Izložba dubrovačkih slikara “Slatki i grki Vojnovićev fundus”

U prizemlju Narodne knjižnice Grad, u ponedjeljak. 22. srpnja 2024. s početkom u 20 sati, upriličit će se otvorenje skupne izložbe dubrovačkih umjetnika pod naslovom “Slatki i grki Vojnovićev fundus”.

Povjesničarka umjetnosti Maris Šišević o izložbi je zapisala:

– „Slikarstvo je tiha poezija, a poezija je slikarstvo koje govori” poznata je izreka grčkog filozofa Plutarha i uvijek se iznova pojavljuje u proučavanjima interakcije između dviju umjetnosti – književnosti i slikarstva. Književnost je uvijek inspirirala umjetnike. Svaki umjetnik temama preuzetim iz književnosti pristupa na drugačiji i jedinstven način. Izravno, poput  Millaisove Ofelije u doslovnoj ilustraciji Gertrudinih riječi iz Shakespeareovog Hamleta ili se književni utjecaj odvija na apstraktnije, maglovitije načine. Kad se književnost susretne sa slikarstvom često nastaju i novi umjetnički pokreti. Baudelaire je jednom napisao: „Želim crvene livade i plavo drveće“ a Kandinski, Chagal, Dali, Ernst i brojni drugi, su upravo tako i slikali godinama poslije.

U izložbenom prostoru Dubrovačkih knjižnica, dubrovački likovni umjetnici predstavit će svoje likovne zapise koji dodiruju i dijele vrijednosti dubrovačkog velikana pisane riječi, Iva Vojnovića. Dramsko djelo je namijenjeno uprizorenju na pozornici, ali ovaj put Vojnović nije na daskama koje život znače, nego na platnu, na jednoj drugoj platformi koja će nam isprovocirati misli, prenijeti osjećaje i ideje iz pisanog oblika u vizualni.

Jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara, Vlaho Bukovac, bio je prvi koji je portretirao Vojnovića. Bukovčeva slika, ne samo da otkriva iznimno vještog portretistu već i prijateljski odnos dvaju umjetnika, začetnika hrvatske moderne. Vojnović je i sam slikao, a u pisanju je imao ono što slikari nazivaju “oko”, i virtuozni pogled, koji je njegovim tekstovima davao vrlo vizualnu kvalitetu. Matko Peić iznosi Vojnovićeve riječi da je oko glavni književnikov instrument i da je promatranje temeljna književna operacija, te argumentira tvrdnju da je Vojnović u velikoj mjeri vizualan pisac, i da pišući crta.

Na ovoj izložbi, vidjet ćemo kako je sadašnjim dubrovačkim slikarima uspjelo prikazati conte Iva, te prenijeti filozofiju i impuls Vojnovićevih djela kroz niti vlastitih osjećaja i razmišljanja i zrcaliti ih na slikarskim platnima – povjesničarka umjetnosti Maris Šišević.