STVARANJE MJESTA – Izložba Orsata Frankovića

(…) U slučaju Orsata Frankovića, tema „stvaranja mjesta“ sama se nametnula iz najmanje dva smjera. Prvi se ticao recentnih dizajnerskih radova koji su direktno tematizirali stvarna mjesta, najčešće, ali ne isključivo, grad Dubrovnik s kojim je, premda odavno živi u Zagrebu, i privatno i profesionalno i dalje snažno vezan. Drugi, mnogo osobniji, je nasljeđe traume pandemije – radi se o žudnji za obnavljanjem veza sa stvarnim mjestima, gradom, ljudima, zajedničkim prostorima, iskustvima, sadržajima i okruženjima koja su se u protekle dvije godine pokazala itekako dragocjenima i nezamjenjivima.
Tema izložbe su načini na koje grafičkim dizajnom mogu komunicirati, čitati, interpretirati, kritički analizirati, zamišljati, čak i iznova kreirati stvarna i imaginarna mjesta, kako nas jedan plakat ili knjiga mogu odvesti na putovanje takvim mjestima, kako nas može učiniti svjesnijima skrivenih dimenzija poznatih nam okruženja ili nas uvesti u posve nepoznata, kako naizgled konvencionalna stvar poput naslovnice nekog romana može postati prizorište, kako nas taktilni aspekt neke knjige može uvući u prostor koji ona tematizira, ili kako obična poštanska marka možda nije pismo, ali je početak pisma u daleke krajeve.
Radovi odabrani za izložbu nastali su od 2001. do 2021., u sklopu dva različita dizajnerska studija, inicijalno Laboratorium (2001 – 2012.), a potom Flomaster (2012 – danas), a neki i samostalno ili u suradnjama s drugim autorima, ali pretežno je riječ o recentnim ostvarenjima. U jednom dijelu njih je „mjesto“, u smislu prostora u kojem se nešto odvija, na neki način dio zadatka, i tu grupu radova čine oni izravno vezani za Dubrovnik, kao što su projekti dizajna vizualnih identiteta i plakata različitih izdanja Dubrovačkih ljetnih igara, dizajna i programa kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture (2016.), suradnje s Art radionicom Lazareti (npr. Mjesto zajednice / Sakupljač Dubrovnik, 2020.; Grad je mrtav. Živio grad! – Užasi zavičaja, 2019.), suosnivanja i grafičkog oblikovanja Unseen Mini Film festivala u Cavtatu (2017 – 2018.), pa i do oblikovanja pakiranja autohtonih tradicionalnih prehrambenih proizvoda (Aroma Ragusea, 2013.).
U tematiziranju Dubrovnika, Franković se manifestno odmiče od etabliranih, sentimentalnih predodžbi grada i na mjestu njih stvara sasvim nove, kao eksplicitan odgovor na krizu urbanosti, odumiranje njegovih društvenih funkcija u zamahu turističke monokulture. Takvi radovi, ali i neki od narednih, često nastaju u suradnji s drugim umjetnicima i dizajnerima koji na sličan način osjećaju tu lokalnu problematiku, poput Ane Opalić, Pere Mrnarevića i Zorana Đukića.
Druga grupa radova je više metaforičke naravi, obično u smislu da koriste izražajna sredstva dizajna kako bi nam izoštrila senzibilitet za temu i materijal kojim se bave: primjerice fotografska knjiga Dom Ane Opalić (2018.), oblikovana tako da čitatelja usisa u atmosferične interijere nagrižene vremenom, da mu se doslovno učini kao da ih (zahvaljujući specifičnim ready-made koricama od teksturalnih zidnih tapeta) može dotaknuti; naslovnica romana Kradljivica knjiga Markusa Zusaka (2019.) koja reinterpretira temu naznačenu naslovom u svojevrsnom performansu u kojem dizajnerski studio postaje scena zločina; ili dizajn nekih drugih izdanja koja efektno demonstriraju kako prijelom knjige može dati dinamiku našeg putovanja kroz sadržaj koji ju nastanjuje.
Napokon, tu je i nekoliko radova iz vremena studija Laboratorium koji se eksplicitno bave samom senzacijom specifičnih prostora kao što su scenski prostor (plakat Međunarodnog festivala kazališta slijepih i slabovidnih BIT, 2009.) ili izložbeni prostor (Svjetlo, Dom HDLU, 2003.), koji u ovom slučaju zajedno čine svojevrsni kontrapunkt jedan drugome, unatrag sve do najranijeg zastupljenog rada, nagrađivane poštanske marke povodom 100 godina Društva hrvatskih književnika (2001.), kao svojevrsne simboličke nulte točke, prazne stranice na koju tek treba ispisati tekst, položene na mjesto gdje je ne očekujemo.
Izložba će dočarati neke karakteristične postupke koji se mogu pratiti kroz dva desetljeća Frankovićeve dizajnerske aktivnosti, širinu spektra izražajnih sredstava od krajnje tipografskih do onih oslonjenih na snažne slike, od u detalje dizajniranog do gotovo nedizajniranog, na nevidljive veze između pojedinih projekata, te sveprožimajući dizajnerski i ljudski stav i svjetonazor. Za potrebe izložbe producirali smo i dva kratka „galerijska videa“ koji tematiziraju suradnje Orsata Frankovića i fotografkinje Ane Opalić na nekima od spomenutih projekata, a oba će biti dostupna i online.
O dizajneru:
Orsat Franković grafički je dizajner s diplomom Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i magisterijem MA(RCA) Royal College of Art u Londonu. Osnivač je i kreativni voditelj studija Laboratorium i kasnije studija Flomaster s dvadesetpetogodišnjim iskustvom rada na razvoju kreativnih koncepata kombiniranjem oblikovnih metodologija i interdisciplinarnog pristupa u radu. Autor je niza zapaženih rješenja u oblikovanju vizualnih komunikacija, a veliki dio profesionalnog angažmana posvetio je polju kulture i suradnji s civilnim sektorom. Dobitnik je brojnih relevantnih međunarodnih nagrada i priznanja poput ICOGRADA Excellence Award, AICA, ZGRAF Grand Prix, European Design Award te niza drugih. Kao član programskog inkubatora, član uredništva kandidacijske knjige te projektni voditelj sudjelovao je u procesu kandidature grada Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Dugogodišnji je član Hrvatskog dizajnerskog društva gdje je bio i član Upravnog odbora te dopredsjednik.

Autor koncepta i kustos izložbe: Marko Golub
Autori postava: Marko Golub i Orsat Franković
Grafički dizajn: Zoran Đukić
Autori tekstova: Marko Golub
Produkcija i organizacija izložbe u Dubrovniku: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija i Art radionica Lazareti
Tehnički postav: Nikša Vukosavić
Sponzori tiska: Cerovski Print Boutique, Arskopija

Izložba traje do 23. rujna 2022., a može se posjetiti svakog radnog dana (pon – pet) od 12 do 20 h. U drugim terminima posjet je moguć prema dogovoru s ARL na arl@arl.hr.