MEDITERAN U HRVATSKOM SLIKARSTVU 20. I 21. STOLJEĆA

19.7. – 15.9.2024.
Otvorenje: 19.7. u 21 sat
Mjesto održavanja: Umjetnička galerija Dubrovnik
Kustosica izložbe: Iva Körbler
Izložba je u sklopu programa 75. Dubrovačkih ljetnih igara.

Tema Mediterana jedna je od konstanti u hrvatskom slikarstvu 20. i 21. stoljeća, a iskazuje se kroz podteme mediteranskog pejzaža s otocima i kopnom podjednako, ali i temu ženskog akta u morskom / maritimnom pejzažu. Često se, pomalo kolokvijalno, govori i o slikarstvu našeg Juga. Cijela plejada slikara svih generacija nastavljači su tradicije Ignjata Joba, Petra Lubarde, Otona Postružnika, Iva Dulčića, Antuna Motike, a posebice Otona Glihe i Frane Šimunovića u kontekstu „pojmovne mitografije“ pejzaža. Dalibor Parać je, primjerice, snažnim koloritom direktno proširio put slikarstvu Vatroslava Kuliša i Duška Šibla, dok su sljedbenici geste Ede Murtića također prepoznati u brojnim djelima druge polovice 20. stoljeća pa sve do danas.
Trajna aktualnost Mediterana kao motiva ponovno nas dovodi do apostrofiranja jedne teze povjesničara umjetnosti Zdenka Rusa iz 1982. godine, kada zapaža „taj posve specifičan tok koji bismo mogli imenovati suvremenim hrvatskim pejzažizmom, s najvišim karakteristikama autohtonosti, koji usporedno teče s ostalim slikarskim pojavama, uključujući i avangardna zbivanja.“
Slikari Mediterana i Juga u svojim djelima prenose himničko i senzualno osjećanje slike (tzv. pikturalni senzualizam), čija se vibrantna paleta bazira na hvatanju fenomena svjetlosti na pejzažu, kamenu, moru i raslinju u različito doba dana – od ranog jutarnjeg sunca, bliještećeg podnevnog do dubokih mrkih sjena zalaza, a to se kao element forme u slici iskazuje skalom valera, odnosno, dinamičkih svojstava svake boje u vrlo velikom spektru nijansi. Ti su slikari sačuvali u svojem duhovnom oku sjećanje na hedonizam nekadašnjeg Mediterana Ignjata Joba, Iva Dulčića i Jurja Plančića. Mnogi su umjetnici pejzaž svojeg djetinjstva i zavičaja kasnije slikali po sjećanju, napamet, dok su drugi skicirali i slikali svježe impresije direktno u pejzažu ili nakon plovidbe. Tom nizu osjetilnih fenomena moramo dodati i tzv. melankoliju Juga koja se precizno može prepoznati u mnogim djelima.
Izložba ima namjeru fenomenološki i analitički prikazati krugove stilsko-morfoloških utjecaja u različitim generacijama hrvatskih slikara, gdje će biti zastupljeni sve stilske tendencije koje se javljaju u 20. i 21. stoljeću. Jednako tako, treba istaknuti kako će izložba biti edukativno namijenjena velikoj propulzivnosti turista za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara koji participiraju u likovno-umjetničkim sadržajima, stoga je namjera u odabiru djela prezentirati najbolja pa čak i ne previše izlagana kapitalna djela pojedinih hrvatskih slikara.
U nizu odabranih imena u postavu izložbe bit će Emanuel Vidović, Ignjat Job, Vilko Gecan, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Petar Dobrović, Vjekoslav i Dalibor Parać, Petar Lubarda, Marino Tartaglia, Jerolim Miše, Oton Postružnik, Vilko Šeferov, Oton Gliha, Frano Šimunović, Zlatko Šulentić, Edo Murtić, Ferdinand Kulmer, Šime Perić, Ivo Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika, Albert Kinert, Ante Kaštelančić, Vera Josipović, Greta Vizler, Nikola Reiser, Bruno Mascarelli, Vasko Lipovac, Matko Trebotić, Đuro Seder, Dalibor Jelavić, Josip Škerlj, Stipe Nobilo, Ratko Janjić Jobo, Stjepan Ivanišević, Josip Trostmann, Lukša Peko, Duško Šibl, Bane Milenković, Toni Franović, Lidija Šeler, Matko Vekić, Nina Atević Murtić, Tisja Kljaković Braić, Vesna Matić, Branka Riđički, Trpimir Grgić pa sve do mladih i mlađih slikarica poput Mirne Sišul, Natalie Borčić i Mie Matijević Akrap.
Djela će za izložbu biti posuđena iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Galerije umjetnina Split, zbirke Branka Roglića te direktno od umjetnika.