz kameru. Komparativna analiza filmova Scusa Signorina i Adjungierte Dislokationen poslužiti će kao uvod u nekoliko istraživačkih cjelina koje povezuju ovo dvoje autora\, a koje (1) se kreću oko odnosa bioloških i mehaničkih elemenata u konstrukciji filmske stvarnosti\, vremena i prostora; (2) postuliraju kategoriju proširenog i mašinskog filma kao alata-metode za razmišljanje; (3) promišljaju pojedine aspekte austrijskog i jugoslavenskog eksperimentalnog filma kao važnih povijesnih (neo)avangardnih procesa.\nPetra Belc \nFilmski program:\nVALIE EXPORT (26′)\nSelbstportrait mit Kopf (Autoportret s glavom)\, 1967\, 4′\nInterrupted line (Prekinuta linija)\, 1971-72\, 6′\nRaumsehen und Raumhören (Prostor-Gledanje\, Prostor-Slušanje)\, 1973-74\, 6′\nAdjungierte Dislokationen (Spojene dislokacije)\, 1973\, 10′ \nMihovil Pansini (26′)\nPiove\, 1959\, 6′\nScusa Signorina\, 1963\, 5′\nK3 ili čisto nebo bez oblaka\, 1963\, 3′\nDvorište\, 1963\, 12′ \nDetaljnije na: www.uiii.hr \nProgrami “Je li ovo uopće film?” provode se u okviru programa Clubture-HR programska razmjena i suradnja uz potporu Ministarstva kulture i medija RH\, Zaklade Kultura nova\, Gradskog ureda za kulturu\, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz program Centri znanja. \n 
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/kino-karantena-predstavlja-jeli-ovo-uopce-film-is-this-even-film-turneja-dubrovnik-korcula-split/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,FILM,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/09/Jeli-ovo-uopce-film.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231005T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231005T210000
DTSTAMP:20260415T154237
CREATED:20231002T154307Z
LAST-MODIFIED:20231002T154739Z
UID:10003206-1696532400-1696539600@kalendar.dubrovnik.hr
SUMMARY:Otvorenje multimedijalne izložbe LandEscape u Art radionici Lazareti
DESCRIPTION:U četvrtak 5. listopada u 19 sati u Art radionici Lazareti (lađa x) otvorit ćemo izložbu “LandEscape” Azre Svedružić i Demirela Pašalića\nSve vas pozivamo na otvorenje.\n\nLandEscape – multimedijalna samostalna izložba Demirela Pašalića i Azre Svedružić dio je šireg umjetničko-ekološkog projekta ‘Slušaj šume!’ kojeg autori razvijaju od 2019. kroz niz izložbi i programa stvarajući angažirana djela kao reakciju na devastaciju i degradaciju svijeta prirode.\nLandEscape je prostorno specifična izložba nastala kao rezultat dvaju dubrovačkih rezidencija\, a umjetnici kroz fotografije\, video i instalacije otvaraju razgovor o pejzažu koji nam izmiče\, o prostoru\, o vremenu\, o drveću\, baštini\, ekološkoj pravdi.\nIzložba ostaje otvorena do 25.10.2023. i može se pogledati radnim danima od 11 do 19 h.\n\nViše o projektu Slušaj šume i izložbi LandEscape pročitajte ovdje:\nhttps://www.slusajsume.com/landescape/landescape/
URL:https://kalendar.dubrovnik.hr/event/otvorenje-multimedijalne-izlozbe-landescape-u-art-radionici-lazareti/
LOCATION:Lazaret\, DUBROVNIK\, Dubrovačko - neretvanska županija\, 20000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Edukativna,Izložbe,KULTURA,Suvremene umjetničke prakse
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kalendar.dubrovnik.hr/wp-content/uploads/2023/10/Landescape-foto-demirel-pasalic.jpg
ORGANIZER;CN="Art%20radionica%20Lazareti":MAILTO:arl@du.t-com.hr
GEO:42.6586378;18.1013637
END:VEVENT
END:VCALENDAR