Znanstveno-dramska priredba “Dubrovački govor u Gramatici Francesca Marije Appendinija (1808.)”

Predstavljanje Appendinijeve Gramatike (Lovrić Jović, Ivana: Appendinijeva Gramatika ilirskoga jezika – jezičnopovijesna studija s prijevodom i transkripcijom uz pretisak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, 2022.) s obzirom na prigodu koja nije znanstvenička već je općega javnog karaktera, bit će usredotočeno na leksički dio i na veliki broj riječi koje se pojavljuju u aneksnome rječniku, a posebno na dijaloge koje Appendini na kraju udžbenika donosi kao primjere razgovornoga jezika grada Dubrovnika. Naime, sve je primjere ispisivao hrvatskim jezikom, onim koji je opisivao, dok je metajezik bio talijanski. Primjere dijaloga naslovljava prema sadržaju i sudionicima diskursa: Gospar i brodar, Gospar i sluga, Gospođa i sluga, Dva lovca, Gospar i šavac, Gospar i trgovac, Dva ribara itd.

Nakon uvodne riječi autorice knjige koja će ukratko opisati Appendinijevu Gramatiku i njezin značaj, dijaloge će scenski razigrano izvesti Tajana Martić i Marko Capor koji su ujedno i izvorni govornici dubrovačkoga govora. Stoga će predstavljanje ovoga važnog udžbenika biti dobar primjer popularizacije znanosti i poticajan primjer otkrivanja onoga dijela baštine koji je neopravdano i predugo bio poznat samo užemu znanstvenom krugu povjesničara hrvatskoga jezika.

Prijevod knjige Grammatica della lingua illirica talijanskoga pijarista i jezikoslovca Francesca Marije Appendinija opsežni je udžbenik koji je više od 200 godina čekao svoj hrvatski prijevod premda je utkan u temelje hrvatskoga standardnog jezika. Appendini je, naime, talijanskim jezikom opisao ilirski (hrvatski) jezik sa željom da mu olakša normiranje i s brigom o tome da se ono što prije dogodi. Kao polihistor, profesor i ravnatelj u dubrovačkome zavodu Collegium Ragusinum, o hrvatskome jeziku i dubrovačkoj kulturi, o povijesti i obrazovanju mario je domoljubnom strašću iako je u Dubrovnik doselio iz talijanskoga Torina, kao Talijan.

Njegova Gramatika može se smatrati i opisom dubrovačkoga govora 18. stoljeća, jer ga je, smatrajući ga uzornim temeljem za standardizaciju nacionalnoga jezika, opisao detaljno udžbenički na 360 stranica.