Život Crkve u okviru dubrovačkih statutarnih odredaba, predavanje dr.sc. Relje Seferovića

U posljednjem iz ciklusa predavanja kojima Dubrovačka baština u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku obilježava 750 godina dubrovačkog Statuta, dr. sc. Relja Seferović govorit će o životu Crkve u okviru dubrovačkih statutarnih odredaba.

Tisućljetna odanost Katoličkoj crkvi činila je jedan od triju stupova dubrovačkog identiteta, jednako čvrstu granicu prema inovjernom zaleđu kao što ga je jezični medij s druge strane razdvajao od mletačke/talijanske sredine, a pomorsko-trgovačka djelatnost bila temelj gospodarskog života u uvjetima krajnje ograničenih prirodnih resursa. Naraštaji Dubrovčana gradili su svoju samosvijest u katoličkom duhu i u njemu nalazili uporište u privatnim kušnjama i državnim izazovima. Građani se poslovično nisu prihvaćali nijednog ozbiljnijeg posla ukoliko nisu prethodno izmolili zaštitu Svevišnjeg, dok je Sveta Stolica ostala jedina velika sila koja je postojano štitila dubrovačke vanjskopolitičke interese bez plaćanja posebnog danka.

Međutim, jačanjem srednjovjekovne komune i njezinim prirodnim usponom do samostalnog grada-države, Republike, prepoznalo se u Crkvi takmaca čiji je neovisni položaj trebalo u što većoj mjeri ograničiti i suzbiti pravnim okvirom. Statut i kasniji zakonski zbornici sve do konca 18. stoljeća mnoštvom članaka propisuju odnose prema Crkvi u ceremonijalu državnih ustanova i najviših dužnosnika Republike, u plaćanju odgovarajućih potpora i nameta, kao i u položaju pojedinaca koji su iz svjetovnih stupali u kleričke redove. Stoga je uvid u dubrovačku pravnu stečevinu od sredine 13. do kraja 18. stoljeća neizostavan za razumijevanje života dubrovačke Crkve u sjeni Statuta i omogućava shvatiti kako je država formalno nadjačala Crkvu, a Crkva državu stvarno nadživjela.

Radujemo se vašem dolasku!